Hebreus 7
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Aku iye Melkisedek yu ulke kombu Salem imbomanga iye nomi kingimu molopalie, Gote Paa Olando Kombumanga Pali Nokorumumunga kongono tendembaindo imbomanga Gote popo tondopa molorumula. Oi Abraham kombu tenga pumbe opa tepa iye nomi king mare topa mundupelie eno meringi melema lipe mepa kelepa ulkendo ombai orumu kinye kano iye Melkisedek yu omba aulkena kanopalie Goteni nu tepa kondopili nimu.
1 Melkisedek i tafaram Salem ana aiwob, naatu God ta’imon Auyom ma’ama’anin ana Firis. Veya ta Abraham tafaram etei kwafe’en hai aiwob bairi hiyow rarouw ufunamaim, matabir nan basit Melkisedek hairi hitar, naatu Melkisedek Abraham igegewasin.
2 Yuni aku tepa Gote kinye ungu nimbe Abrahamenga konge tenderimu wali Abrahameni 10 10 nimbe lipe merimu melemanga pali te te nimbe pengama wendo lipe Melkisedek tirimu. Melkisedek yunge imbi pulumu ulu tumbi nilima teremo iye nomi kingimu. Yu nokorumu ulke kombu Salemenga imbi pulumu, imboma kinye ame toli ulu pulumu. Akumunga iyemunga imbi talo tipemu Imboma Kinye Ame Toli Ulu Pulumu Nokoromo Iye Nomi Kingimu.
2 Abraham sawar ana roumukur etei Melkisedek itin. Melkisedek anayabin i, “Aiwob ana yawas mutufurin.” Naatu Salem ana aiwob, imih i wabin anayabin turin i, “Tufuw ana aiwob.”
3 Melkisedek yunge anumu lapa talonga imbi talo naa lepa, yunge lapali kolepalenga tenga imbi kape naa lerimu. Yu meringi walimu kape, yunge kolorumu walimu kape naa lerimu. Yu Gote popo toli iyemu molorumu mele walite tiye kolorumu ungu te naa peremo. Yu Gotenga Malo waliwalima koinjo molopa kau purumo mele yu aku tepa mele molorumu.
3 Melkisedek hinah o tamah o uwahinah ana a’agir ana gin tanay boro men tanatita’ur. Naatu ana tufuw o ana morob men taso’ob, anayabin bukamaim men ta hikirum ema’am boro tana’itin. I God Natun na’atube wanatowan firis ema’am.
4 Melkisedek yu imbi paa olando molorumu mele pileio. Lino imbo talape awininga kolepa paa awili Abrahameni opa tepalie melema ltimu. Aku melemanga pali 10 10 nimbe popo tipelie 10 akumunga te nimbe wendo lipe Melkisedek tirimu.
4 Imih kwana’itin, iti orot i gagamin anababatun. Ata agir Abraham i wabin gagamin, baise baiyowane mamatabir sawar roumukur etei Melkisedek itin.
5 Livaini kalopa ltimu iye mare Gote popo tondoli iyema moloringi. Kano iyemanga ungu mane te peremo, akumu i tepa mele: Israel imbomanga mele 10 10 ningo noinge melemanga te te ningo wendo liko Livai iyema tiengei nimbe peremo. Melema tiringi imboma kinye Livai iyema kinye angenupili, eno peya pali Israel imboma Abrahameni kalopa ltimu nalo Livai iyemani angenupilinga melema aku teko mare ltingi.
5 Naatu Israel sabuw etei i Abraham wawawan, baise ofafaramaim eo, Levi wawawan akisihimo boro hinifiris, naatu siwar roumukur i taituwah Israel sabuw biyahine hinab.
6 Melkisedek yu Livaini kalopa ltimu iye te molo nalo Abrahameni Livai imboma oi naa kalopa lipili yunge mele 10 10 nimbe melemanga pali te te nimbe wendo lipe Melkisedek tirimuna ltimu. Goteni kano iyemu yu kinye tembo nimbe panjirimu iyemundo Melkisedekeni Goteni tepa kondopili nimula.
6 Naatu Melkisedek i men Levi ana rara’ane tufuw, baise Abraham God ana omatanen bai ma’am biyanane sawar roumukur etei Melkisedek bai, naatu igegewasin.
7 Lino i tepo pimolo. Iye teni Goteni nu tepa kondopili nimo aku iyemu yu iye olandomu, Goteni nu tepa kondopili nimona ltimo iye akumu mainyendomu.
7 Imih men tanakasiy. Orot yait uman bora’ah turan ebigegewasin nati orot i gagamin naatu orot yait baigegewasin ebaib i orot kikimin.
8 Akumunga ungu te peya peremo mele i tepa, Livai iyemani Israel imbomanga mele 10 10 ningo noiringi melemanga te te ningo ltingi iyema koloringi. Nalo Abrahamenga mele 10 10 nimbe merimumanga te te nimbe ltimu iyemu Gotenga bukuna yu kolorumu ungu te nimbe naa moromo.
