Gálatas 1
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Na Pol Jisasini kongono tepuwi nimbe kanopa lipe tipe mundurumu iyemu. Na manga pupureni kongono tepuwi ningo naa liko munduringi. Iye muli muli teni kape na imbi topa kanopa lipelie i ungu ningo kongono tepuwi ungu naa nimu. Aku molo. Nalo Jisasi Kraist kinye Gote Arani Jisasi yu kolorumu wali topa makinjirimumu aku taloni na liko munduringili.
1 Ayu Paul, iti bowabow isan i men orot maiyow hirubinu, o men orot maiyow ta iti bowabow itu’umih. Baise Jesu Keriso, naatu Tamat God Keriso morobone biyawas i ayu rubinu tur abarayan amatar.
2 Na Pol kinye Jisasinga kongono waye tepo moromolo imbomani konopu lipo manjipo eno Galesia kombu Kraistinga ungumu pilko moromele imboma i pipiamu topo tiemili nimbolio enondo topo tiro.
2 Taituwa baitumatumayah iyab iti bairi ama’am, kwa ekaleisia nati Galasia wanawananamaim kwama’am etei a merar ayiy.
3 Linonga Gote Ara kinye Awili Jisasi Kraist taloni eno konopu koya leangei ningo tapoko mane ungu tiengili nimbolio konge tero.
3 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat God naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Jisasi Kraistini lino ulu pulu keri teli imboma tepo koinjo limbo nimbelie kolorumu. Aku tepalie lino ya i mai kombumunga ulu pulu kerimanga wendo ltimu. Jisasini aku terimu ulumu linonga Ara Goteni tepili konopu lerimu mele lombilipe terimu.
4 It iti boun tafaram ana kakafinamaim fatumit tama’ama baiyawasit isan, Keriso Tamat God fanan bai ana kokomaim sinaf biyan kwahir ra’iy na kakafinane botaitit.
5 I Gotenga imbimu ola kau molopa pupili nemili. I paa.
5 Imih Tamat God tanabora’ara’ah wanatowan, wanatowan. Amen.
6 Aku Gote yuni Jisasi Kraistinga terimu ulumunga eno tepa tukundo ltimu. Wali alaye kolonga i teli eno tiye kolondu wali manda molonge kano. Nalo kinye eno ungu tukume te lupe pilemili ningo Gote umbulu tirimelemunga na mini purumo.
6 Keriso ana manaw ana kabeberamaim God kwa ea’afi i men manin kwama naatu kwaihamiy tur ta kwabaib isan ayu aororsa’ir,
7 Nalo aku nimelena piltimele ungumu Jisasinga paimbo ungure molo. Aku ungu imbo mareni Jisasinga ungumu anekale tekolio enonga ungu kolomare tukuruku teko paimbo ungure none tenderemele. Aku teremele ulumuni enonga konopu teko embambo tirimele.
7 nati tur i men kafa’imo tur gewasin. Iti ao anayabin sabuw afa i kwa ama tibi’afiy naatu a not tibikwakwaris, i tekokok kwa Keriso ana Tur Gewasinane hinabotaiti kwanatit.
8 Lino Gotenga paimbo ungumu nindipo mendepo andoli iyemani Gotenga ungumu peremo mele naa nili te tepa mele nilimalanje aku lino Goteni paa tepa tolka. Gotenga mulu kombuna kongono iye ensel teni aku tepa kala ungu lupe te nilkanje aku Goteni yu kape paa tepa tolka.
8 Baise aki o tounamatar ta marane tur aki abibinan nihamiy nabinamaim nabibinan na’at, gewasin nati orot i kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
9 Oi nimulu ungumu kinye kano ungumu altopola nio! Linoni eno oi Gotenga ungumu nimbo tirimulu kano mele imbo mareni naa nili kelko ungu mare tuku munduko enondo ningo tinge lemo aku imboma Goteni kamukumu paa tepa tombalo nio. Da ulumu eno kinye wendo ombalonje? Kane kane molaio.
9 Iti tur i marasika ao naatu iban ao maiye, orot babin ta nan tur ta gewasin men Tur Gewasin iti kwanowar kwabitumatum na’atube nabibinan na’at, nati orot i gewasin kwanihamiy nan wanatowan ana baimakiy nab.
10 Liko manjeio! Ungu aku tepo nimbolio na imbomani kapi nengei nimbo naa nio. Aku molo. Goteni na penga nipili nimbolio kau nio nalo nani imbomani na kapi nengei konopu lendu lemo aku na Jisasi Kraistinga kongono iye tukumemu naa molombo. Nalo na Kraistinga kongono iye tukumemu moro.
10 Ayu i men kafa’imo sabuw hai yasisir isan asisinafumih, en anababatun. Ayu akokok i God aniyasisir. Kwanotanot ayu asisinaftobon sabuw hiniyasisir? Ayu sabuw baiyasisir isan ana sisinaf na’at, ayu i men Keriso ana akir wairafin.
11 Nanga Kristen imbo ango kame, enoni liko manjeio. Ungu tukumemu nani eno nimbo tiro aku kanomupe imbo imbomanga konopuna wendo oli ungure eno naa nimbo tiru kano. Aku molo.
