Gálatas 4

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ungu ko lipo nimboi tero te i tepa. Juda imbomani lapalini bakulumanga noindirimele melema ltimele ulu pulumu i teko teremele. Melema limbelo imbomu yu bakulumu moromo wali lapanga ka kongono tenderemele iyema moromele mele moromo. Paimbo altopa akopa awili lepalie wali aku yunge lapani noindirimo melema manda nokombalo nalo neya wali yu oi ka kongono iye mele lapanga melema naa nokombalo.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Yu aku tepa bakulu moromo wali lapani yunge kongono imbomando i bakulu kongono tepili ningo altopo yu timbo melema nokaio nimo. Kelepa lapani kinye imbo yu moromo nimo wali aku melema yunge kindo tiko tukundo mundungei nimbelo.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Aku mele lino Juda imboma oi bakuluma mele molopolio wali mane ungumu kape mai kombu ulu pulumu kape pilipolio ka kongono tepo molorumulu. Aku ulu taloni lino pange tenderimu.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Nalo kinye Goteni lino imbo yuma molangei nimbe wai lipe panjirimu waimu wendo orumu wali yunge marenu i mai kombuna tipe mainye ambomunga olona mundurumu kinye ambomuni yu merimu. Ungulumuni linonga kombuna molopa akopalie Juda imbomanga mane ungumu pilerimu.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 mane ungumuni lino nokorumu imboma tepa limbeimunga orumu. Aku tepa ltimumunga Goteni lino yunge bakuluma nimbelie yunge marenu timbo nimbe mi lerimu aku melema lino timbelo.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Kinye lino Gotenga bakuluma moromelemunga Goteni Jisasinga Mini Kake Telimu linonga konopuna tirimuna tuku moromo. Molopalie linonga konopu tepa makinjipelie linondo nimbei Gotendo nanga ara neio nimo.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Akumunga, kinye eno ka kongono imboma mele naa moromele. Nalo eno kinye Gotenga bakuluma moromelemunga lanielinga melema ltimele mele aku teko eno Gotenga noindirimo melema ltimele imboma moromele.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Oi Gote naa liko manjikolio wali enoni kolo toli gotemanga maindo molko wale pakoko kuro popo tondoringi.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Nalo kinye enoni Gote yu kinye pungo moromele. Ai, aku tepa molo. Nani nimboi tendumu Goteni eno tukundo lipelie molamili nimu. Yuni aku tepili nalo kinye eno mane ungumu kinye we mai kombu ulu keri tiye kololi kanomani eno aku ulu tengena altoko tukundo purumele. Aku ambe telka teremeleya? Eno manda tapongena teremeleya?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Kinye kongono wai awili te ltemo ningo uluma teko, oli ondombai teremo wali uluma teko, wai awilimare oromo wali uluma teko Krismali oromo wali uluma tekolio enoni oi tiye koloringi kano uluma altoko yando ltimele.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Aku tekolio eno paa mainye pungenje none teremo. Akumunga nani oi nimbo tiru ungumu naa pileringinje.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Nanga Kristen imbo ango kame, nani Juda imbomanga mane unguma tiye kolopolio eno moromele mele mololipo oro. Kinye na moro mele molangei nimbolio eno enge nimbo nio. Oi eno moromele mele molopolio oru kinye enoni na umbulu naa tiringi kanomu.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Kano tepo oi kiyendo oru wali na kangina kuro topa tepa tambaramba tirimuna eno kinye Jisasinga ungumu nimbo tipo waye molorumulu kanomu liko manjeio.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Na kuro topa lipe tambaramba tirimuna kanokolio wali enoni na iye nerungere naa ningo umbulu naa tiringi. Aku molo. Gotenga muluna kongono iye ensel te panjiko lilimala ulumu molo Kraist kanoko panjiko lilimala enoni nando lino kinye molamili ningolio aku teko panjiko ltingi kanomu.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Kano wali na paa tono kolko konopu mondoko ningei linonga mongo te akupolio Polondo manda timolo aku teko nilimala. Kinye ambe telka umbulu tirimeleya?
