João 10

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Walite Jisasini imbo moloringimando nimbei, “Nani enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Iye te kongi sipsip pape ombona tuku naa pumbe, we tenga alumbiye tepa purumo iyemu yu wapu iyemu.
1 — Em verdade, em verdade lhes digo: quem não entra no curral das ovelhas pela porta, mas sobe por outro lugar, esse é ladrão e salteador.
2 Nalo iye te pape ombona tuku purumo iyemu yu sipsip tapu iyemu.
2 Aquele, porém, que entra pela porta, esse é o pastor das ovelhas.
3 Pape ombona nokopa angimo iyemuni yunge pape akuromo. Sipsipimani tapu iyemunga ungumu pimele. Yunge sipsipimanga imbima lepa ti nimbe pape ombona akupe mepa purumo.
3 Para este o porteiro abre, as ovelhas ouvem a sua voz, ele chama as suas próprias ovelhas pelo nome e as conduz para fora.
4 Yunge sipsipima wendo lipelie, yu kumbe lepa purumo wali yunge ungumu pilkolio eno umbulu pala moromele.
4 Depois de levar para fora todas as que lhe pertencem, vai na frente delas, e elas o seguem, porque reconhecem a voz dele.
5 Iye lupe teni omba ti nimo wali yu minyeko naa likolio umbulu pala naa molko talopa leko purumele,” nimu.
5 Mas de modo nenhum seguirão o estranho; pelo contrário, fugirão dele, porque não conhecem a voz dos estranhos.
6 Jisasini aku ungu ikomu topa tirimu nalo ungu pulumu i tepa nimbemo ningolio naa liko manjiringi.
6 Jesus fez esta comparação, mas eles não compreenderam o sentido daquilo que ele falava.
7 Jisasini kongi sipsipimanga ungu ikomu topalie nimumuni, ungu pulumu naa pileringi wali kelepa ungu te nimbei, “Nani enondo ungu paimbo i tepo nimbo tiro. Na sipsipimanga pape ombomu.
7 Então Jesus disse mais uma vez:
8 Na oi naa wamboi imbo kumbe leko oringima wapu iyema kau, nalo enonga unguma sipsipimani naa pileringi.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e salteadores, mas as ovelhas não lhes deram ouvidos.
9 Na pape ombomu. Imboma tukundo pamili ningolio na molombona ongema ulte manda naa wendo ombalo kani tukundo tawendo teko era nonge.
9 Eu sou a porta. Se alguém entrar por mim, será salvo; entrará, sairá e achará pastagem.
10 Wapu iyemu sipsipima topa kondopa wapu nomba bembo timbeindo kau oromo. Nalo nape eno koinjo molko paa molko kondangei nimbo oru.
10 O ladrão vem somente para roubar, matar e destruir; eu vim para que tenham vida e a tenham em abundância.
11 Na nanu kongi sipsip tapu tepo kondoro iyemu. Sipsip tapu tepa kondoli iyemuni yunge sipsipima mindili naa nongo, kolko naa kolangei nimbelie eno lipe tapondopa enonga nimbe kolo wangopa kolombai teremo.
11 — Eu sou o bom pastor. O bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Iye te yu sipsip pulu iye molo, yu we kou kongono kau tepa sipsipima we nokondoromo. Kano we tapu tendeli iyemu owa takera te sipsip mare topa nombai oromo ulu kanopalie, yu sipsipima tiye kolopa talopa lepa purumo. Kano kinye owa takeramuni sipsipima topa bulubalu tirimo.
12 O mercenário, que não é pastor, a quem não pertencem as ovelhas, vê o lobo chegando, abandona as ovelhas e foge; então o lobo as arrebata e dispersa.
13 Iyemu yu kou kongono teli iyemu kau molopalie, sipsipima kondo naa kolopa yu kowa purumo.
13 O mercenário foge, porque é mercenário e não se importa com as ovelhas.
14 — ausente —
14 Eu sou o bom pastor. Conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem,
15 — ausente —
15 assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai; e dou a minha vida pelas ovelhas.
