Hebreus 11
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Gote paimbo nimbo ipuki tirimolo nio aku enge nimbe ipuki tilimunga ungu pulumu i tepa, Goteni lino timbo nimbe panjirimu melema paa limolo nimbo ipuki tipo nokopo moromolo. Melema mongoni naa karomolo nalo mele akuma paa ltemo nimbo ipuki tirimolo.
1 Baitumatum ana itinin i sawar ta anababatun taso’ob ema’ama boro nuhi nafot tanama’am nati sawar tanab. Naatu sawar ta men ta’i’itin, baise taso’ob nati sawar i ema’am boro tanab, nati i boun baitumatum tao’o.
2 Imbo oi moloringimani aku teko ningo ipuki tiringimunga Goteni eno kanopa penga pilipelie teko kondoromele nimu.
2 Imih ata a’agir marasika hima’ama hai baitumatumamaim God itin, ana baibasit itih.
3 Goteni nimo mele lino paimbo nimbo ipuki tirimolomunga Goteni mulu mai talo tembai wendo opili nimu ungumuni mulu mai talo wendo orumu nimbo lipo manjirimolo. Akumunga mele naa lerimu melemani Goteni lino karomolo melema paimbo terimu nimbo lipo manjirimolo.
3 Baitumatumamaim taso’ob tafaramamaim sawar etei i God awanamaim eo himatar, naatu iti sawar himamatar i men ta’i’itahimaim eo himataramih, baise buriburihimaim.
4 Abeleni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tilipe molorumumunga Goteni kanopa penga pilerimu mele te Gote popo topa kalopa tirimu nalo Keineni Gote popo topa kalopa tirimu melema Goteni kanopa keri pilerimu. Abeleni Gote paimbo nimbe ipuki tirimumunga Goteni Abel iye tumbi nilimu nimbe imbi tirimu. Abel oi kolorumu nalo ipuki tipe ungu nimumuni kinye kape lino we nimo.
4 Baitumatumamaim Abel siwar gewasinamak bai na God bitin i men Cain ana siwar na’atube’emih. Ana baitumatumamaim God iyasisir ana ef mutufurin rouw eo, anayabin ana siwar gewasin. Abel i marasik morob, baise ana baitumatumamaim fanan i ema’ama.
5 Enokeni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tipe molorumumunga naa kolorumu. Yu koinjo molopili Goteni yu lipe mulu kombuna meli purumu. Goteni yu lipe meli purumu wali imbomani yu koroko naa kanoko ltingi. Goteni Enok oi lipe meli naa pupili Enokeni ulu terimuma Gote kanopa penga pilerimu, ungu aku tepa Gotenga bukuna moromo.
5 Baitumatumamaim Enoch morobo’e, yawasin au mar yen, sabuw hinuwih men hitita’ur, anayabin God bora’ah. Baise au mar yena’e ana veya abisa sisinaf God itin eo, “O isa ayu abiyasisir.”
6 Imbo teni Gote paimbo moromo konopu lepalie Gote kinye ambe tepo molombonje konopu kimbo tipelie, Gote yu lipe tapondombalo nimbe ipuki tipelie yunge kumbekerena manda pumbelo. Aku tepa naa nimbe pimo lemo paa manda naa pumbelo. Akumunga Goteni nimo mele paimbo nimbe ipuki naa tipelie Goteni kanopa penga pilimbelo ulu mare manda naa tembalo.
6 Orot babin yait aurin baitumatum en God nati orot babin isan men ebiyasisir, anayabin orot babin yait God nanamaim titamih i nitumatum God i ema’am, naatu orot babin yait turobe’emaim enunuwih ana baiyan boro nitih.
7 Noa Goteni nimu mele ipuki tipe molorumumunga Goteni yundo Maina umbuni te wendo opili nimboi tero nimu wali pilipelie, oi naa kanorumu nalo Noani Goteni paimbo nimo nimbe nona lembalo sip awili te takorumu. Akuna pungolio yunge ambo bakuluma kinye wai keri wendo orumumunga wendo lipe tepa ltimuna penga teko moloringi. Yuni Goteni nimu mele ipuki tipelie terimu ulumuni we maina moloringi imbomanga ulu kerima lipe ondorumu. Aku tepa Gote ipuki tirimumunga Goteni yu iye tumbi nilimu nimbe imbi tirimu.