8 Firis ana efamaim, Levi ana rara’ane hina hifiris, sawar roumukur hibowabow i himorob. Baise Melkisedek sawar roumukur baib i yawasin ema’am, Bukamaim eo na’atube.
9 Linoni Livai iyemani teringi mele ungu te manda nimolo. Aku iyemani kinye melema aku teko ltimele kano nalo oi enonga melema Melkisedek tiringi.
9 Imih boro iti na’atube tanao, Levi wawawan i sawar roumukur hibowabow, baise Abraham Melkisedek isan sawar roumukur bitin ana veya i auman hitin.
10 Paimbo enonga kolepa Livai oi naa meringi nalo Livai yunge kolepa Abrahamenga kangina tukundo molopili Melkisedekeni Abraham aulkena kane kane topa kanopalie Abrahameni melema tirimuna ltimu akumunga aku tepo nimolo.
10 Nati ana veya’amaim taso’ob, Levi i men tufuw, baise Levi i uwah Abraham biyan ana rara wanawanan ma’am ana veya, Melkisedek hairi hitar.
11 Oi Mosesini Israel imbomando Gotenga ungu manema timbei ungu mane te tipelie nimbei, Livainga lapumuni Gote popo tondoli kongonomu teangei nimu.
11 Levi ana big akisihimo firis ana bowabow hibowabow ana veya Israel sabuw ofafar itih. Naatu iti levite firis ana bowabow hibowabow imaim tarurusouwit na’at, aisim boro firis tabo tan, Melkisedek ana rara’ane, men Aaron ana rara’ane.
12 Gotenga popo tondoli talapemu kolo wangoko tenge wali ungu manemu kape kolo wangoko tenge.
12 Anayabin firis ana bowabow hinaya’abun orot ta nabaib, ofafar auman boro hinabotabir.
13 Goteni popo tondoli iye nomi awili olandomu kolo wangopa molopa kau pumbelo nimu kano iyemu yu Israelenga malo Livaini kalopa ltimu imbo talapemunga tuku molorumu iye te, molo. Yu Israelenga malo teni kalopa ltimu imbo talapemunga tuku molorumu iye te. Yunge angenupili lapali kape teni Gote popo toko kaloringi alta polona pungo kongono naa terimu.
13 Naatu Buk Atamaninamaim ata Regah isan hikikirum, i ana rara’amaim men ta firis ana bowabow bow sibor eafusaramih, iti i big ta hai bowabow.
14 Linonga Awilimu Israelenga malo Judani kalopa ltimu iyemu molorumu lipo manjirimolo. Aku imbomanga te Gote popo tondoli iye te molombalo nimbe Mosesini oi naa nimu.
14 It etei taso’ob Regah i Judah ana bigane tufuw, naatu Moses men kafa’imo Judah ana bigane firis ana bowabow isan iuwihimih.
15 Kinye iye koinjo te popo tondopa moromo paa mona ltemona toya topo lipo manjirimolo akumu Melkisedek yu molorumu mele moromo iyemu. Aku iyemuni Livai lapu popo tondoli moloringi akumanga paa olando moromo.
15 Abisa ao i bebeyan kwa’itin, anayabin firis boubun God rurubin ana bowabow i men firis mat hibowabow na’atube, baise firis Melkisedek na’atube.
16 Kano iyemu ungu manemuni Livaini kalopa limbelo iyema popo tondoli iyema molangei nimu akumanga yu popo tondoli iye te naa molorumu, molo. Nalo yu waliwalima koinjo molopa kau pumbelomunga engemu perimumunga yu popo tondoli iyemu moromo.
16 Iti orot boubun na bifiris i men orot babin hai ofafar naatu hai o baiyunenamaim na ifirisimih, baise yawas wanatowan ana fairane.
17 Goteni yu aku tepa moromomundo oi ungu te i tepa nimbe panjirimu,
17 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “O i boro wanatowan inifiris, firis Melkisedek na’atube.”
18 Aku ungumuni lino i tepa mele lipe ondoromo. Ungu mane oimu pange tepa lino lipe tapondombalo enge te naa perimuna Goteni kano ungu manemu kamukumu mainye pupili nimu, akumu lipe ondoromo.
18 Ofafar atamanin i hibosair nabin hiyai, anayabin ririm naatu ana fair sawar.
19 Mosesini ungu mane tirimumani ulu tukume te wendo opili naa nimu. Akumunga kano popo tondoli iyemanga ungu manemu kolo wangopalie Goteni aulke koinjo penga te lupe akiririmu akumu olando, oi ungu manemu mainyendo. Aku aulke koinjomunga pumbolio lino Gote moromona nondopo manda purumolo.
19 Anayabin Moses ana ofafar i men karam boro sawar ta takusouw, imih boun i sawar ta gewasin hi’obaiyit, saise nuhit nafot tanan God sisibinamaim tanatit.