16 Nanga sipsip mare lupe moromele, i Juda kombu sipsip mare molo. Aku sipsipima kape meli ombo. Mepo ombo wali kanoma nanga unguma pilko linge aku wali sipsipima pali talape tendekumu kau molonge. Sipsip pulu iye tendeku kau molopa eno tapu tepa kondombalo. Akumupe na.
16 Ainda tenho outras ovelhas, não deste aprisco. Preciso trazer também estas. Elas ouvirão a minha voz e, então, haverá um só rebanho e um só pastor.
17 Enonga nimbe kolopolio makilimbo akumunga Arani na konopu mondoromo.
17 Por isso, o Pai me ama, porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Imbo teni na manda naa topa kondombalo. Nanga konopumuni kolamboi nindu lemo kolombo. Koinjo pamboi nindu lemo aku koinjo pumbo. Arani aku ulu tewi nimbe enge tirimumunga na kau ulu talo manda tembo,” nimu.
18 Ninguém tira a minha vida; pelo contrário, eu espontaneamente a dou. Tenho autoridade para entregá-la e também para reavê-la. Este mandato recebi de meu Pai.
19 Jisasini nimu ungu pilkolio Juda imbomani mokemake leringi.
19 Por causa dessas palavras, houve nova divisão entre os judeus.
20 Imbo awinini ningei, “Yunge konopuna kuro keri te moromomunga yu keke lepo topa aku tepa ungumu nimbe kenjirimo. Ambe temona yunge ungumu piltimeleya?” ningi.
20 Muitos deles diziam: — Ele tem demônio e enlouqueceu. Por que vocês ouvem o que ele diz?
21 Nalo mareni ningei, “I ungu we manda naa nilka. Kuro kerireni imbo tenga mongo keri lelimu ambe tepa manda tepa makinjilkaya?” ningi.
21 Outros diziam: — Este modo de falar não é de endemoniado. Será que um demônio pode abrir os olhos aos cegos?
22 Kano wali Juda imbomanga wai awili te wendo orumu. Koro oi imbo mareni Gote popo toko kaloringi Ulke Tempelena Teko Kake Tenderingi Waimu poinyemanga yaka yaka ningo liko manjingeindo Jerusalem maku toringi aku Waimu wendo orumu. Aku Waimu kombu ali terimu walimanga wendo orumu.
22 Celebrava-se em Jerusalém a Festa da Dedicação. Era inverno.
23 Aku wali Jisas ulke tempel kerepuluna Solomononga takoko anjo ltingina andopa molorumu
23 Jesus passeava no templo, no Pórtico de Salomão.
24 Aku wali yu molorumuna Juda iye awilima ongo maku toko angilkolio yundo ningei, “Lino konopu talo tepo naa lipo mundupo molamili kani Goteni lino nokombalo iye te lipo mundumbo nimbe panjirimu iye nomi Kraist nu lemo, lino kondo ningo tiwi,” ningi.
24 Então os judeus o rodearam e disseram: — Até quando você nos deixará nesse suspense? Se você é o Cristo, diga francamente.
25 Jisasini topondopa nimbei, “Nani oi nimbo tiru nalo ipuki naa tirimele. Nanga Arani na enge tipe yunge kongonomu tendepuwi nimuna ulu enge nili teromani na molopo tero mele lipe ondoromo,
25 Jesus respondeu:
26 nalo eno nanga kongi sipsipima naa moromelemunga molopo tero mele nio akumu kolo toromo ningo pimele.
26 Mas vocês não creem, porque não são das minhas ovelhas.
27 Nanga sipsipima nanga unguma pimele. Nani eno kanopo imbi tiro, enoni na umbulu pala moromele.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Nani eno koinjo molko kau pangei nio, eno kombu kerina naa pungo molko kenjinge. Sipsipima nani nokopo molambona imbo teni manda wendo naa limbelo.