7 Baitumatumamaim sawar abisa boro hitamatar isan God Noah bimatanuw ana veya, bir kakafiyinamaim God fanan bai wa wowab aawan natunatun bairi hiyawasih. Ana baitumatumamaim tafaram ana kakafinane kusib tabaratait tit nabin bat, naatu God biyanane yawas mutufurin bain ana baibasit ma’ama ana baitumatumamaim bai.
8 Abraham Goteni nimu mele ipuki tipe molorumumunga Goteni yundo nu morono kombumu tiye kolko altopo timbo kombuna puwi nimu ungu pilipelie kano kombu tulena lerimumunga oi naa kanorumu nalo ungumu pilipe lipe tenge tipe we purumu.
8 Baitumatumamaim Abraham tafaram ta boro uf i nowanamih tamamatar isan God eo’omatan ana veya’amaim, God fanan bai ana tafaram itumar misir asir remor kwaneyan in.
9 Goteni nimu mele ipuki tirimumunga Goteni timbo nimbe panjirimu kombuna pumbelie iye omba angililimu mele pumbe molorumu. Paimbo ulke te kamukumu naa takopa, sel ulke te takopa pelipe akuna Aisak kinye Jekop kinye molorumu. Aku lapumu Goteni nimbe panjipelie eno Timbo nimbe nimu maimu ltimele lapumu.
9 Baitumatumamaim Abraham na omatanen me’emaim tit, touman orot na’atube menah tatabirih hai tafaramamaim sis ya ma remor. Isaac naatu Jacob hairi auman na’atube hisinaf, anayabin i auman me nati isan God eomatanih.
10 Goteni yunu pilipelie ulke kombu tenga kamukumu angilimbelo ulkema takopa pora tirimu kombuna molombo nimbe pilipelie Abrahameni ipuki tipe nokopa molorumu.
10 Abraham sisimaim ma reremor anayabin i bitumatum bar merar gewasin anababatun God taiyuwin yakitifuw wowowab imaim boro narun wanatowan nitutut nama.
11 Abraham bakulu membai poinyema pora nimu, yunge ambo Sara wangono perimu, nalo Goteni nimu mele paimbo ningo ipuki tiko moloringilimunga Goteni elo enge tirimu kinye bakulu meringili. Goteni tembo nimbe panjirimo mele paimbo teremo, kolo naa toromo ningo ipuki tiringili.
11 Iban maiye kwana’itin, Abraham i iregah naatu Sarah i a’arin, baise baitumatumamaim Abraham, kek tamah matar, anayabin i so’ob God ana omatanen isah i mar etei ebobosunusunub.
12 Akumunga iye te anda lepa iye kololi mele molorumu iyemu imbo paa awininga kolepa molorumu. Imbo kombukandiye mele molo kou ukiye mele kambu paa manda naa tonge imboma yuni kalopa ltimu.
12 Imih bebeyan tana’itin, Abraham biyan etei i morob, baise iti orot ta’imon biyanane ana ub ra’at tafaram awan karatan, daman naatu dones na’atube baiyabin en.
13 Kano iyemani Gote paimbo ningo ipuki tiko mololiko pungolio koloringi. Eno mai kombuna oi we molkolio Goteni timbo nimbe panjirimu melema oi naa ltingi. Pele paimbo limolo ningo konopuni pileringi akumu tule tepa lerimuna mongoni mele kanokolio limolo ningo konopu tiko molkolio imbo moloringi kinye pipili naa kolko lino ya i mai kombuna imbo ponenge lepo ombo angimolo ningi.
13 Iti sabuw erebaitumatum hima’am himorob, sawar God eo’omatanih men hibai, baise hinuwamo ef yok na’in hi’itin, naatu yasisiramaim nati sawar hai merar hiyi. Imih taiyuwih isah iti tafaramamaim i nah toumanih naatu ef rimurih na’atube hima.
14 Imbomani aku teko nimele kinye pilipolio enonga kamukumu molonge kombu te koroko kanoko lingeindo nimele nimbo lipo manjirimolo.
