Atos 25
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Festus kano gavman iye awili kombu lipe Judia tukundo orumu. Wali yupoko omba purumu wali altopa yu kano Sisaria kombu tiye kolopa Jerusalem kombu purumu.
1 Festus na Judea wanawanan gawan ana efan bai ma veya tounu ufunamaim Caesarea ihamiy yen na Jerusalem tit.
2 Aku molorumu wali Festusinga kumbekerena popo tondoli iye kiyendoma kinye Juda iye nomi muli mulimani Polondo ulu ima tepa alowa terimu ningo ningi.
2 Nati’imaim firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Paul ana kakafih isan ubar hitin Festus hifefeyan.
3 Festusini enonga ulu te tendepili ningo enge ningo waltindiringi. Enonga konopuna tukundo panjiringi ulumu i tepa, Festusini Pol Jerusalem kombundo yando tipe mundupili. Aku tembalo wali aulkena lopeke tepo nokopo molopolio Pol topo kondomolo konopu leringi.
3 Hikokok i mi’itube hai kokomaim tasinaf Paul tiyafar au Jerusalem tayen. Iti na’atube hisisinaf anayabin i Paul tayen tanan efamaim hita’asabun isan hiyakitifuw.
4 Nalo Festusini ungu pundu topa nimbei, “Aku molo, Pol Sisaria kombu ka ulke we pepili. Na Sisaria kombu nondopo pumboi tero.
4 Baise Festus iyafutih eo, “Paul i Caesarea imaim dibur ema’am, naatu ayu taiyuwu iti boro’omo nati’imaim anan.
5 Eno iye nomi mare na kinye waye pamili. Poloni ulu te paa tepa kenjirimu lemo aku enoni yu Sisaria kombu kot tendeko ungu akuma nengei,” nimu.
5 Imih a orot ukwarih i boro ayu bairi anan Caesarea anatit abis kakafin sisinaf na’at boro imaim ana kakafih isan ubar hinitin.”
6 Festus kano Jerusalem kombu wali ki talo molo ki talo talo pakera aku tepare molorumu. Aku tepalie altopa Sisaria kombu yando orumu. Otilikondo Festusini ele iyemando Pol kot pilimbo kani yu morondo meko waio nimu. Festus kano kot pilko moke teremele polona molorumu.
6 Festus veya etei eight o ten na’atube nati’imaim bairi hima, imaibo au Seseria matabir maiye re. Naatu in marto basit Festus baibatiyen ana efanamaim mare naatu iuwih Paul hibai hina hirun.
7 Pol kano kiripina tuku orumu. Juda imbo Jerusalem kombu molko oringi kanomani Pol yu liko makai tendeko angileringi. Juda iye kanomani ningei Poloni ulu alowa awini tepa alowa tenderimu ningi. Nalo yu ulu te terimumu naa ambolkolio we ningi.
7 Paul hibai hina hirur ana maramaim Jew sabuw iyab Jerusalemane hire hinan etei hina sisibin roun roun hi’a’ar bebera’uh baifuwen tur kakafih moumurih maiyow hibow hitit ubar hitin hio, baise hai tur hio i men kafaita biturobe’emih.
8 Poloni yu yunu enge nimbe angilipe nimbei, “Nani ulu te Juda imbomanga mane unguma kape Gotenga ulke tempelemundo kape Sisarando kape tepo naa kenjiru,” nimu.
8 Imaibo Paul taiyuwin wasfafar eo, “Ayu i men kafai abisa ta kakafin asinaf. Jew hai ofafar ai gigim, na’atube Tafaror Bar ai gigim, o Rome ana Aiwob ai gigimimih.
9 Nalo Festusini Juda iyema tepa konopu penga timbeimunga Polondo nimbei, “Nu Jerusalem kombu pani. Nundo i ungu nimelemanga akuna kot pilipo nunge ungu moke tendembo,” nimu.
9 Baise Festus i kok mi’itube Jew sabuw tiyasisirih, imih ibatiy eo, “O kukokok inayen Jerusalem imaim iti ubar tibit isan a baibatiyen imaim ananowar?”
10 Kano wali Poloni ungu pundu topa nimbei, “Kinye nu Sisaranga imbina kot pilko moke tereno iyemunga kumbekerena angilto. Ina lemo nanga unguma pilko moke tendeko kot tendani. Nani Juda imboma kinye ulu alowa te naa teru. I nio ungumu paimbo ltemo akumu nuni kape liko manjirino.
10 Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome Aiwob ana baibatiyen efan nanamaim abatabat, imih ayu i boro iti imaim ana baibatiyen anab. O iso’ob ayu i men kafai abisa kakafin asinaf Jew sabuw isah.