28 Eu lhes dou a vida eterna; jamais perecerão, e ninguém as arrebatará da minha mão.
29 Arani kano sipsipima nando tirimu iyemu, yu melemanga pali olandopamu. Yuni kanoma nokopa molopili, imbo teni manda wendo naa limbelo.
29 Aquilo que meu Pai me deu é maior do que tudo, e da mão do Pai ninguém pode arrebatar.
30 Na kinye Ara kinye ilto tendekumu,” nimu.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Pilkolio wali Juda iye awilimani altoko kou liko Jisas tongei teringi,
31 Os judeus mais uma vez pegaram pedras com a intenção de apedrejá-lo.
32 nalo yuni enondo nimbei, “Nani Aranga ulu enge nili awini pengama eno lipo ondopo teru, akumanga ulu temu tepo kenjiruna kanokolio na kouni tongei teremeleya?” nimu.
32 Mas Jesus lhes disse:
33 Juda iye awilimani topondoko ningeindo, “Ulu enge nili terenomanga nu kouni tomili ulure naa teremolo. Nu we maina iyemuni Gote liko ungu taka tondoko nuni Na Gote nino, aku ungumundo nu kouni tomili teremolo,” ningi.
33 Os judeus responderam: — Não é por obra boa que queremos apedrejá-lo, e sim por causa da blasfêmia. Pois, sendo você apenas um homem, está se fazendo de Deus.
34 Jisasini topondopa nimbei, “Gotenga ungu manema moromo buk noirimelemunga Goteni ungu te nimbei,
34 Jesus disse:
35 Gotenga bukuna ungu moromomani kolo naa toromo, ungu nimoma pepa kau purumo kanomu. Oi Goteni yunge ungu pileringi imbomando gotema nimu ltemo.
35 Se ele chamou deuses àqueles a quem foi dirigida a palavra de Deus — e a Escritura não pode falhar —,
36 Arani kanopo lipe nanga iyemu molopili nimbe mai kombuna lipe mundurumuna orumu iyemupe yu Gotenga Malo manda naa nimbeloya? Nani na Gotenga Malo niomunga nando Gote liko ungu taka tondorono aku ungu ambe telka nimeleya?
36 então como vocês dizem que aquele que o Pai santificou e enviou ao mundo está blasfemando, só porque declarei que sou Filho de Deus?
37 Arani uluma teremo mele nani aku tepo uluma naa tendu lemo na ipuki naa tieio!
37 Se não faço as obras do meu Pai, não acreditem em mim.
38 Nalo Arani tewi nimo uluma tero. Nanga ungumu ipuki naa tingepe ulu enge nili teroma kanoko ipuki tinge. Aku tekolio Ara na kinye kopu tepa moromo, na kape yu kinye kopu tepo moro ningo liko manjinge,” nimu
38 Mas, se faço, e vocês não creem em mim, creiam pelo menos nas obras, para que vocês possam saber e compreender que o Pai está em mim e que eu estou no Pai.
39 Yuni aku tepa nimu wali yu ambili ambili teko ka tingei teringi nalo yu purumu.
39 Então tentaram outra vez prendê-lo, mas ele se livrou das mãos deles.
40 Aku tepalie nimumuni, Jisas altopa no Jordan lembulupe nekondo pumbe, Jon oi imboma no ltindirimu kombuna pumbe molorumu.
40 Novamente Jesus se retirou para além do Jordão, para o lugar onde João batizava no início; e ali permaneceu.
41 Aku wali imbo awini yu molorumuna oringi. Ongolio ningeindo, “Jononi ulu enge nili alaye tendekure kape naa terimu, nalo iyemuni altopa omba tembalo uluma Jononi oi nimu kano unguma paimbo nimu,” ningi.
41 E muitos iam até ele e diziam: — João não fez nenhum sinal, mas tudo o que ele disse a respeito deste homem era verdade.
42 Kano wali aku kombuna imbo awinini Jisas yu paimbo lepamo ningo ipuki tiringi.
42 E naquele lugar muitos creram nele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.