14 Anayabin sabuw sawar iti na’atube isah teo i tafaram ta bain nowah matar, imaim wanatowan ma’amih tinunuwet.
15 Kombu tiye kolko oringi kombuna kelepo pumolo ningo pilimalanje eno kelko manda pulimala.
15 Naatu hai tafaram atamanin hibihamiy isan hitanotanot na’at, marasika boro ef hitanuwet hitamatabir maiye.
16 Nalo molko oringi kombu akumu altoko konopu kimbo tiko naa molkolio kombu paa penga olando te lupe akuna pamilia ningo pileringi. Aku kombumu mulu kombumu. Akumunga Goteni yu paimbo ningo ipuki tirimele imboma akuna molangei nimbe ulke kombu penga te tepa wamopa terimu. Aku tepalie aku imbomani Gotendo nu linonga Gote ningi ungumu pilipelie ungu kanomu mai naa kolorumu.
16 Baise nati efanin i tafaram ta gewasin anababatun hinunuwih, tafaram no maramaim. Isan imih God isan hai God hirouw hio i men biyah eo’ohow. Anayabin hai bar merar gewasin imaim wanatowan ma isan yabuna’ika.
17 — ausente —
17 God routobon Abraham bitin ana veya, baitumatumamaim natun ta’imonamo Isaac bai siboromih yai. God ana omatanen Abraham isan i iti na’atube eo,
18 — ausente —
18 “O natu Isaac wanawananamaim boro a ub nara’at.” Baise God Abraham rurutubun ana veya Abraham nowarasit.
19 Abrahameni konopuna pilipelie, Aisak kolombalo kinye Goteni yu manda makinjimbelo nimbe pilerimu kani linoni ungu manda lepolio i tepo nemili Abrahameni yunge marenu imbo ono kombuna wendo mele ltimu.
19 Abraham so’ob Isaac namomorob God karam boro niyawas maiye, naatu ana itinin boro iti na’atube tatao, Abraham natun easabunibo uman botan.
20 Aisakeni Goteni nimu mele paimbo nimbe ipuki tipe molorumumunga Jekop kinye Iso talo mane ungu tipelie altopa elo kinye wendo ombalo ulu oi nimbe tirimu.
20 Baitumatumamaim Isaac natunatun rou’ab, Jacob, Esau hairi baigegewasin itih, mar boro hai ma gewas isan.
21 Jekoponi Gote ipuki tipe molorumumunga kolombai tepalie yunge malo Joseponga malo talo mane ungu tipelie tu ambolopa pi polopa mai kanopa Gote kapi nimu.
21 Jacob baitumatumamaim ma’am iregah morobomih ana veya na kakabom auman Joseph natunatun rou’ab igegewasinih. Naatu ana tu’umaim ibais kuso bat God ana merar yi.
22 Joseponi Gote ipuki tipe molorumumunga yu nondopa kolombai tepalie yunge Israel imboma eno altoko Isip kombu tiye kolko punge nimbe tirimu. Punge wali yunge ombele kinye tengei ungumu nimbe tirimu.
22 Baitumatumamaim Joseph morobomih ana veya na kakabom auman, Israel sabuw Egypt baihamiyin maiye tit isan hai tur eowen, naatu ana rarik auman bai tit isan hai tur eowen.
23 Mosesinga anumu lapa taloni Gote ipuki tiko moloringilimunga Moses mekolio yu oli yupoko lopeke teringili. Yu ungulu paa penga ningo kanokolio Isip iye nomi kingimunga teaio nimu ungumu umbulu tingilindo pipili naa koloringili.
23 Baitumatumamaim Moses tutufuw ana veya hinah tamah sumar tounu hibun hima, aiwob orot ana ofafar fokarin eo isan men hibirumih. Anayabin kek tufuw hi’i’itin i men kek afa na’atube’emih.
24 Moses Gote ipuki tipelie akopa awili lepalie wali Isip imbomanga king lemenunga malo naa nengei konopu lerimu.
24 Baitumatumamaim Moses ra’at yen orot mamatar ana veya’amaim, i men kok boro Pharaoh natun babitai natun hitarouw hitao.
