João 11
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NAA
1 Iye te kuro torumu, yunge imbi Lasarus. Yunge ulke kombu Betani, akuna yunge kemulu Maria kinye Marta talo peya moloringi.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era de Betânia, da aldeia de Maria e de sua irmã Marta.
2 I ambo Mariani altopa walite Awilimunga kimbona kopongo wel ondopa kandopalie Maria yunge pinyendimuni Awilimu yunge kimbona kulu tondorumu. Ambo akumunga kemulu Lasarus kuro torumu.
2 Esta Maria, cujo irmão Lázaro estava doente, era a mesma que ungiu o Senhor com perfume e lhe enxugou os pés com os seus cabelos.
3 Yunge kemulu taloni Lasarus kuro torumu wali Jisas molorumuna ungu te ningo mundukolio ningilindo, “Awilimu, nu konopu mondorono iyemu kuro tomo,” ningo mundurungili.
3 Por isso, as irmãs de Lázaro mandaram dizer a Jesus: — Aquele que o Senhor ama está doente.
4 Jisasini aku ungumu pilipelie yu lombili andolimando nimbeindo, “Lasarus kuro toromomu manda naa kolombalo, molo. Yu kuro toromomunga Gotenga enge nilimu mona lepa yunge imbi ola molombalo. Yu kuro toromomunga Gotenga Malonga enge nilimu mona lepa imbi ola molombalola,” nimu.
4 Ao receber a notícia, Jesus disse:
5 Jisasini ambo Marta kinye angenu talo, elonga kemulu Lasarus kinye eno paa konopu mondorumu.
5 Ora, Jesus amava Marta e a irmã dela, e também Lázaro.
6 Nalo Lasarus kuro torumu ungu pilipelie, wali talo yu anjo we molorumu.
6 Quando soube que Lázaro estava doente, ainda se demorou dois dias no lugar onde estava.
7 Wali talo molopalie pele yu lombili andoli iyemando nimbeindo, “Lino kombu Judia distrikindo kelepo yando pamili!” nimu.
7 Depois, disse aos seus discípulos:
8 Nalo enoni ningeindo, “Ungu Mane Tilimu, Juda iye awilimani nu oi kouni tongei teringi kanomu. Kinye nu akuna kelko punindo ninoya?” ningi.
8 Os discípulos disseram: — Mestre, ainda há pouco os judeus queriam apedrejá-lo! E o senhor quer voltar para lá?
9 Jisasini topondopa ungu iko topalie nimbeindo, “Wali tenga ekondo kombu tumbulu topa ekondo tangopa naa teremoya? Kombu tangoromo wali imbo te mai kombuna pa teremona pumbelie aulke tumbi tipe kanopa pumbe manda ai naa toromo.
9 Jesus respondeu:
10 Nalo imbo te ipu leli purumomu pa telimu yu kinye naa peremomunga yu alumalu nilipe purumo,” nimu.
10 Mas, se andar de noite, tropeça, porque nele não há luz.
11 Aku ungu nimbelie yuni altopa enondo ungu te peya nimbeindo, “Linonga kanopa lili iye Lasarus uru peremo, nalo nani pumbo yu topo makinjimbo,” nimu.
11 Tendo dito isso, acrescentou:
12 Yunge lombili andolimani ningeindo, “Awilimu, yu uru pemo lemo kelepa koinjo pumbelo,” ningi.
12 Então os discípulos disseram: — Senhor, se dorme, estará salvo.
13 Jisasini Lasarus kolorumumundo nimu nalo yunge lombili andolimani yu we uru peremo konopu leringi.
13 Jesus falava da morte de Lázaro, mas eles pensavam que tivesse falado do repouso do sono.
14 Aku teko konopu leringi kolo Jisasini ungu ikomunga pulumu nimbe para tipelie nimbeindo, “Lasarus nomi ka akupe ltimu.
14 Então Jesus lhes disse claramente:
15 Nalo na yu kinye naa molondumunga ulu enge nili wendo ombalo akumunga enoni na moro mele pilko kondongei nimbo yu kinye naa molondumu paa tendu. Onomu ltemona pamili!” nimu.
15 Por causa de vocês me alegro de que não estivesse lá, para que vocês possam crer. Mas vamos até ele.
16 Pumbe kolombalo konopu lepalie, Tomas, yunge imbi te Didimus, yuni ki tipi kanoli iye wemando nimbeindo, “Lino Jisas yu kinye peya kolamili pamolo!” nimu.
