Hebreus 9
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Oi Goteni Israel imboma kinye nimbe panjipe mi lerimu ungumuni Gote popo toko kapi ninge mele nimu ungu manema perimu. Kano ungu oimunga Gote popo toringi ulke te maina angilerimu.
1 Obaibasit wantoro’ot nan ana maramaim, bora’ara’aten isan ana ofafar i ma’am naatu bora’ara’aten ana sis auman ana efan i hiwowab batabat.
2 Aku ulkemu sel ulke te takoringi, akuna tukundo kiripi talo lerimu. Takokolio, kiripi kiyendo lerimuna kandel amboromo melemu kinye bret kaloli Gotenga ningo noiringi polomu kinye noiringi, aku kiripimu imbi leko Kiripi Kake Telimu ningi.
2 Yoyoban ana sis hiwowowab wanawanan ana itinin i iti na’atube, bar awan tetenane i kakafiyin, nati’imaim i ramef ana batabat efan hiyai, gem ta hiwowab hirouw imaim sibor ana rafiy hiya hisisibor.
3 Anjikondo maminye awili tule teni pipi tirimu akuna anjikondo Kiripi Paa Kake Telimu lerimu.
3 Faifuw hitaiy re’ere ufunane bar awan bairou’abin i kakafiyin, kakafiyin anababatun.
4 Gote popo tongeindo mele mune tolima kaloringi alta polo kou gol kandoringimu kinye ket kou gol kandoringimu kinye aku mele talo aku kiripina lerimu. Aku ketena Goteni Israel imboma kinye tembo nimbe mi lerimu ungumu ltemona kanangei nimbe lipe ondorumu melema lerimu. Aku ketena tukundo langi mana perimu mingi te kinye Arononga tu ambolorumu kirikiri terimu kano tumu kinye Goteni Israel imboma kinye nimbe panjipe torumu unguma perimu kou talo akuma aku ketena tukundo lerimu.
4 Nati’imaim i gemogem ta fi’ufiu afunin isan gold amaim hiwowab, naatu obaibasit ana Mouw gold amaim hiwowab hirouw. Nati Mouw wanawanan i manna ana kibub gold amaim hibu’ur hiwan, Aaron ana tu marasika rourin mamatar naatu kabay rebah rou’ab God ana tur 10 hikikirum auman hiwan hiya.
5 Aku ketemunga pipina ola muluna ensel au tiko mondoli talo kongo taloni pipimu ola oko poloringili pipi akuna meme ondoko Goteni imboma kondo kolopa enonga ulu pulu kerima tiye kolondorumu ningi. Nalo kinye wai te naa peremomunga aku melemanga puluma waye manda naa nimbo.
5 Mouw tafanamaim tounamatarabe rou’ab hitar God ana taragub na’atube, bowabow kakafih notawiyen ana efanamaim bebeh hitatar hibatabat. Baise boun i men ana ma anikinitur iti sawar etei isah ana’omih.
6 Melema aku teko wamoringi kinye popo toli iyema wali walima kiyendo kiripina pungo enonga kongono teko popo toringi.
6 Sis wanawanan sawar i iti na’atube hiyayabuna ufunamaim, firis hai bowabow isan mar etei hirur i bar awan tetenane imaim hibowabow.
7 Nalo popo tondoli iye kiyendomu kau anjikondo kiripi lerimuna tukundo purumu. Wali wali naa purumu. Poinye yaka nimbe wali tendeku wali kau purumu. We naa purumu. Kongi sipsip te topalie meme mare mepa tukundo pumbelie yunge ulu pulu keri terimuma kinye imbomani ulu pulu keri naa liko manjiko teringima kinye aku mememu Gote popo topa tirimu.
7 Baise sis awan bairou’abin i firis ukwarin akisinamo irur. Naatu nati i kwamur ta’imon wanawananamaim mar ta’imonamo rur. Runamih i men asir rurumih, baise rara boro nab narun i ana bowabow kakafih isan naatu sabuw hai kasiyomaim kakafih hisisinaf isan nasibor.
8 Aku ulumu manda lepa Mini Kake Telimuni aku oi Gote popo toringi sel ulkemu we angilipili Gote moromona manda pumolo aulke te wendo naa orumu nimbe lipe ondorumu.