25 Ulu kerima lepa naa puli tono koromele ulu naa tembo konopu lepalie Gotenga imboma umbuni meremele mele aku tepo membo konopu lerimu.
25 Imih iti yasisir kakafin mar kafai baiyasisir isan i kwahir, naatu God ana sabuw bairi bai’akir isan rubin.
26 Yuni konopuna pilipelie Isip kombuna mele yakela teli pengama pali nanga noilkanje ulure molo nimbe pilipelie Goteni mele penga timbo nimu melema altopa limbo nimbe pilipelie, Kraistinga imbo moromunga na teko mai kondonge lemo aku penga nimbe enge nimbe angilerimu.
26 I ana not Keriso wabinamaim sabuw biya’ohow hinitin nabi’akir ana gewasin i ra’at kwanekwan men Egypt wanawan toto buyoy gewasin yomanin en na’atube’emih. Anayabin i ana not etei i ana baiyan boro nan isan yayabuna.
27 Moses Gote ipuki tipelie Isip tiye kolopa purumu wali Isip iye nomi kingimuni yu kinye mumindili kolorumumunga pipili kolopa kowa naa purumu. Imbomani Gote mongoni naa karomele nalo Moses Gote kanokolio teremele ulu mele tepalie enge nimbe angilerimu.
27 Baitumatumamaim Moses misir Egypt ihamiy tit, aiwob orot yan soso’ar isan men bir, baise itafofor tit. Anayabin God wa’iwa’irinamaim ma’am Moses itin.
28 Moses Gote ipuki tipelie Goteni Israel imboma penga teko molangei nimu aku Pasova waina Israel imbomando kongi sipsip topolio yokolima ulke kere pulu malio wape tendamili nimu. Aku tenge wali topa kondombai ensel teni enonga ungulu komolayema naa omba topa kondombalo nimu.
28 Baitumatumamaim Moses Tar Nowaten ana bowabow imatar bobaituw hai rara etawan hidadawiren. Saise Gurusenayan kek ai’in rouwamih nanan Israel hai kek ai’in men narouw hinamorob.
29 Israel imbomani Gote ipuki tiringimunga Nomu Kuta Kondoli kumbulupe maimu kapu lerimu kinye nekondo puringi. Nalo Isip iyemani Israel imboma lombili puringi kinye no wangoko koloringi.
29 Baitumatumamaim Israel sabuw riy gagamin wabin Red Sea mamah me yanabe hirabon rewan roun hiyen. Baise Egypt baiyowayah hi’ufnunih hirarabon riy matabir maiye re etei himorob.
30 Israel imboma Gote ipuki tikolio Jeriko kombu kouni teli papemu wali kite yupoko pakera andoko makai tenderingi papemu ungu torumu.
30 Baitumatumamaim Israel sabuw veya etei umat roun rou’ab tafaram Jericho bar merar gagamin fur ufun hibiwaibibib ufunamaim fur tafofor re sabuw etei himorob.
31 Wapera toli ambo Rahap Gote ipuki tipelie Israel iye taloni Jeriko imboma ambe teremelenje ningo kanoko panjingili oringili kinye yuni elo lipe tapondorumumunga Israel imbomani Gotenga ungu naa pilko ltingi imboma ongo toringi wali yu naa toringi.
31 Baitumatumamaim babin ef remorayan wabin Rahab sabuw baifanasairayah hi’a’asbunubunuwen i men hi’asabunimih, anayabin Israel orot rafot rouwayah hinan hai merar yi buwih ana baremaim hirun.
32 Aku temane mele peya mare tamboya? Molo. Wai mare naa ltemo. Gideon kame Barak kame Samson kame Jepta kame Devit kame Samuel kame Goteni altopa tembalo uluma oi neio nimbe tirimu iyema eno kinye temane mare topo tilka nalo aku temanema topo timbo wai naa ltemo.
32 Tur i moumurih na’in tema’am baise veya men ema’am boro Gideon, Barak, Samson, Jephthah, David, Samuel naatu dinab oro’orot isah anao kwananowar.
33 Gote ipuki tiringimunga mareni iye nomi king marenga ami iyema kinye opa tekolio enoni nokoringi kombuma toko kaloringi. Mareni imboma molko kondangei ningo ulu tumbi nilima teko nokoringi. Mareni Goteni eno tepo kondombo nimbe panjirimu mele eno molangei paimbo ltingi. Mareni laiononga kerema pipi tiringi.
