Filipenses 1
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Ilto Pol Timoti talo, Kraist Jisasinga kongono iye taloni pipia topo, ulke kombu Filipai moromele imbo Kraist Jisasini yunge talapena tukundo ltimu imboma timbilindo torombolo. Eno we ungu pileli imboma kinye, enonga tapu iyema kinye, Kraistinga imbomanga kongono tendeli iyema kinye, eno pali timbilindo i pipiamu topo tirimbolo.
1 Ayu Paul Timothy airi i Keriso Jesu ana’akir wairafi. God ana sabuw etei Keriso Jesu wanawananamaim kwaikofan nati Philipi kwama’am naatu kwa Nutetenayah, baibaisayah bairi a fef iti abiyafar. Paul diburumaim fef kirum baiyowayan bat i’itin|alt="Paul writing in prison" src="CN02069B.TIF" size="span" loc="Php 1.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.1"
2 Linonga Lapa Gote kinye Awili Jisas Kraist kinye, eloni eno kinye konopu noiko konopu u nipili molangei nengili.
2 Manaw kabeber Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
3 Nani eno waliwalima konopuni pilipolio nanga Gote kinye paa tereno nio.
3 Ayu au God ana merar ayiy ana veya mar etei kwa anunuhi.
4 — ausente —
4 Matan fufur au yoyobanamaim, ayu mar etei ereyasisir kwa etei isa ayoyoyoban.
5 — ausente —
5 Anayabin tur gewasin wantoro’ot abai ana biyat atitit ana veya, kwa a baibais kwaitu bairi iti tur tafaram tanan iti boun tatit.
6 Nani pilipolio, Goteni eno kinye kongono pulu polopa terimu kongono pengamu telipe pumbe pumbe, Kraist Jisas yando omba lino limbelo walimunga kano kongonomu tepa pora timbelo nimbo paa lipo manjiro.
6 Naatu ayu i abitumatum, God iti bowabow gewasin kwa wanawananamaim bubusuruf boro nabow nan yomanin na’asa’ubibo Keriso Jesu ana veya natit.
7 Na eno konopuni pilipo andopo morona na enondo konopu lteo mele paimbo lteo. Na ka ulkena pero wali kape, ungu tukumemu nimbo tipo yu paa paimbo ungumu imboma paa pilko liengei nilipo andoru wali kape, enoni na liko tapondoromelena na kinye eno kinye lino Goteni we kondo kolopa lipe tapondoromo.
7 Kwa i mar etei ayu dogorou’umaim kwama’am, naatu au naniyan iti na’atube mar etei kwa isa anotanot, anayabin dibur baremaim, o tur gewasin awawasfarimaim, o aitafofor tur ao’orerebamaim. Kwa etei i ayu bairit God ana manaw ana kabeber tafafarambonen.
8 Kraist Jisasini eno kondo kolopa konopu mondoromo mele nani aku tepo eno kondo kolopo konopu mondopolio waka ltemona kanamboa konopu lteo. Goteni aku ungu paa nio nimbe lipe manjirimo.
8 Ayu dogorou wanawanan au naniyan tutufin etei Keriso ekukura’ara’ah na kwa iti isan, God i etei so’ob, ayu men abifuwen.
9 — ausente —
9 Ayu ayoyoyoban kwa a yabow i akokok tafan nayababar nara’at, anot hinarerekab, naatu turobe hai naniyah etei kwanaso’ob gewas,
10 — ausente —
10 saise kwa tur nowar fufunin gewas yabuna’in isan boro kwanasinaf gewas. Naatu Keriso ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en sasouwi kwanabat.
11 Jisas Kraistini eno kinye kopu tepa molopa lipe tapondoromomunga yu kanopa tumbi nili uluma nimbe karomo uluma kau teko molonge. Eno aku teko teko molonge wali lupe imbo karomelemani Gotenga imbi liko ola munduko yu kapi nengei nimbo aku tepo Gote enonga nimbo konge tero.
11 Naatu roumutufuren ana ro’on gewasih Jesu Keriso’one hinanan boro dogor wanawanan nare naatu imaim kwa boro God merarayow kwanitin kwanabora’ara’ah.
