Atos 3

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Imboma Gotenga ulke tempelena ena 3 klok pungo Gote konge nipula teringi mele walite Pita kinye Jon talo kano ena mongomunga Gote konge tengilindo puringili.
1 Veya ta rabirab three korok na’atube Peter, John hairi Tafaror Bar gagaminamaim yoyobanamih hiyen hin.
2 Kano kinye iye kimbo keri leli te akuna molorumu. Anumuni olo tuku kimbo keri lelimu merimu. Aku iyemu yu imbo ongo Gotenga ulke awili tempelena tukundo pungema konge tepa kou tieio nipili ningo waliwali meko ongo Gotenga ulke awili tempel kere pulu te imbi tiko Paa Penga ningi kanona mondopula teringi.
2 Nati Tafaror Bar gagamin ana seboseb Etawan Gewagewasin awanamaim orot an kafikafirin auman tutufuw, i mar etei te’abar tena nati’imaim teyare sabuw tirun titit isah ema efefeyan.
3 Kano iyemu akuna molopili Pita kinye Jon talo ongo Gotenga ulke tempelena pungili puringili. Kano kinye yuni elo konge tepa kou mare mengele tielio nimu.
3 Peter, John hairi hina hirur itih, isah kabayamih fefeyan.
4 I tepa nimu wali Pita kinye Jon taloni yu wamongo neme neme ningo kanokolio Pitani i tepa nimu, “Nuni ilto kanowi,” nimu.
4 Peter John hairi mutufor isan hinuw naatu Peter eo, “Aki kui’iti!”
5 Kano wali yuni kou tingilindo nimbele konopu lepalie elo kanorumu.
5 Basit orot isah nuw, notanot boro hairi biyahimaim abisa ta tab.
6 Kano terimu kinye Pitani nimbei, “Na kou kape tendekure paa naa mendu nalo mele te meromu nu timboi tero. Akumu lemo Nasaret Iye Jisas Kraistinga imbina nu ola angilkono andowi nio,” nimu.
6 Baise Peter isan eo, “Ayu auru kabay en, baise abistan abai anan i boro anit. Jesu Keriso Nazareth mowan i wabinamaim, abiyuni kumisir kubat kuremor!”
7 Aku ungu nimbelie yunge imbo kimu ambolopa lipe ola anjirimu kinye walitikale yunge kimbo talo enge nimu.
7 Naatu ofere uman ana asukwafune bai ibais misir an yan bat. Mar ta’imon orot an fuk sun higewasih,
8 Yu po nimbe ola pumbe ola angilipe pulu polopa andopa molorumu. Aku tepalie iye talo kinye peya tapu toko Gotenga ulke tempelena tukundo puringi. Yu kimbo kambulupe puke tolipe Gote kapi nilipe tukundo purumu.
8 fasi iwa’an misir an yan bat remor. Imaibo bairi etawan awan hirun kunununuw God ana merar yi wabin bora’ara’ah.
9 Yu kimbo kambulupe Gote kapi nilipe orumu ulu imbo palini kanoringi.
9 Sabuw rou’ay gagamin hima’am kawasa kununuw God bobora’ah hi’itin,
10 Aku ulu kanokolio, yu waliwali Gotenga ulke tempel kere pulu Paa Penga nilina mainye molopa kou konge teremo iye kanomu oromo ltemo ningo liko manjiko pungu pungu ningo mini lteringi.
10 Naatu hi’i’inan i fefeyanayan Etawan Gewagewasin awanamaim ma’ama, naatu biyanamaim abisa matar hi’i’itin isan hi’oror sa’irih naatu hai kasiy ra’at.
11 Kimbo keri lerimu iyemu ola angilipe Pita Jon talo ambolorumu kinye kanokolio imbo palini mini lteko lkiko ongo Gotenga ulke tempelena Solomononga ningo ulke kere pulu takoko yandoko ltingina Pita Jon talo kinye iye kimbo keri lerimumu kinye moloringina eno ongo maku toringi.