11 Nani ulu alowa te telka wali mi ungumuni na kolani nilkanje aku ee nimbo na paa kolka. Nalo nando i ungu kepu toko kot tenderemele unguma paimbore molo lemo aku i Juda imbomanga kindo na imbo teni manda naa timbelo. Iye awili Sisarani nanga ungumu kotena paa pilipili,” nimu.
11 Ayu ofafar ana’astu’ub imaim nabonawiyu morob ana baibasit anabaib i boro men morob ana haiw. Baise baifuwenamaim ubar hinabitu na’at, orot babin men ta ana fair ema’am boro ayu nabuw umahimaim nitihimih, ayu i boro kwaniyafaru anan Caesar nanaimaim au tur nanowar.”
12 Aku tepa nimu ungumu Festusini yunge gavman lipe manjili iyema kinye toropo toringi. Kano tepalie nimbei, “Nu Sisar moromona pungo kot pilipili ningo kanomboi niniona nu Sisar moromona pani,” nimu.
12 Imaibo Festus ana kou’ay orot gagamih not wairafih bairi hio ufunamaim tatabir Paul iya’afut eo, “O Caesar a tur nowar isan io, imih o boro Caesar isan inan.”
13 Wali pokore omba purumu wali altopa King Agripa kinye kemulu ambo Bernaisi taloni Festus yu kombu lipe gavman iye nokoli molorumu ulu kanongili Sisaria kombu oringili.
13 Veya afa ufunamaim aiwob orot Agripa, Bernis hairi hina Caesarea hitit, Festus ana bowabow baib isan ana merar yinamih.
14 Elo akuna wali awini moloringili. Aku wali Festusini Polonga ungumu Kingimundo nimbe tirimu. Festusini nimbei, “Feliksini iye te ka ulkena we pepili purumumu moromo.
14 Hina nati’imaim hima veya bai’ab na’atube sasawar ufunamaim Paul ana tur eowen eo, “Paul mi’itube wawasfafar isan Festus aiwob orot ihamiy ema’am.
15 Na Jerusalem kombu puru wali, popo tondoli iye kiyendoma kinye Juda iye nomimani yundo ulu ima temo ningo ungu kepu toringi. Juda iye akumani neya aku iyemu toko kondopangei nembo konopu leringi.
15 Naatu ayu au Jerusalem anan ana veya’amaim Jew hai firis ukwarih naatu regaregah ai’in, orot ukwarih ubar hitin ayu asabunin morob isan hi’uwu.
16 Nalo nani ungu pundu i tepo toru. Imbo te ulu alowa teremo kinye lino Rom imbomani imbo aku teremomu toko kondangei nimbo imbo wemanga kindo oi naa tirimolo. Kiyendo ulumu lemo aku yundo ungu kepu tonge imbomani yu kiyendo kot tendenge. Aku wali paa yundo ungu kepu toko ninge ungumanga yunu nimbe omba wendo pumbei enge nimbe nendo tipe angilipe kot tembalo, nimbo aku tepo niu.
16 Baise ayu auwih, aki Rome ai ofafaramaim orot asir bai na baibatiyen isan ana ef men ema’am, baise wantoro’ot i boro sabuw iyab ubar tibin bairi roun roun hinabat hina’o, saise i ana ef nama’am na’at taiyuwin boro nahimaim nabat nawasfafar.
17 Akumunga i Juda imboma Sisaria kombu waye orumulu. Aku kinye nani wai te naa topo kaloru. Otilikondo na kano kot pilko moke teremele polona pumbo molopolio Pol meko tukundo waio niu.
17 Naatu nati sabuw ayu bairi ana atitit ana veya, ayu veya men au’uf atain, faiwat a’in marto baibatiyen ana efanamaim amare, orot auwih hibai hina hirun.
18 Juda kanoma ola angilkolio yuni ulu ima tepa alowa temo ningo ungu kepu toringi. Nani Pol ulu paa keri terimu konopu leru nalo Judamani ulu kerire temona kanomolo ningolio naa nili we ungu kepu toringi.
18 Sabuw ubar hibitin ana kakafih hibow hititit i men kafa’imo sawar kakafih ayu anotanotamaim hibow hitit ubar hitinimih.
19 Ningi ungumape aku enonga Gote popo toringi ulumu kinye Jisas nimbe aku iyemundo winjo winjo ningi. Jisas oi kolorumu nalo Poloni nimbei, we koinjo moromo nimu.
19 En baise, gamin afa ibo taiyuwih hai kwafiren isan. Naatu orot wabin Jesu momorob Paul yawasin ma rouw eo isan hibow hitit.
