Atos 1

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Iye awili Tiopilas, Jisasini pulu polopa uluma tepa imboma ungu mane tipe aku uluma terimu mele oi buk tenga toru kanomu.
1 Theophilus au buk wantoro’ot i Jesu ana bowabow etei mi’itube busuruf bow sabuw i’obaibiyih inan
2 Oi uluma pulu polopa telipe pumbelie altopa andopa kelepa mulu kombuna altopo nondopo olando pumbo lepamo nimbe lipe manjipelie nimumuni yunge kongono tendepangei nimbe kongono tipe mundurumu iye aposelema oi aku teko teangei nimbe kanopa ltimu iyema Gotenga Mini Kake telimuni Jisas yunge konopundo omba molopa lipe taporumu kinye Jisas yuni kanopa ltimu iyema i teko i teko teaio nimbe ungu mane tirimu.
2 God bora’ah au mar yey isan i ao akirum. Baise au mar yena’e ana veya orot iyab kob abarin isan rurubinih i Anun Kakafiyinane roube’aten tur itih.
3 Jisas yu kano ono kombuna makilipe ola molopalie nimumuni yunge kitipi kanoli iyemando na paimbo makilipo ola molondu mele kanoko imbi tiengei nimbe eno moloringina yu pumbe eno kanoko molangei ulu mare terimu. Yu walite walite nimbe eno moloringina omba mona molopa Gote iye awili kamako kingimu molopa kombu nokoromo mele nokombalo unguma eno nimbe tirimu. Aku ulu tepa molopili wali 40 omba purumu.
3 Ana bai’akir ufunamaim, isah irerereb hai not hikwaris hima hibinotanot ana sinaf ef tata’amaim botabirih hi’itin hiturobe i, i yawasin ma’ama, veya 40 wanawanan ana bairererebamaim God ana aiwob isan i’obaibiyih hima hinowar.
4 Kelko yunge kitipi kanoli iyema ongo nombeya teringi wali Jisas yuni i ulu teaio nimu. “Eno lemo Jerusalem kombu tiye oi naa kolaio, nalo nanga Arani tipe kaloli te timbelo nimbo niu kanomu Arani paa timbo nimbe mi lerimu kani akumu nokoko molaio.
4 Veya ta bairi hima bay hi’aa ana maramaim, iuwih eo, “Jerusalem men kwanihamiy, baise kwanama Tamai a siwar baitimih eomatani, ao kwanonowar isan kwanakaif.
5 Arani timbelomundo nani oi i tepo niu. Jononi eno imbo noni no ltindirimu, nalo wali pokore omba pumbelo kinye Goteni yunge Mini Kake Telimuni eno liengei tipe mundumbelo,” nimu.
5 Anayabin John i harewamaim bapataito it, baise veya bai’ab na’atube ufunamaim kwa boro Anun Kakafiyinamaim bapataito kwanab.”
6 Altoko walite, kongono tipe munduli kano iyema Jisas kinye popo tiko nombeya tekolio wali, Jisas yundo waliko pilkolio ningei, “Awilimu kinye walimunga nuni Israel imboma oi moloringi mele altoko enongano molangei Rom gavman mainye pupili Israel imbomani enongano Gavman altoko lengei ningolio nu linonga king iye kamako manda molonioya?” ningi.
6 Basit Tur Abarayah etei hina hibita’imon ana veya hibatiy, “Regah, karam iti boun aiwob itab Israel sabuw ititih maiye?”
7 Kano teko ningi wali Jisasini ungu pundu topa nimbei, “Waimu Arani yunge wai lipe panjirimo. Imunga aku uluma te wali wendo ombalo aku ungu eno manda naa pilinge.
7 Iyafutih eo, “Veya naatu sumar abisa’amaim iti sawar hinamamatar isan i God akisin ana fair tafanamaim veya yakitifuw, i boro men kwa kwanaso’obamih.
8 Nalo Gotenga Mini Kake Telimu enonga konopundo ombalo aku wali eno enge tipelie eno nanga ungu nimbe mendepa andoli iyema molonge. Aku ungu ningo tilko andongemu lemo Jerusalem kombu awilimu kinye Judia kinye Samaria mai kombu palinga tukundo kinye we mai kombu undukana palinga ningo andoko tinge,” nimu.