11 Orot na Peter, John hairi biyahimaim bukikinih batabat sabuw hi’i’itin ana veya hifofofor erekasiy auman hinunuw hin biyah hitit, efan wabin Solomon ana seboseb efanamaim.
12 Aku ulu teringi kinye Pitani kanopalie imbo akumando nimbei, “Eno Israel imboma, ambe temona i wendo oromo ulumu kanokolio konopu awini liko mundurumeleya? Ambe temona enoni ilto taki leko kandomeleya? Iltoni iltonga enge teni iye imu ola angilipe pupili ningele konopu ltemeleya? Aku paa molo. Molo iltoni Goteni kanopa penga pimo ulu pulu te tembolona iye imu teko koinjo lingele konopu ltemeleya? Aku paa molo kala.
12 Peter bat sabuw itih in sawar naatu iuwih eo, “Israel sabuw, aisim iti sawar mamatar isan kwabifofofor? Naatu aisim aki kwa’i’iti kikini? Kwanotanot iti i aki ai fairamaim, ai aki ai kakafiyinamaim iti orot ai yawas bat ereremor?
13 Nalo Abraham, Aisak, Jekop poko kinye linonga we ara kaue kame akumani linonga Gote ningo popo toringi kano Gote yuni yunge kongono iye Jisasinga imbimu ambolopa lipe ola mundurumu. Aku iyemu eno Israel imbomani yu tangei ningo yu Rom Gavman iyemando liko tiringi. Aku teringi kinye Rom iye awili Pontius Pailateni nimbei, Yuni ulu te temo nimbo naa kandomunga yu pupili nimu nalo enoni yu tangei ningo liko umbulu tiringi.
13 Iti i Abraham, Isaac naatu Jacob hai God, naatu it ata’a’agir auman hai God, ana omatanen i iti ana’akir orot Jesu kakafiyin isan eo, baise kwa kwabai a orot ukwarih umahimaim kwayai hi’asabun, naatu Pilate botaitinamih eo ana veya Pilate nanamaim kwakwahir.
14 Iye kake teli tumbi nilimu yu umbulu tiko, kelko aku iyemunga kolo wangopa imbo topa kondoli iye te ka ulke wendo omba pupili niwi ningi kanomu.
14 Kwa Orot Kakafiyin naatu ana Yawas Mutufurin kwakwahir, efanin Pilate kwaifefeyan sabuw asbunuwenayan i botait.
15 Koinjo mololi ulumunga pulu iyemu toko kondoringi nalo Goteni imbo ono kombuna topa makinjirimu. Imunga aku terimu mele iltoni kanorumbulu.
15 Kwa ayawas ana bonawiyenayan orot kwa’asabun. Baise God morobone bora’ah misir maiye naatu aki i iti yawas ana kourerebayah.
16 Jisasini manda tepa koinjo limbelo nimbo ipuki enge nimbo timbolomunga iye eno kanoko imbi tirimele imu koinjo pumo. Jisas kinye enge peremo nimbo yu ipuki tipolo yunge imbi lipo anjipo konge tembolo. Aku tepolio yuni iye imu manda tepa koinjo limbelo nimbo ipuki timbolomunga iye imu koinjo pumo mele enoni kandomele.
16 Aki abitumatum Jesu wabinamaim iti orot iyawas fair bai. Iti i Jesu wabinamaim naatu baitumatum i wanawananamaim na, iti orot biyan tutufin etei iyawas boun iti kwa’i’itin naatu kwaso’so’ob.
17 Paimbo, imbo ango kame, eno kinye enonga iye nokolima kinye enoni naa liko manjikolio Jisas toko kondoringi.
17 Taitu tuwai’inah Jew, ayu bounabo aso’ob kwa a ukwarih bairi a kasiyomaim Jesu isan iti na’atube kwasinaf.
18 Nalo aku ulu tembalo mele oi Goteni wendo opili nimbe nimu mele paa wendo orumu. Aku ulu wendo ombalo mele Gote yuni yunge ungu nimbe mundulimu pilko yandoko ningo tiringi iye profetemando i tepa nimu: Nani imbi topo lipo mundumbo iyemu mindili paa nomba kolombalo.