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Nani Gotenga paimbo ungumu enondo waliwali nimbo tiro. I nio ungumundo enoni na kinye ambe telka opa pule toromeleya?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Neya aku kolo toli ungu imbo iyemani Polonga unguma naa pilengei ningo enonga kangi pundu kopeio nimele ungumu kau pilengei ningolio eno teko amo tondoko mongonane lakoko noromele. Nalo eno taporomolo konopu lekolio naa teremele. Enoni ne iye kolo tolima tapangei ningolio teremele. Aku teko konopu keri panjikolio mongonane noromele.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Nalo imbore paa tapambo konopu lepalie mongonane noromo aku ulu penga teremo. Na waliwali aku tepo moro. Eno kinye molopolio wali kau, molo.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Nanga bakuluma, nani eno Kraist yu moromo mele molangei konopu lepolio ambo bakulu membaimuni mindili noromo mele nani eno kolo mindili enge nilimu altopola noro.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Nani eno tapombo konopu lteo nalowa ne eno kinye nondoporenga moroya! Molkanjepe nani i ulu teamili nimbo nilka.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Kinye nani i ungumu eno Mosesinga mane ungumu kau lombilemili konopu ltemele imbomando nio. Juda imbomanga mane ungu Mosesini i tondorumumunga liko manjeio.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Abrahamenga marenu ungulu talo moloringili. Ungulu te paa yunge ambo kamukumu ltimumuni menderimu. Te yunge ka kongono tendepili nimbe ltimu ambomuni menderimu. Mosesini topa panjirimu ungu te aku tepa ltemo.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Neya aku ka kongono ambomuni merimu ungulumu aku imbo imboni bakulu meremele kano tepa mele merimu. Nalo yunge ambo kamukumuni merimu ungulu Aisak aku Gotenga mi lepa timbo nimu mele aku tepa merimu.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Kinye i ungu temane manda lepo toromuni eno pilengei ungu te manda lepo nimbo temboi, Goteni imboma kinye ee nimbe mi leli ulumu pulu talo tepa imboma kinye terimu. Aku mele ambo pupu talo waye moloringili. Te ka kongono ambomu, yunge imbi Hagar. Aku ambomu manda lepo Goteni Sainai muluna mane ungumu tirimu. Hagarani merimu bakuluma ka kongono tengeindo merimu. Aku mele, mane ungumu pilko lombimele ulumuni eno ka kongono teremele.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Ambo Hagaranga kombu Arebia. Imunga Mulu Sainai Arebia kombuna poloromo kinye Hagar yuni Mulu Sainai manda lepa moromo. Yunge merimu ungulumu manda lepa Mosesinga mane ungumu lombilko ka kongono imboma moromele mele aku tepa. Yu kinye yunge merimu bakuluma kinye ka kongono imboma moromele mele mane ungu lombilko Jerusalem kombu imboma aku teko ka imboma moromele. Akumunga Hagar yuni i mai kombuna ltemo Jerusalem kape manda lepa moromo.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Nalo Abrahamenga pinyewe ambomu mele manda lepo nimbolio aku kamukumu Jerusalem mulu kombuna ltemo akumu lino Gotenga ungumu pilipo Jisasi ipuki tili imbomanga anumu mele manda ltemo.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Aku Abrahamenga kamukumu ungulu anungolondo ungumu Gotenga bukuna i tepa nimbe peremo,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Goteni Abrahamendo ungulu te timbo nimbe mi lepalie Aisak tirimu. Nanga Kristen ango kame aku tepa mele Goteni mi lepa tembo nimumunga eno Gotenga bakuluma moromele.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Neya aku wali Abrahamenga imbo imboni meremele mele merimu ungulumuni Gotenga ee nimbe mi lepa tirimu ungulu Aisak mindili lipe tipe torumu. Aku mele, kinye Juda mane ungumu lombiltimele imbomani Kristen imboma aku tekola mindili liko tiko toromele.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Nalo Mosesini topa panjirimu ungumu paimbo. Aku ungumu i tepa,
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Lino ka kongono ambo Hagaranga bakuluma, molo. Goteni mi lepo tembo nimu kinye lino Abrahamenga kamukumu ltimu ambomunga bakulu mele moromolo.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.