12 Ango kame, na kinye ulu umbuni wendo omo akumuni ungu pengamu pipi naa timo. Na ka tiringi ka ulkena pero ulumuni ungu pengamu tepa enge tirimomu eno liko manjengei nimbo tiro.
12 Taitu tuwai’inah, ayu akokok kwanaso’ob, sawar abistan isou himamatar imaim Tur Gewasin ibais ra’at etatasasar.
13 Akumunga Rom iye nomi king Sisaramunga ulkemu nokoromele ami iyema kinye we imboma pali na Kraistinga kongonomu tenderomunga ka tiringi ka ulkena pero ningo karomele.
13 Sinaf ana itinin iti’imaim aiwob orot ana bar wanawanan ana kaifenayah naatu sabuw afa nati’imaim hima’am auman hiso’ob, ayu i Keriso ana bowayan orot, imih hifatumu.
14 Na ka ulkena peromunga nanga angenupili awinini kanokolio Awilimuni lino paimbo lipe tapondombalo ningo pilko konopu enge nipili pipili naa kolko Gotenga ungumu enge ningo ningo tilko andoromele.
14 Ayu dibur arurumaim taituwau iyab Regah wanawananamaim hima’ama moumurihika koufair hibai himisir hitafofor God ana tur tibibinan.
15 Paimbo, iye mareni na kombu awininga andopo ungumu nimbo tirumunga imbo awini kano ungumu pilko limele mele kanoko keri pilkolio Polonga imbimu mainye pupili, linonga imbima ola molopili ningo Kraistinga ungu ningo tirimele nalo mareni konopu penga pepili Kraistinga imbimu ola molopili ningo Kraistinga ungumu ningo tirimele.
15 Binanuyah i turobe Keriso isan tebibinan, baise afa dogoroh wanawanan i geg bobowen ayu isou ma auman tibibinan, naatu afa i not gewasinamaim tebibinan, anayabin tekokok ayu hinibaisu.
16 Na ungu pengamu yu paa paimbo nilipo andoromunga ka ulkena pero mele kanokolio na konopu mondokolio Kraistinga ungumu ningo tirimele;
16 Iti binanuyah i yabowamaim bonawiyih tebibinan, anayabin ayu Tur Gewasin atafafar isan dibur ama’ama i hiso’ob.
17 nalo iye mareni konopu tumbi tipe naa pepili enonga imbi ola molopili ningo Kraistinga ungumu ningo tirimele. Na ka ulkena pero kinye umbuni mare olandopo tiemili ningo aku teremele.
17 Binanuyah afa Keriso isan tibibinan baise geg bobowenamaim tibibinan, anayabin tekokok hinasinaf ayu dibur baremaim yababan anab isan.
18 — ausente —
18 Baise ayu nati isan men anotanot! Anayabin binanuyah not gewasinamaim tibibinan o geg bobowenamaim tibibinan, ana’an gagamin Keriso ana tur gewasin i hibinan sabuw tenonowar isan ayu abiyasisir, naatu boro mar etei aniyasisir.
19 — ausente —
19 Anayabin kwa ayoyobanamaim naatu Jesu Keriso Anunin ana baibaisamaim ayu aso’ob iti biyababanane boro nabotaitu anatit.
20 Nani teambo konopu lteo mele i tepa na tero mele kape moro mele kape akumunga pipili naa kolopo Kraistinga kumbekerena angilimbo wali paa nimbo yunge kongonomu enge nimbo tero. Molondu lemo kape molo kolondu lemo kape nanga kangimuni Kraistinga imbi lipo ola mundumbo nimbo aku tero.
20 Ayu au naniyan tutufin etei nuhufot ama akakaif wanawanan boro men kafa’imo ef ta’amaim anasinaf kakaf biya’ohow anabaimih, en baise, biyou yawasin ema’ama o biyou emomorob, ayu boro mar etei anitafofor anabinan sabuw etei Keriso hinarusagisagiy.
21 Na i konopu lteo. Na koinjo molondu lemo na Kraist kinye kopu tepo molombo nalo na kolondu lemo na paa penga tepa molombo.