11 Taitu akokok anao kwanaso’ob, iti Tur Gewasin abibinan i men orot hai notamaim himatarimih.
12 Imbo iyereni kape i ungumu niwi nimbe naa nimbe tirimu. Tendeku tepala imboreni kape i ulumu tewi nimbe mane naa tirimu. Nalo Jisasi Kraistini aku kano nimbo tiro ungumu yuni nando mongo indi kumbu te lipe ondopalie imboma ningo tipuwi nimu ungumu eno nimbo tiro kano.
12 Naatu men orot ta biyanane abaimih, o men yait i’obaiyu’umih baise Jesu Keriso akisinamo i’obaiyu.
13 Oi na Juda imbomanga Gote popo toringi ulumunga tuku molopolio wali aku nanga teru temanemu eno pimele kano. Aku wali nani Jisasinga imboma mindili lipo tipo paa tepo tomboi teru kano unguma eno pilko liko manjirimele.
13 Ayu au yawas wan mi’itube Jew sabuw hai kwafirenamaim ama’am ana veya i kwaso’ob, naatu mi’itube God ana ekaleisia arab abi’a’afiy auman i kwaso’ob, auru men kafai kabeber ta ma’amih, asinaftobon ekaleisia ata gurus tasawar isan aiwa’an.
14 Juda ara kaue kameni teaio ningi uluma nani kumbendo noipo moloru. Nanga iye konimanga imunana na iye paa kiyendomu. Nani nanga Juda imbo ara kaue kamenga ulu puluma kele topo lombilipo tepo kondorumu aku imbomani kape lombilko teko kondangei nimbolio teru. Akumunga nanga imbimu omba ola purumu.
14 Jew ata kwafiren wanawanan ayu ana ai ukwarin na’atube, naatu orot ayu bairi ai tufuw ta’imon wanawanahimaim ayu i abow me’at Jew ai kwafiren uwai’inah mi’itube hiyabunibun renan i abukikin.
15 Aku uluma teru nalo na amani oi naa meli wali Goteni na kinye konopu noipe na yunge kongono iyemu molambo nimbelie imbi topa kanopa ltimu.
15 Baise God i taiyuwin ana manaw ana kabeberamaim ayu tufuwa’e’eka rubinu, naatu eafu i ana bowabow isan yasairu
16 Aku tepalie Goteni yunge marenu Jisasi kanopo imbi tiemboi nani Jisasinga ungumu imbo lupemando nipemboi nimbelie na lipo ondombo konopu lerimu wali nani imborendo na ambe teamboya na ambele ungumu nemboya ungu naa niu.
16 I Natun ayu isou iwa’an irerereb saise ayu Ufun Sabuw wanawanahimaim ata binan. Ayu men an orot ta biyanamaim binan abai,
17 Aku wali Goteni oi imbi topa kanopa ltimu kongono tipe munduli iye akumando na ambe teamboya nimbo Jerusalem kombu moloringindo olando naa puru. Aku molo. Aku wali na walitikale Arebia nimbe kombu mai pundu tenga welto pumbolio altopo Damaskus kombu taunona yando oru.
17 o men an tur abarayah iyab ayu nou’umaim Jerusalem hima’am aitih baibais isan afefeyanih. Baise ayu i an tafaram Arabia arar yan atit imaibo aremor an Damascus bar merar atit.
18 Goteni yunge marenu nando lipe ondorumu walimunga winjo nilipo ombolio aku poinye yupoko omba purumu. Aku wali pele Pita kanomboi Jerusalem kombundo olando puru. Akuna pumbolio, wali 15 kau Pita kinye moloru.
18 Baitumatum abai ama kwamur tounu sasawar ufunamaim ana Jerusalem atit, Peter airi aidudur, nati’imaim fur rou’ab airi ama.
19 Akuna Goteni imbi topa kanopa ltimu iye kongono tipe munduli wema te naa kanoru. Nalo Awili Jisasinga angenu Jems kau kanoru.
19 Naatu nati’imaim anan tur abarayan orot ta men aitin, Regah Jesu tain James akisinamo aitin.
20 Ya! Eno wamongo pileio! Nani Gotendo mi lteo. I pipia topo tiro unguma paimbo ltemo.
20 Abisa akikirum i turobe, God so’ob ayu i men abifufuwen.
21 Altopo Pita kano tiye kolopolio pele Siria kinye Silisia kombu mai talonga yando oru.
21 Nati ufunamaim ayu an tafaram Syria naatu Silisia wanawanahimaim efan ta sabuw ai nanawanih.
22 Judia kombu maina tukundo Jisasi ipuki tiko moloringi imbomani na kanoko imbi oi naa tili.
22 Nati ana veya Judea wanawanan sabuw baitumatumayah ta’ita’imon ayu men himanamu biyah rabimih.
23 — ausente —
23 Baise sabuw afa hio, “Iti orot i marasika nati baitumatum isan it biyababan kakafin itit ea’asbunit, naatu sinaftobon baitumatum gurusin bai’enamih biwa’an, baise boun nati baitumatum isan ebibinan.”
24 — ausente —
24 Naatu God wabin hibora’ara’ah. Anayabin God ayu au yawas botabir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.