8 Baise kwa i Anun Kakafiyin nanan ana veya’amaim fair boro kwanab, naatu ayu isau Jerusalemamaim boro kwanabusuruf kwanakubuna, kwanatit Judea wanawanan, Samaria, naatu kwanatit kwanan tafaram yomanin.”
9 I kano ungu nimbe pora tirimu kinye kanoko angilengei Goteni yu muluna olando ltimu. We kanoko angilengei kau kupe kake teni omba lipe lopeke terimu.
9 Iti na’atube eo ufunamaim, God bora’ah yen himtitiy auman in sakuk wanawanan run himat kasiy.
10 Kano purumu mele muluna olando tiko kanoko angileringi. Kano wali moloringilina maa torumuna maminye kake teli pakoringili iye talo wendo ongolo eno angileringi kongondona angileringili.
10 Matah etei hikubar nati mar wanawanan rurumaim hibat hi’i’itin, naniyan meyemeye orot rou’ab hai faifuw kwes sisibihimaim himatar. Tounamatar ro’ab bai’ufununayah bairi teo|alt="Two angels speaking to disciples" src="CN01887B.TIF" size="col" loc="Act 1.10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.10-11"
11 Aku oringili iye talonga teni nimbei, “Eno Galili iyema eno ambe telka muluna olando tiko kanoko dana angimeleya? I Jisas enonga imunana Goteni muluna olando limo kano iyemu kelepa eno limbei muluna yando ombalo wali kape enoni kanonge kano tepala muluna yando ombalo,” aku tepa nimbelie, nimu wali puringili.
11 Naatu hi’uwih. “Galilee oro’orot, kwa aisim kwabat au mar kwanuwanuw? Iti Jesu ta’imon God kwa biyamaim bora’ah au mar yey, i boro ef ta’imon kwa’itin yeyebe boro namatabir maiye nanan kwana’itin.”
12 Kano wali kongono tipe munduli iye kanoma unjo oliv pangi kanomu munduko tiye kolko Jerusalem kombundo yando oringi. Aku mai kembomu kinye Jerusalem kinye paa nondopa mele lerimu aulke ponjilimu.
12 Imaibo Olive Oyaw hihamiy himatabir maiye hin Jerusalem hitit, ef ana manin i one kilometre na’atube.
13 Jisas mulu kombuna olando purumu kinye yunge kongono tipe munduli iye kanoma Jerusalemendo yando ongo tuku pungolio ningimuni enonga ulke oi peringi kano ulkemunga kiripi olana pungo moloringi. Aku ulkena peringi iyemanga imbi i tepa Pita, Jon, Jems kinye Andru poko, Filip kinye Tomas talo, Batolomyu kinye Matyu talo, Alfius malo Jems. Lino Israel imboma linongano gavman molamili ningo Rom gavman kinye opa tiringi manga pupu te imbi Selot aku talapemunga iye te imbi Saimon kinye Jemsinga malo Judas. Iye 11 aku poko ulkena peringi.
13 Hina bar hitit, naatu hiyen bar awan ta no tafan i hima’ama’amaim hitit. Iyabowat nati’imaim hima’ama wabih i iti, Peter, John, James, Andrew, Philip, Thomas, Bartholomew, Matthew, naatu James, Alpheus natun, naatu Simon Kafafarayan, naatu Judas, James natun.
14 Aku kanona eno pali liko nombeya teko konopu tendekuna pupili Gotendo konge teko moloringi. Aku moloringina ambo mare kinye Jisasinga anumu Maria kinye yunge angenupili akuma peya molko Gote konge teringi.
14 Iti orot i mar etei hina hita’imon hiyoyoyoban, baibin bairi, naatu i wanawanahimaim i Mary Jesu hinah naatu taitin auman.
15 Wali pokore omba purumu kinye pele Jisasinga ungumu pilko lombileringi imbo 120 nombeya teko moloringi kinye Pitani ola angilipelie aku imbomando i tepa nimu:
15 Nati ana veya’amaim bai’ufununayah etei 120 na’atube wanawanahimaim Peter misir eo,
16 “Nanga imbo ango kame, Mini Kake Telimu King Devitinga konopundo omba molopalie tope tirimu kinye Devitini altopa wendo ombalo ulumu nimbe topa bukuna panjirimu ungumu aku paimbo kere memo. Aku ulumu paa wendo omo. Aku ulumupe Judasini Jisas yu opa pule iyema lipe timbelo ungumundo Devitini oi nimu kano ungumunga pulumu oi wendo omo.