33 Baitumatumamaim tafaram afa hai aiwob hirouw hinunih, ma gewas ana efamaim sabuw hikaifih bairi hima. Naatu God abisa eomatanih itih, hisinaf lion awah hibit anihimih men hi’anih.
34 Mareni tipe awili tepa norumumu toko kumunduringi. Mareni kowa puringi wali Goteni nokopili imbomani baineteni toko naa kondoringi. Mare oi enge te naa perimu nalo pele enge pepili moloringi. Mare opa tengeindo paa iye enge ningo mindili telima molko, enonga opa pule ami iyema toko munduringi.
34 Sabuw ata wairaf in bitakir wan hirouw hiyey men e’arahih, afa kaiy wanane hibihir, afa hiririm hi’inu’in hai fair hibai maiye, afa ahay waf wanawanan hirun nah hi’aiseyasey hibat rakit hi’abargiyigiyih.
35 Mare koloringima kelko makilko ola moloringi kinye anupilini eno koinjo moloringi kinye kelko ltingi. Nalo mare ka tiko mindili nongo kolangei ningo koipeni tokolio ningeindo, enoni Gotenga ungumu tiye kolomolo ninge kinye we pangei nimolo ningi nalo kolomolo lemo kelepo makilipo ola molopo, kamukumu paa koinjo molopo kondopo kau pumolo konopu lekolio enonga opa pulemani ningi ungumu naa pileringi.
35 Baibin afa taih tuwah morobone God iyawasih itih, afa morob hirubin God hibitumitum isan rakit himisir hibow hirouw biyah hibeyat, biyababan bai’akir gagamin maiyow hibai. Anayabin i hiso’ob morobone misir maiye isan i boro gewasinamaim hinamisir maiye.
36 Mare ungu taka tondoko ka pulteni enge ningo toko, mare ka seneni ka toko ka ulkena panjiringi.
36 Afa hi’iyabih hi’uwih kwanikwaniyih naatu hibow hirouw biyah hikwimih, afa hibow hifatumih hin dibur hiya.
37 Imbo mare kolangei ningo kouni toringi. Imbo mare koinjo molangei so liko imunana karu leko alowa teringi. Mare opa teli baineteni toko kondoringi. Mare ipuki tikolio wale pakoli molo lerimuna kongi sipsip molo mememanga kangima liko maminye mele pakoringima imbomani eno toko puringi. Melema molo lepa paa koropa pupili moloringi. Mare mindili noringi. Mare, imbomani teko kenjiringi.
37 Afa kabayamaim hirouw himorob, afa naiwah so’omaim hiboro’omen, afa kaiyomaim hiyow himorob, afa bai’akir gagamin maiyow hibai, sheep, goat, bunibunihimaim ar faifuw hisakir hiyon, yababan hibai aurih sawar i’en, aa murumurubih hi’a’akir naatu hirukoukuwih hima hiremor.
38 Mare imbo naa peli kombumanga kinye, mulu kembomanga kinye, kou angamanga kinye, mai angamanga kinye, pungo peliko andoringi. We mai kombuna moromele imbomani naa telemala ulumu Gote ipuki tiringi imbomani aku ulu teringi.
38 Iti tafaramamaim hai ma isan i men igewasin, sabuw toumanih na’atube arar yan, oyaw an, watu wanawanan, sou wanawanan imaim hi’in hima hiremor.
39 Aku imboma Gote ipuki tiringina Gote kinye enonga imbi moromo. Nalo mai kombuna molkolio Goteni tembo nimbe panjirimu ulu pengama naa ltingi.
39 Sabuw iti etei i hai baitumatumamaim wabih iti tema’am, baise sawar abisa God eo’omatanih men yait ta bai.
40 Aku ambe telka Goteni linonga ulu penga wendo opili wai oi panjirimu. Goteni lino kinye popo tiko eno molko kondangei nimu.
40 Anayabin God ana kok nati sabuw i boro hinama hinakaif saise it bairit auta’imon nati sawar gewasin nafaramit youn.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.