8 Anun Kakafiyin bebeyan bi’obaiyih Tafaror Bar sis awan bairou’abin Kakafiyin, Kakafiyin Anababatun ana ef men hibotawiy, anayabin bar awan tetenane imaim hibowabow.
9 Kano sel ulkena ulu teringimani kinye tembalo uluma manda leko teringi mele i tepa. Oi waliwalima Gote popo toko melema we tiko ari tirimelema kalko tiringi akumani Gote aku teko popo toringi imbomanga konopu wango naa nimu.
9 Sawar iti etei i ina’inan na’atube boun isan bi’obaiyit. Anayabin nati ana veya’amaim sabuw kwafirenayah siwar naatu sibor hibow hina hisisibor, dogoroh wanawanan hai naniyan hibaib i men kukusouwimih.
10 Oi Gote popo toringi ungu manemani langi nongo, no nongo, kimbo ki kangima kulumie tonge aku uluma kau mane tiringi. Goteni imboma aku mi lepa nimbei tirimu unguma lombilko purumele nalo melema waye tepa amenge teremo wali aku kangindo kau ningi uluma pora timbelo.
10 Sawar iti etei i biyat ana ofafar, bay aa, harew tom, naatu harew kif hai ef ta ta imaim hima hisinaf inan Regah ana ef boubun botawiy.
11 Oi aku teringi nalo kinye Kraist yu Gote popo tondoli iye kiyendomu omba molopalie Goteni mele pengama timbo nimu melema yuni mepa wendo oromo. Aku tepalie imbomani takoringi mai kombuna angimo sel ulkemunga tukundo naa purumu. Yupe Gotenga ulke wengendeli mulu kombuna ltemomunga purumu. Aku ulke paa olandopa paa ulke tukumemu.
11 Baise Keriso i na sawar gewasih himatar tema’ama hai Firis Gagamin matar, naatu in sis gagamin rousouwin anababatun imaim run. Iti sis men sabuw umahimaim hiwowab naatu men iti tafaram turin.
12 Yu Gotenga mulu kombuna angimo kiripi paa kake telina kamukumu wali tendeku wali tukundo purumu. Nalo akuna pumbeindo oi maina mulu sel ulkemunga tuku pungeindo teringi ulu yu naa terimu. Enoni kongi meme kinye kongi kao walo kinye toko yokoli akuma Gotenga kumbekerena meko puringi mele aku tepa naa terimu, molo. Yunge mememu kau yunu meli pumbe wali tendeku wali kau Gote popo topa tirimu. Aku terimu ulumuni lino ulu pulu keri pali konopuna pepili mindili nolemala aulkena wendo lipe Gote kinye kamukumu kopu tepo molopo kau pamili nimbe tepa ltimu.
12 Mar moumurih na’in isan mar ta’imon rara bai Bar Kakafiyin, Kakafiyin anababatun run, men goat o cow orot hai rara bai runamih. Baise Keriso taiyuwin ana rara bai run, naatu nati rara’amaim mar etei kakafin ana fafatumane rufamit tatit.
13 Goteni imbo kanopa kangimanga kalaro molopili moromele nimbe karomo imboma yuni kanopa kake tepili molonge nimbe kanopili ningolio ningimuni, oi kongi yokolima kinye kao peleama kinye toko yokolima kolko, kongi kao amboi kondoli, walo oi naa leli te toko tipena nomba pora tipili ningo kaloringi kinye norumu kekuma liko, yokolima tukundo ondoko munduko noikolio, kano imbomanga kangimanga pupe lteko toko munduringi kinye kano imboma altopa kanorumu kinye kangindo imbo kake telima nimbe kanorumu kala Gote kinye altoko kopu teko moloringi.
13 Goat naatu cow orot hai rara naatu cow natun ana fufum sabuw kwafirenayah ofafar hi’astu’ub biyah hibokarit tema’am i biyahimaim tetata’asi’asiy saise hai gubagub hinaseser maiye.
14 Nalo Kraistinga mememuni oi teringi ulu pange tenderemo. Kraist yu ulu alowa te naa terimu. Aku molo. Mini Kake Teli Koinjo Mololi enge nimumuni Kraist yu yunu Gote popo topa tirimu. Aku iyemunga mememuni linonga kangindo kau kulumie naa tondoromo. Aku molo. Linonga ulu kerima kulumie torumuna Gotenga kumbekerena lino Imbo Kake Telima moromolo lipo manjirimolo. Aku tepa kulumie torumumunga lino oi ungu mane enge naa peremomu naa lombilemili. Molopa Kau Puli Gotenga teaio nimu ungumu teamili.