16 Então Tomé, chamado Dídimo, disse aos outros discípulos: — Vamos também nós para morrer com o Mestre!
17 Jisas ulke kombu Betani orumu wali, Lasarus ono teangei ono kombuna pepili wali kite omba purumo ningina pilerimu.
17 Quando Jesus chegou, encontrou Lázaro já sepultado havia quatro dias.
18 Ulke kombu kelo Betani kinye ulke kombu awili Jerusalem kinye paa nondopa mele lerimu, manda manjili kilomita yupoko mele. Nondopa lerimu kolo
18 Ora, Betânia ficava a mais ou menos três quilômetros de Jerusalém.
19 Juda imbo awini Lasarus kolorumu ungu pilkolio Marta Maria talo moloringilina eno kola aulke oringi.
19 Muitos dos judeus vieram visitar Marta e Maria, a fim de consolá-las por causa do irmão.
20 Martani Jisas orumu ungu pilipelie yuni aulkena kanopo limbo nimbe purumu, nalo Maria yu ulke tuku we molorumu.
20 Marta, quando soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele; Maria, porém, ficou sentada em casa.
21 Martani Jisas kanopa lipelie yundo nimbeindo, “Awilimu, nu ya peya molemalanje nanga kemulu naa kolka.
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
22 Nalo na i tepo lipo manjiro. Kinye kape nuni Gote kinye konge tenio wali nu konge tenio ungumu yuni pilipelie nu timbelo,” nimu.
22 Mas também sei que, mesmo agora, tudo o que o senhor pedir a Deus, ele concederá.
23 Jisasini yundo nimbeindo, “Kemilie altopa makilipe koinjo molombalo,” nimu.
23 Jesus disse a ela:
24 Martani nimbeindo, “Paimbo. Mulu mai pora nimbelo walimunga imboma makilko koinjo molonge kinye Lasarus kape makilipe koinjo molombalo,” nimu.
24 Ao que Marta respondeu: — Eu sei que ele há de ressurgir na ressurreição, no último dia.
25 Jisasini yundo nimbeindo, “Imbo makilko koinjo molonge ulu pulumu kinye koinjo mololi ulu pulumu kinye aku ulu talonga pulumu na. Moro mele paimbo nimbe na ipuki tirimo imbomu kolopalie koinjo molopa kau pumbelo.
25 Então Jesus declarou:
26 Imbo koinjo molopalie na paimbo Goteni lipe mundurumu iyemu nimbe ipuki timo imbomu paimbo kamukumu naa kolopa waliwalima koinjo molopa kau pumbelo. I nio ungumu, paa nio ningo ipuki tirinoya?” nimu.
26 E todo o que vive e crê em mim não morrerá eternamente. Você crê nisto?
27 Martani Jisasindo nimbeindo, “Paa lepamo, Awilimu. Goteni lino nokopa kondombalo iye te lipo mundumbo nimu iye nomi Kraist, yu Gotenga Malo, aku maina ombalo iyemuya nu lepamo ipuki tiro,” nimu.
27 Marta respondeu: — Sim, Senhor! Eu creio que o senhor é o Cristo, o Filho de Deus que devia vir ao mundo.
28 Martani aku tepa nimbelie yu anjo pumbelie angenu Maria kiyengo nimbe nimbeindo, “Ungu Mane Tilimu omba molopalie, Yu morona owi nimo,” nimu kani
28 Depois de dizer isto, Marta foi chamar Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Maria pilipelie yu tamburumbu ola angilipe Jisas molorumuna purumu.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi até ele,
30 Kola ulke moloringina Jisas oi naa omba, Martani yu aulkena angilipili pumbe kanopa orumu akuna yu we molorumu.
30 pois Jesus ainda não tinha entrado na aldeia, mas permanecia onde Marta o havia encontrado.
31 Aku wali Juda imbo kola ulke peya moloringimani Maria tamburumbu ola angilipe omba pena purumu ulu kanokolio ningimuni, “Yunge kemulu ono tengei kombuna kola tembai pumonje,” ningo lombili puringi.
31 Os judeus que estavam com Maria em casa e a consolavam, vendo-a levantar-se depressa e sair, seguiram-na, pensando que ela ia ao túmulo para chorar.