20 Aku teko ningi unguma na wambo naa lipo manjiru. Akumunga nani ungu te wambo walipo naa pileru. Nalo nani Polondo nimboi, nu Jerusalem pani akuna kot pilipo moke tendembo niu.
20 Au kasiy ra’at, iti tur boro mi’itube ata bow gewas, imih ayu Paul au i takokok na’at tayen tan Jerusalem imaim iti ubar isan hitibatiy.
21 Nalo Pol yu iye awili Sisarani nimbe wendo mundumbelo ungu pilimboindo Sisaria kombu we ka ulke peambo niwi nimu. Aku wali nani Pol yu Sisar kanopili nimbo lipo mundumboi teru. Ele iyemando altopa pupili kani kinye oi ka ulkena we pepili nokaio niu,” nimu.
21 Baise Paul ifefeyanu kok i Caesar baibatiyen titin, imih ayu auwih dibur baremaim hihirafut hima’uh hima, ayu ef atanuwet imaibo atiyafar tan Aiwob Caesar biyan.”
22 Agripani Festusindo nimbei, “Nani iye akumunga ungu pilemboi,” nimu.
22 Basit Agripa Festus iu, “Ayu akokok iti orot nao ayu taiyuwu ananowar.” Festus iya’afut eo, “Marasibo nao inanowar.”
23 Otilikondo Polonga ungu pilingili Agripa kinye ambo Bernaisi talo au ningo oringili kinye ele iye nokolima kinye Sisaria kombu iye muli mulima peya kot pilko moke teremele kiripina uluma teko tuku puringi. Festusini ele iyemando Pol liko meko tukundo waio nimuna meko oringi.
23 Hi’in marto Agripa, Bernis hairi hirutaburih auman hinawiyih rou’ay bar gagamin wanawanan hirun, baiyowayah hai orot gagamih naatu bar merar hai orot gagamih bairi. Naatu Festus iyunih Paul hibai hina hirun.
24 Kano wali Festusini nimbei, “King Agripa, kinye eno iye i moromolomani i iye Pol kanaio. Juda imbo i moromelema kape Jerusalem kombu moromelema palini iye imu kotena ungu nindirimele. Yundo konopu naa mondoko unguma ningolio are ningo yu toko kondangei nimele.
24 Festus eo, “Aiwob Agripa naatu kwa iyab boun iti’imaim bairi tabita’imon, orot iti kwa’itin! Jew sabuw iyab iti’imaim tema’am naatu Jerusalemamaim iti orot isan ubar gagamin maiyow hitin ayu matou’umaim, fanah aumatawat na’in hiwow men hikokok iti orot boro yawasin tama.
25 Nani yunge kot pilipo moke tendendu nalo aku ulu alowa te naa kanopo ltenderu. Yu toko kondangei nimbomunga aku ungu pulu te naa kanopo ltenderu. Nalo yu Iye awili Sisarini yunge kotemu pilipe moke tepili nimu. Akumunga nani yu Rom kombu pupili lipo mundumbo konopu leru.
25 Naatu ayu anunuwet men kakafin ta sinaf boro imaim tabonawiy tan tamorob. Baise anayabin ayu ifefeyanu ana kok i boro Rome ana Aiwob nahimaim tabat ana tur hitanowar. Ayu au ef men ta ema’am boro atarufut, imih ayu au Rome baiyafarin isan abogaigiwas.
26 Nalo Sisarando iye imuni ulu imu tepa alowa temo nimbo nimbo ungumu na pilipo tunduro. Akumunga nani eno palinga kumbekerena mepo ondu. King Agripa, nuni paa kanani nimbo mepo ondu. Nuni ungu mare waliko pilkolio nimbelo ungu mare pilkolio ungu mare yando ningo tiwi. Na kape pilimbo. Pulumu wendo lipolio nani pipia topo Sisarando timbo.
26 Baise fef kiruminamih ayu akasiy, tur abisa boro Aiwob Caesar isan anakirum. Anayabin ubar hibitin men ta yabin auman. Imih ayu abai atit kwa etei namaim, o Aiwob Agripa inibabatiy inanuwet gewas tur yabin anababatun inab naatu fef ana kirum.
27 Ka iyemundo ungure naa nili Sisar moromondo we tipo mundundu lemo manda naa tembalo kani i ulumu teamili konopu lteo,” nimbe Festusini aku tepa nimu.
27 Anayabin ayu ai’itin ayu isou men gewasin iti dibur orot ana ubar en asir taniyafar nanan ana itinin i men basit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.