20 Goteni Jisas popo tondoli iyemu molopili nimu wali we naa nimu. Yu aku popo tondoli iyemu molopili nimbe paimbo nio nimbe, nimbe panjipe mi lerimu. Oi popo tondoli iye moloringima aku ulu teko molangei nimbe Goteni mi naa lerimu,
20 Naatu anao maiye kwananowar, sabuw afa hibifiris i ofafaramaim hina hifiris, men omatanenamaim.
21 nalo Jisas Gote popo tondoli iye te molopili nimbe Goteni paimbo nio nimbe mi lerimu. Yundo i tepa nimbe panjipelie nimbei,
21 Baise Jesu na bifiris, i God ana omatanen marasika eo inu’in na yabin matar. Marasika Buk Atamaninamaim, God Jesu isan eo,
22 Aku tepa nimumunga Goteni lino kinye tembo nimbe ee nili ungumu Jisas aku ungumu paimbo ltemo enge tipili nimbe tirimuna moromo. Jisas lino kinye Gotenga tembo nimbe ee nili ungumu terimu aku olando, oi ee nili ungumu maindo.
22 Imih iti’imaim ebi’obaiyit Jesu i turobe omatanen boubun gewasin.
23 Oi popo tondoli iye awinima moloringi nalo molko kau naa puringi. Koloringi wali talape koinjo kolo wangoringi,
23 Firis maiyow i moumurih na’in, baise temomorob ana veya, hai bowabow nati’imaim esasawar.
24 nalo Jisas waliwalima koinjo molopa kau purumona yu kamukumu popo tondoli iyemu moromo. Akumunga waliwalima popo tondoli kongonomu tiye naa kolopa, tepa kau pumbelo, iye teni yu manda kolo naa wangombalo.
24 Baise Jesu i wanatowan ema’am, imih i ana bowabow boro men orot ta isan naya’abun.
25 Akumunga waliwalima koinjo molopa kau pumbelie Goteni eno lipe tapondopili nimbe waliwalima konge tepa moromomunga imbo mareni ningolio paimbo Jisas na tepa ltimu ningo ipuki tiko yunge imbi leko konge tekolio Gote moromona nondoko purumele imbo akuma yuni waliwalima manda lipe tapondoromo.
25 Naatu Jesu i karam boun naatu mar etei sabuw iyab i wanawananamaim hina God biyan titit boro niyawasih, anayabin Jesu i wanatowan God nanamaim bat isah eyoyoyoban.
26 Popo tondoli iye nomi awili olando aku teli teni linonga nimbe tenderemo mele paa manda tendepa moromo. Yu Goteni kanopa iye paa kake teli nimbe karomo iyemu molopa, ulu te tepa naa kenjipe, ulu keri te teambo konopu naa lepa Gote yunu mulu kombuna paa olando moromona molopili nimbe mondopa ulu alowa tendelimanga yu paa tule tepa moromo.
26 Imih Jesu i Firis Gagamin, kakafiyin, rousouwin, aurin kato en, bowabow kakafin wairafih, ata yababan etei so’ob, God bora’ah yen mar nasair.
27 Oi popo tondoli iye nomi awili olandomani teringi mele walimanga takiraki melema kalko popo tongeindo oi enonga ulu pulu kerima mainye pupili ningo melema popo toko kalkolio, pele imbomanga ulu pulu kerima mainye pupili ningo melema popo toko kalondoringi, nalo Jisasini aku tepa naa terimu. Yu yunu wali tendeku wali kau Gote popo topa yunge kangimu tirimu aku tepa imbomanga ulu pulu kerima kamukumu mainye pupili nimbe imbomani yu toko kondangei nimbe tiye kolopa Gotenga nimbe yunu wali tendeku wali kau tirimu.
27 Naatu i men firis gagamih wan hima’am na’atube, boro men mar etei i ana bowabow kakafin isan sibor nayai, naatu sabuw hai bowabow kakafih isan nayai’imih. En. Sibor i ta’imon yai’ika, mar moumurih na’in isan mar ta’imon yai sawar. God isan taiyuwin biyan siboromih ya’iyai ana maramaim.
28 Aku nio ungumunga ungu te altopo kamukumu nembo, Mosesinga ungu mane teni enge naa peli mai kombu iyema kanopa lipe popo tondoli iye nomi awili olandoma molangei nimo nalo Goteni Malondo nu popo tondoli iye nomi awili olandomu molani nimbe paimbo nio nimbe panjipe mi lerimu ungu akumu pele wendo orumu. Kano Malo aku kongonomu ara tipelie molopa kau pumbelo.
28 Turobe, ofafaramaim firis gagamin hirubinih i orot ririmih, baise God ana obaifaro tur i ofafar ufunamaim natit, Natun rubin. Anayabin God ana kok etei Jesu i wanatowan ebobosunusunub.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.