14 Baise Keriso ana rara i igewasin naatu ra’at kwanekwan. Anunin wanatowan ana fairamaim, Keriso taiyuwin biyan rousouwin it ata kakafin isan God siribuw. It ata kakafih tata’amaim nawiyit tan tamomorob iti rara’amaim it kusouwit, saise it tatan God wanatowanin isan tatabow.
15 Jisasinga mememuni lino Gotenga kumbekerena tepa kake tenderimumunga Jisas yu Gotenga tembo nimbe mi leli ungu koinjomu enge tirimuna yu imunana iyemu moromo. Oi ungu manemu we lepili ulu keri teringi imboma wendo limbei kolorumu. Aku tepa kolorumumunga Goteni imboma waio nimbe alako torumu ungumu pilko lombilenge imboma pali molko kondoko molko kau punge. Aku ulumu Goteni yunge bakuluma timbo nimbe oi nimu.
15 Ana’an iti isan Keriso na obaibasit boubun ana orot foun batayan matar, saise sabuw iyab God rubinih wanatowan ana baigegewasin eomatanih nitih. Anayabin sabuw obaibasit atamaninamaim hima kakafih hisinaf obaibasit ana ofafar hi’astu’utu’ub hinan Keriso ana morobomaim tubunih hitit.
16 Iye teni yu kolombai yunge nini melema moke tembai narini limbelo akumu nimbe para tipe pipiana toromo. Nalo bakulumani kano melema we manda naa limele. Pele lapa kolomo ningo imbomani kanokolio manda, kinye lapani moke tepa noindirimo melema liengei nimele.
16 Kwahan ana ef iti na’atube, orot yawasin ema’ama taintuwan ana kwahan boro men hinab, baise namomorob ana veya orot yait kwahan bain isan ana baibasit fefemaim kikirum boro i nab.
17 Iye teni ungu nimbe panjirimo iyemu we moromo wali yunge ungu nimbe panjirimomu ulure manda naa teremo, we ltemo. Iyemu kolombalo wali nini ungu nimbe panjirimu mele aku teko manda melema linge.
17 Anayabin orot yawasin ema’am kwahan boro mi’itube hinab, baise namomorob ufunamaim i karam boro hinab.
18 Aku tepala kongi te toko yokolima ondoko teringi ulumuni oi nimbe panjirimu ungu manemu enge tingei teringi.
18 Ana anaban nati isan, imih obaibasit atamanin ana veya, sawar etei i rara’amaim hin yabih himamatar.
19 I teko mele teringi: Mosesini oi imboma pilengei nimbe Gotenga ungu manema pali nimbe tipelie kongi kao walo mare kinye kongi yokoli mare kinye topa yokolima mingina kolopa, no kinye topele mapele topalie, unjo kelo isop kola te lipe sipsip indi kondoli mareni ka topalie, yokolima tuku mundupe wendo lipelie Goteni tirimu ungu manema molorumu bukuna kinye imbomanga kangina kinye pupe lteko topa mundurumu.
19 Obaiyunen tur ofafaramaim tutufin etei Moses eo sabuw hinonowar ufunamaim, cow hai rara bai harew auman sartabir, naatu sheep bunibunin hinuw himanak inu’in bai momowar famenamaim iutan eotore butu’ub God ana Buk Firorow tafanamaim ta’asi’asiy naatu sabuw biyah auman ta’asi’asiy.
20 Aku ulu tepalie nimbei, yokoli imu Goteni eno kinye ungu nimbe panjipe mi lerimu ungumu pilko tenge tiko molangei nimomu eno kinye wendo ombai enge tipili nimo yokolimu nimu.
20 Naatu sabuw iuwih, “Iti rara i God ana obaibasit kwa bai’ufnunin isan eo ebiyuni kwanabosiyasiyar.”
21 Aku tepa mele Gote popo toko kaloringi sel ulkemu kinye sel ulkena tukundo Gote popo tongeindo noiringi melema kinye pali Mosesini yokolimu pupe lteko topa kandorumu.