16 “Taitu, marasika Anun Kakafiyin David iwan Bukamaim eo kikirum i Judas ana sinafumaim nati tur na yabin matar. I rafot rouwayan na’atube sabuw bonawiyih Jesu hifatum.
17 Judas yu lino kinye peya molopo kongono peya tepo molorumulu kanomu. Nalo kinye iye te yunge kongono kolo wangopili,” nimu.
17 Judas i ata kou’ay orot ta naatu iti bowabow wanawananamaim bairi tabow.
18 (Aku iye Judas yuni tepa kenjirimumunga yu kou tiringi kanomuni mai te pame tepa ltimu kinye yunu unjona uku torumu kinye yu maina mainye topa mundupe yunge olo panamu tuku nimbe pali lumbira topa mundupe omba wendo purumu.
18 Bowabow kakafin sisinaf isan ana baiyan hibitin imaim me tubun ukwarin aubabe re yi yan fudir kabutin ihouw.
19 Jerusalem moloringi imboma palini Judas aku terimu ungu temanemu pilko kanoko tekolio enonga imbo unguna kano kombumu imbi tiko Akeldama ningi. Aku ungumunga pulumu i tepa: Yokoli Ondoli Maimu.)
19 Sabuw Jerusalem hima’ama etei ana tur hinowar, imih hai turamaim nati efan wabin Akeldama hiwab. Wab anayabin ‘Rara ana Efan.’
20 Pitani ungu kanomu nilipe pumbelie nimbei, “I wendo ombalo ulumu oi Devitini kunana bukuna i tepa nimbe topa panjirimu:
20 Anayabin Psalm wanawananamaim iti na’atube eo,
21 — ausente —
21 Isan imih, igewasin orot yait ata Regah Jesu wanawanatamaim ma reremor ana veya i bairi tama tabowabow boro i tanarubin.
22 — ausente —
22 Naatu nati orot i John Baptist ana veya’amaim bairi taibuya tana Jesu hibora’ah au mar yey i boro tanarubin. Anayabin ata orot ta nati na’atube tanarurubin i boro Jesu morobone mimisir isan bairi sif tanarubon.”
23 Pitani aku tepa nimu kinye waye moloringi imbo kanomani iye talo kanoko ltingi. Iye tenga imbi Josep, aku iyemu yunge imbi talo leringila, te Barsabas, te Jastus ningi. Iye te kanoko ltingimu aku iyemunga imbi Matias.
23 Basit orot rou’ab hikutaitih, Joseph wabin ta Barsabas, wabin baitounin Justus naatu Mathias hairi hirubinih.
24 — ausente —
24 Imaibo hiyoyoban. “Regah o sabuw etei dogoroh iso’ob. Imih abifefeyani orot iti rou’ab kwi’obaiyi menatan i o irubin. Peter ana ofonah bairi teyoyoyoban|alt="Peter and others praying" src="cn01903B.tif" size="col" loc="Act 1.24" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="1.24"
25 — ausente —
25 Judas ana efan nab tur abarayan namatar, anayabin Judas iti efan ihamiy ana ma’ama efan rurubinimaim in.”
26 Kano wali iye talonga imbi talo manda leko pipia gomo talonga tokolio kinye mingina tuku munduringi. Kelko mingimu ambolko lopelape tenderingi wali Matiasinga imbimu kiyendo wendo orumu. Kano kinye oi Jisasini lipe mundurumu iye 11 moloringi kanoma kinye peya molopa kongono tapu topa tepili ningi. Aku teringimunga kelepa lipe popo tipe kongono iye tipe munduli aposel 12 oi moloringi kano mele altoko aku teko moloringi.
26 Imaibo hi’arow, naatu Mathias wabin hisusu’ub ana veya arow ben, basit Mathias hibai tur abarayah nah 11 hima’ama wanawanah run.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.