32 Maria Jisas angilerimuna omba Jisas kanopalie yunge kumbekerena omba tamalu pepalie nimbeindo, “Awilimu, nu ya peya molemalanje nanga kemulu naa kolka,” nimu.
32 Quando Maria chegou ao lugar onde Jesus estava, ao vê-lo, lançou-se aos seus pés, dizendo: — Se o Senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido.
33 Maria kinye Juda imbo yu kinye peya oringima kinye kola teringi ulu kanopalie Jisas eno paa kondo kolopa konopu umbuni awili tepa kolorumu.
33 Quando Jesus viu que ela chorava, e que os judeus que a acompanhavam também choravam, agitou-se no espírito e se comoveu.
34 Yuni waltindipelie nimbeindo, “Ono tena tengeya?” nimu.
34 E perguntou: Eles responderam: — Senhor, venha ver!
35 Jisas kola terimu.
35 Jesus chorou.
36 Aku terimu ulu kanokolio Juda imbomani ningeindo, “Kaname! Kolomo kano iyemu paa konopu mondoromo ltemo,” ningi.
36 Então os judeus disseram: — Vejam o quanto ele o amava.
37 Nalo mareni ningeindo, “Imbo mongo keri leli imbomando melema kanangei nimu iyemu yuni wi kolomo iyemundo naa kolopili manda naa nilkaya?” ningi.
37 Mas alguns disseram: — Será que ele, que abriu os olhos ao cego, não podia fazer com que Lázaro não morresse?
38 Jisas yu altopa eio konopu lepalie ono kombuna orumu. Yu ono teringi wali kou angana noiko aku kou anga kerepuluna kou awili te pipi tiko noieringi lerimu.
38 Jesus, agitando-se novamente em si mesmo, foi até o túmulo, que era uma gruta em cuja entrada tinham colocado uma pedra.
39 Jisasini nimbeindo, “Koumu wendo lieio,” nimu.
39 Então Jesus ordenou: Marta, irmã do falecido, disse a Jesus: — Senhor, já cheira mal, porque está morto há quatro dias.
40 Jisasini yundo nimbeindo, “Nani nundo na ningo ipuki tinio lemo nuni Gotenga engemu kanonio nindu kanomu aku naa piltinoya?” nimu,
40 Jesus respondeu:
41 Aku tepa nimu wali enoni kou akumu wendo ltingi. Aku wali Jisasini olando tipe kanopalie nimbeindo, “Ara, nuni na piliniomunga nani nu paa tereno nio.
41 Então tiraram a pedra. E Jesus, levantando os olhos para o céu, disse:
42 Nuni nanga ungumu waliwalima pino, nuni pino mele pio nalo imbo ya i angiltimelemani na nuni mundurunu iyemu ningo pilengei nimbo nani nundo nio unguma piliniomunga paa tereno nio,” nimu.
42 Eu sei que sempre me ouves, mas falei isso por causa da multidão presente, para que creiam que tu me enviaste.
43 Aku ungu nimbelie nimumuni, ru nimbelie nimbeindo, “Lasarus, nu makilko wendo wa!” nimu.
43 E, depois de dizer isso, clamou em alta voz:
44 Kano wali iye kolorumu kanomu makilipe wendo orumu. Yu wendo orumu wali yunge kimbo kima banisini ka toko yunge kumbekeremu kape maminyeni okoko yu ono teringima wendo naa lipe we omba angilerimuna kanopalie Jisasini angileringi imbomando nimbeindo, “Yu okonge akuma wendo lieio! Yu omba pupili!” nimu.
44 Aquele que tinha morrido saiu, tendo os pés e as mãos amarrados com ataduras e o rosto envolto num lenço. Então Jesus lhes ordenou:
45 Lasarus kolorumu wali Jisasini yu topa makinjirimu ulu kanokolio Juda imbo kola ulke oringimanga awinini ipuki tiringi.
45 Muitos dos judeus que tinham vindo visitar Maria, vendo o que Jesus havia feito, creram nele.
46 Nalo mareni Farisi iyema Jerusalem moloringina pungo Jisasini terimu mele temane toko tiringi.
46 Outros, porém, foram até os fariseus e lhes contaram o que Jesus havia feito.
47 Aku ungumu pilkolio Farisima kinye Gote popo tondoringi iye awilima kinye enoni lino Judamanga kaunsilima pali maku tamili waio ningolio ningeindo, “Linoni i iyemu ambe temoloya? I iyemuni ulu enge nili awini teremo,” ningi.