21 Anayabin yawasu ama’am i Keriso isan ama’am, naatu anamomorob na’at au gewasin i gagaminaka ema’am.
22 Maina we molondu lemo nani imboma Gote kinye molangei kongono we ltemomu manda tembo. Akumunga kolombomu kinye koinjo molombomu kinye kano ulu talonga te tembonje na naa lipo manjiro.
22 Biyau yawasin anama’am na’at, Regah isan boro ana ma anabow, baise men aso’ob boro menatan anarubin?
23 Na konopu talo peremo. Mai kombumu tiye kolopo Kraist moromona pumbo peya molombolomunga na tono teremona moro. Aku tendu lemo penga.
23 Ayu i sawar rou’ab hitarsibu. Baise ayu au kok gagamin i ata morob Keriso airi atama i igewasin kwanekwan.
24 Nalo eno tapomboindo mai kombuna we molombo aku paa penga.
24 Naatu baise gewasin anababatun i yawasu anama, saise kwa anibaisi.
25 Nani eno lipo tapondombo kinye eno Kraistinga imboma molko kondoko tono kolko enge ningo ipuki tiko molangei nimbo pilipolio na eno kinye peya mai kombuna paimbo molomolo nimbo enge nimbo ipuki tiro.
25 Tur anababatun a tur ao’owen, aso’ob boro yawasu anama kwa etei anibaisi a baitumatum wanawanan kwanara’at kwanayen kwaniyasisir,
26 Akumunga pele, na eno molongena altopo yando ombo peya molomolo kinye enoni tono kolko Kraist Jisasinga imbimu liko ola mundengei.
26 saise ayu anabinanawani maiye, kwa boro abisa asisinaf isan Keriso Jesu ana merar kwanay wabin kwanabora’ara’ah.
27 Nalo, na ondu lemo kape naa ondu lemo kape ulure molo. We imbomani lino kanokolio paimbo Kraistinga imboma moromele ningo kanangei ningo Kraistini yu lombili andolima moromele mele nimbe tirimu mele eno aku teko molaio. Aku teko molonge ulumu paa awilimu. Pele, aku ulu teko molangei ombo mongoni kanondu lemo molo eno teko moromele mele temane te ka ulkena molopolio pilendu lemo eno konopu tendekuna pupili enge ningo molko, imboma Kraist yu paimbo imbomanga tepa lilimu ningo enge ningo pilengei ningo ungu pengamu toya toko ningo tirimele ulu konopu lipo manjiro.
27 Au not gagamin i iti a tur ao’owen, akokok ama yawasamaim Keriso ana tur gewasin sabuw hinakakafiy. Ayu itimih ananan na’at, o men ananan, ayu akokok kwa a not etei i ta’imon, roun roun kwanabat kwanibaibaisbonen sabuw tur gewasin batkikin isan kwabowabow ana tur ananowar.
28 Enonga opa pule imbomani eno mini lteangei ningo ulu mare teremele kinye ulure molo ningo mini naa lteko we angimele mele pilembo nimbo moro. Enonga opa pulemani eno mini naa lteko we angilinge ulu kanokolio eno opa pulema molko kenjinge nalo eno Kraistinga imboma molko kondongena liko manjinge. Goteni eno tapondopa opa pulema topa mainye mundumbelomunga aku teko liko manjinge.
28 Arakit sabuw wanawanah kwanarur na hini’aiseyasey kwanabat, kwa abatkikinamaim nati sabuw gurugurusen wanawanan tirur boro hina’itin hinaso’ob, kwa i boro God yawas nit, naatu i boro nagurusih, iti i God boro nasinaf.
29 Goteni eno tepa kondopalie Kraistinga kongono teaio nimu. Eno ipuki kau tiko we molaio ungu naa nimu. Aku molo. Yunge kongono tendenge wali eno mindili nongei nimu.
29 Anayabin God ana baigegewasin it bitit i men baitutumin akisin, baise isan tani’akir auman.
30 Oi na Kraistinga kongono tendepo opa teru kanomu, kinye enge nimbo opa we tepo moro piltimele. Kinye eno mindili nongo molkolio na kinye opa kalale imboma moromele.
30 Ayu bairit tama’am ana veya wawainabu i kwa’itin, naatu boun ewawainabu ana tur i kwanonowar, imih kwa wainaben i nati ta’imon wanawanan kwarun ewawainabi.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.