21 Ef ta’imon Moses rara bai Sis Kakafiyin sisibin roun roun naatu kwafiren hai sawar etei biyahimaim ta’asi’asiy.
22 Oi ungu manemu nimbe molorumu mele i tepa: Mele awini Goteni kanopa mele kake telima nimbe kanopili nimbe yokolimani kau manda tendembalo. Kongi kera kape te toko kondokolio yokoli naa ondonge lemo aku Goteni imbomanga ulu pulu kerima naa kandepea tepa ltendembalo.
22 Turobe ofafar eo na’atube, sawar etei hai kouksouwen i rara akisinamo, naatu rara men nasusuwa na’at bowabow kakafin ana notawiyen i en.
23 Gote popo toli sel ulkena lerimu melema muluna ltemo melema manda lepa lerimu. Mele akuma Gotenga kumbekerena kake tepili ningo kongi kerama tokolio yokolima liko tanda tiko kandoringi. Nalo mulu kombuna ltemo melema kake tepili ningo oi teringi ulu maindo munduko meme enge nili olandomuni manda tenge.
23 Imih nati sawar tutufin etei i mar ana itinin i ana bai’u’ur, imaim hi’ufunun sibor hiya hikukusouwen. Baise mar ana sawar i sibor gewasinamak imaim hinakusouwen, men bobaituw hai rara.
24 Kraist kolopa makilipe koinjo molopalie ya maina Gotenga kiripi kake teli kini wamoko muluna ltemo ulke manda leko teringina tukundo naa purumu. Aku molo. Yu mulu kombuna tumbi tipe purumu. Akuna lino tapombai Gotenga kumbekerena pumbe moromo.
24 Anayabin Keriso i men Sis Kakafiyin mar ana itinin sabuw hi’u’ur umahimaim hiwowowab runamih, baise it isat maramaim run God nanamaim bat it ebibaisit.
25 Poinyemanga yaka nimbe popo toli iye kiyendomuni kongi kera manga yokolima lipe kiripi paa kake telina pumbe popo topa tirimu. Nalo Jisasini poinye yaka nimbe aku ulu naa terimu. Wali tendeku wali kau Gotenga mulu kombuna tuku pumbe yu yunu tirimu.
25 Firis Gagamin kwamur etei matan yi bobaituw hai rara bai Efan Kakafiyin Kakafiyin anababatun run sisibor, baise Keriso i men mar moumurih na’in biyan bai run siboromih.
26 Kraistini poinye yaka nimbe aku ulu telkanje poinyemanga yaka nimbe yu mindili nolka. Mulu mai talo Goteni terimu wali akuna mindili nombalie nolipe omba kinye i wali olka. Nalo aku ulu naa terimu. Kinye peyalime waimu nondopo oromona Kraist Goteni imbomanga ulu kerima kulumie topa tiye kolopili nimbe ya i mai kombuna wali tendeku wali kau omba yu yunu popo topa Gote tirimu.
26 Nati na’atube tasisinaf na’at, tafaram mamatar ana veya na iti boun titit i boro biyababan moumurin na’in tab. Baise tana yomanin tatitit ana veya, Keriso mar moumurih na’in isan mar ta’imonamo na tit, bowabow kakafin souwin isan taiyuwin biyan siboromih yai.
27 Imboma pali ya maina wali tendeku wali kau kolkolio altopa kot tendepa pilimbelo kombuna punge ulu pulumu peremo.
27 Imih orot etei hai morob i boro mar ta’imon hinamorob, naatu morob ufunamaim etei boro God ana baibatiyen hinab.
28 Aku tepa mele imbomanga ulu pulu kerimanga umbuni mepa wendo limbei Kraist yu yunu Gote popo topa tirimu. Altopa talo tepa ombalo aku wali ulu pulu kerima wendo limbei naa ombalo. Imbo yu nokoko moromelema tukundo limbei ombalo.
28 Imih Keriso i mar ta’imonamo biyan siboromih yai, sabuw moumurih na’in hai bowabow kakafin notawiyen isan. Naatu boro mar bairou’abin namatabir maiye, men bowabow kakafin isan, baise sabuw iyab yawas wanatowan isan hima tekakaif nan niyawasih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.