47 Então os principais sacerdotes e os fariseus convocaram o Sinédrio e disseram: — O que estamos fazendo, uma vez que este homem opera muitos sinais?
48 “Linoni yu aku tepa uluma tepa molopili tiye kolomolo lemo imbomani pali yu Goteni lipo mundumbo nimbe panjirimu iye Kraist ningo ipuki tikolio yu lombili andonge wali Rom gavmanemu lino kinye opa temolo konopu lekolio ningemuni, ongo linonga Gote popo topo melema karomolo ulke tempelemu toko tekiriko linonga imboma toko bulubalu tiko mundunge,” ningi.
48 Se o deixarmos assim, todos crerão nele; depois, virão os romanos e tomarão não só o nosso lugar, mas a própria nação.
49 Kano wali enonga iye Kaiafas nili iye te, yu aku poinyemunga Gote popo tondoringi iyemanga iye nomi awilimu molorumu, yuni nimbeindo, “Eno keke lepo toko, i ulu wendo oromomunga pulumu naa pimele.
49 Mas um deles, Caifás, que era sumo sacerdote naquele ano, advertiu-os, dizendo: — Vocês não sabem nada,
50 Linonga imboma pali kolonge molo imbo te imbomanga pali kolo wangopa kolombalo manda tembalo konopu ltemeleya? Teni aku tepa kolombalo, manda,” nimu.
50 nem entendem que é melhor para vocês que morra um só homem pelo povo e que não venha a perecer toda a nação.
51 Aku nimu ungumu yunu pilipe naa nimu. Yu aku poinyemunga Gote popo tondoringi iyemanga iye nomi awilimu molorumumunga Goteni yunge konopuna tukundo i tepa nipili nimbe tope tirimuna aku tepa nimu. Jisas Juda imbomanga pali nimbe kolo wangopa kolombalo ulumundo Kaiafas nimu.
51 Ora, Caifás não disse isto por conta própria, mas, sendo sumo sacerdote naquele ano, profetizou que Jesus estava para morrer pela nação.
52 Nalo Juda imbomanga kau molo. Gotenga bakulu kombumanga pali moromele akuma peya tendekuna lipe mepa omba nombeya tembalomunga yu enonga peya nimbe kolombalomundo Kaiafas yuni nimu.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo os filhos de Deus, que andam dispersos.
53 Kaiafasini kerena nimu ungu pilkolio kaunsilima enoni Jisas tongeindo aku wali pulu polko langi ningi.
53 Desde aquele dia, resolveram matar Jesus.
54 Juda iye awilimani yu tongeindo langi ningi ungu pilipelie Jisas eno moloringina kanangei naa andorumu. Yu eno tiye kolopa imbo naa peli kombuna nondopa lerimu ulke kombu Ipereme pumbe, akuna yunge lombili andolima peya moloringi.
54 Assim sendo, Jesus já não andava publicamente entre os judeus, mas retirou-se para uma região vizinha ao deserto, para uma cidade chamada Efraim, onde permaneceu com os discípulos.
55 Juda imbomanga Pasova Wai Awilimu nondopa wendo ombai terimu kinye Juda imbo awini enonga pulu kombuma tiye kolko pungo, Goteni eno kake tepili molonge kanombalo uluma tengeindo Jerusalem olando puringi.
55 Estava próxima a Páscoa dos judeus, e muitos daquela região foram a Jerusalém antes da Páscoa para se purificar.
56 Akuna pungolio Jisas korokolio, Gote popo toko kaloringi ulke tempelena maku toko angilkolio nendo yando ungu ningolio ningeindo, “Eno ambele konopu ltemeleya? Pasova uluma peya kanamili nimbe naa ombaloya?” ningi.
56 Lá, procuravam Jesus e, estando eles no templo, diziam uns aos outros: — O que vocês acham? Ele não virá à festa?
57 Nalo Gote popo tondoringi iyemanga iye awilima kinye Farisi iyema kinye kano Juda iye awilimani oi ningo panjikolio ningeindo, “Imbo teni Jisas tenga molomona kanomo lemo, ka tiemili linondo nimbe tipili!” ningi.
57 Ora, os principais sacerdotes e os fariseus haviam ordenado que, se alguém soubesse onde ele estava, o denunciasse, para que pudessem prendê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.