18 Baise God marasika ana dinab orot biyahimaim itenaya, ana Roubininenayan orot boro ni’akir naatu ana tur nati i boun na iturobe.
19 Akumunga kinye enonga teko kenjirimele ulumanga konopu liko munduko konopu topele taio. Aku tekolio Gote moromona waio. Aku tenge wali Goteni enonga ulu pulu kerima kamukumu mundupe tiye kondopili. Aku ulu tenge kinye Iye Awilimuni eno tepa enge tipe koinjo molaio nimbe
19 Imih dogor kwanikitabir naatu God isan kwanatatabir maiye, saise i boro a kakafih nakusouwen.
20 eno molongena yuni oi kanopa lipe eno lipe tapondopili nimu iye Kraist imu eno timbelo. Aku timbelo iyemunga imbi Jisas.
20 Nati namamatar ana veya, imaibo ayub ana fair bain baiboubun isan boro Regah wanawananamaim nan biya natit. Jesu, i ana Roubinineyan orot marasika kwa isa rurubin boro niyafar.
21 Goteni melema pali koinjo pupili nimbelo walimu wendo ombalomunga kinye i teli oi aku Jisas yu mulu kombuna nokopa moromo. Ungu kanomu oi Goteni nimbe panjirimu mele kelko yunge iye kake teli profetemani yando ningo tiringi.
21 I boro maramaim nama nanan God ana veya ya’iyai nan natit, sawar etei nasinaf hinan hiniboubuh maiye, marasika ana dinab orot kakafiyih biyahimaim kukurereb na’atube.
22 Aku ningo tiringi mele, oi Mosesini i tepa nimu,
22 Moses eo, ‘Regah a God boro kwa wanawanamaim a orot ta narubin dinab orot namatar ayu rurubinu na’atube, imih tain kwanarub sawar etei sinafumih nao kwananowar.
23 Eno aku iye profetemunga ungu naa pilinge imboma
23 Orot yait nati dinab orot fanan men nabobosiyasiyar i boro God ana sabuw biyahine hina’afuru’um natit anababatun.’
24 Kinye wendo oromo ulu akumu oi moloringi iye Gotenga iye profetemani pali ungu ningo tiringi mele kinye wendo oromo kani eno konopu topele taio. Gotenga ungu nimbe tirimuna kere ltimu iye profet Samuel kinye yandoko yandoko moloringi iye profetemani pali aku teko ningi.
24 Dinab oro’orot etei tur hibai, Samuel ma’am ana veya’amaim dinab orot afa i ufununamaim auman iti veya boun boro abistan namamatar isan i hi’orerebaka.
25 Imunga kinye oi Gotenga iye profet molkoliomani Goteni mi lepa timbo nimu ulumu altopa wendo ombalo ningi unguma, kinye wendo oromo akumu enonga nimbe wendo oromo. Oi enonga kolenale kinye Goteni nimbe panjirimu unguma kinye enonga nimbe wendo oromo. Goteni eno oi pulu mondopa kalopa ltimu iye Abrahamendo i tepa nimu,
25 God ana’omatanen dinab biyahine nan i kwa isa, naatu obaibasit iti boun kwafafaram God bai uwatanah bairi hibasit ana veya, Abraham isan iti na’atube eo, ‘O wawaw wanawanahimaim sabuw tafaram wanawanan tutufin etei boro baigegewasin hinab.’
26 Goteni yunge kongono iyemu eno Israel imboma lipe tapondopili nimbe kumbe lepa tipe mundumbelo. Akumunga Eno Israel imboma enonga teko kenjirimele ulumanga konopu liko munduko konopu topele toko aku uluma tiye kolaio. Eno te te nimbe konopu topele tondopili nimbe eno molongena yunge kongono iyemu oi kumbe lepa lipe mundumo. Aku kano iyemuni eno molko kandangei nipili Goteni aku terimu,” nimu.
26 Imih God ana bai’akirayan orot rubin iyafar kwa isa wan na, anayabin God ana kok i kwa baigegewasin tit naatu kwa ta’ita’imon a ef kakafihine kwama’am kwatamatabir maiye isan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.