Atos 19
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs ARA
1 Apolos kano Korin kombu molorumu kinye Pol kano lama aulkena pumbe Efesus kombu wendo orumu. Aku kombuna Gotenga ungu pilkolio kokele tukundo oringi imbo mare kanopa ltenderimu.
1 Aconteceu que, estando Apolo em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso e, achando ali alguns discípulos,
2 Aku imbomando ungu waltindipe i tepa nimu, “Eno Gotenga ungumu oi pilko likolio wali Yunge Mini Kake Telimu ltingiya,” nimu.
2 perguntou-lhes: Recebestes, porventura, o Espírito Santo quando crestes? Ao que lhe responderam: Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 Aku teko ningi wali Poloni ungu waltindipelie nimbei, “Eno no ambele pupumunga ltingiya?” nimu.
3 Então, Paulo perguntou: Em que, pois, fostes batizados? Responderam: No batismo de João.
4 Kano wali Poloni nimbei, “Jononi imbo no ltindirimumuni imboma konopu topele tokolio no liengei nimu. Nanga umbulkondo orumu iye konopu mondoko ipuki tieio nimu. Aku iyemu yu Jisas,” Pol aku tepa nimu.
4 Disse-lhes Paulo: João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que vinha depois dele, a saber, em Jesus.
5 I kano ungu pilkolio wali imbo kanoma Iye Awili Jisasinga imbina no ltingi.
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados em o nome do Senhor Jesus.
6 Poloni yunge ki kano imbomanga pala noirimu kinye Gotenga Mini Kake Telimu kano imbomanga konopundo orumu. Kano terimu kinye imbo kanomani Gotenga nimbe munduli ungu para tiko imbo ungu lupe lupe oi naa pilelima pulu mondoko ningi.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 Iye ki yupoko mele akuna Mini Kake Teli likolio moloringi.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Pol kano Juda imbomanga nombeya ulkena tuku pumbelie Gote iye kamako king molopa imboma pali nokopa tepa limbelo mele ungumu pipili naa kolopa enge nimbe, nimbe tirimu. Juda imboma paa pilko paimbo nengei nimbe oli yupokonga tukundo aku tepa nimu.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, dissertando e persuadindo com respeito ao reino de Deus.
9 — ausente —
9 Visto que alguns deles se mostravam empedernidos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo, apartando-se deles, separou os discípulos, passando a discorrer diariamente na escola de Tirano.
10 — ausente —
10 Durou isto por espaço de dois anos, dando ensejo a que todos os habitantes da Ásia ouvissem a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 Goteni Pol lipe tapondorumu kinye Gotenga enge ambolopalie Poloni ulu wengendeli paa tiperipe mare terimu.
11 E Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 Mare i tepa terimu. Pol kongono tembaindo maminye panjirimuma imboma tirimu kinye liko meli pungo kuro torumu imboma lope tenderingi kinye enonga kuro torumuma pora nimbe enonga konopuna kuro keri moloringima ongo wendo puringi.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 — ausente —
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre possessos de espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 — ausente —
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Aku teko ningi wali kuro kerireni Juda iye akumando nimbei, “Na Jisas kinye Pol talo imbi pio nalo enope naimeleya?” nimu.
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: Conheço a Jesus e sei quem é Paulo; mas vós, quem sois?
16 Kano kinye keri kuro wangorumu kano iyemuni ne kano Juda imboma angileringina po nimbe nendo lepa iye kanopoko tombai terimu. Ne kano iyema lipe ongondopa yu paa enge lakopa nimu. Yuni iye kanopoko topa pu tondopa enonga wale pakolima ora tondopa ltenderimu. Aku terimu kinye ulkemunga wendo kowa lkiko yokoli pakoko eno puringi.
16 E o possesso do espírito maligno saltou sobre eles, subjugando a todos, e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, desnudos e feridos, fugiram daquela casa.
17 Kano wali Efesus moromele Juda kape Grik kape aku imbomani i terimu ungumu palini pilkolio pipili koloringi. Aku tekolio Iye Awili Jisas imbomani yu wale pakoko yunge imbimu ambolko olando mundunduringi.
17 Chegou este fato ao conhecimento de todos, assim judeus como gregos habitantes de Éfeso; veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 Jisasinga ungumu pilkolio ipuki tiringi imbo mare awini enonga ulu pulu keri teringima penana mona ningo para tiringi.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 Enonga imunana imbo mareni tomo ambolko ala toringi. Imbo akumani enonga ulu keri teringi buk akuma meko ongo nombeya tekolio imbo palinga kumbekerena kaloringi. Aku tipena kaloringi bukumanga kou mone 50,000 mele puli bukuma kaloringi.
19 Também muitos dos que haviam praticado artes mágicas, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculados os seus preços, achou-se que montavam a cinquenta mil denários.
20 Efesus kombu tukundo ulu wendo orumuma temane toko kombu malio andoringi kinye imbo awinimani pilkolio Jisas ipuki tiringi.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Kano uluma pali oi teringi kinye pele Pol kano Masedonia winjo pumbolio Akaia kombu mendo omba altopa Jerusalem kombu yando pumbo konopu lerimu. Yuni nimbei, “Jerusalem kombu pumbolio altopo Rom kombu kape paa pumbo,” nimu.
21 Cumpridas estas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia, considerando: Depois de haver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Poloni yunge iye lipe tapondoli talo oi kumbe lepa Masedonia kombundo tipe mundurumu. Iye aku talonga imbi Timoti kinye Erastus talo. Yu yunu Esia kombu akuna tukundo wali pokore molorumu.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que lhe ministravam, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na Ásia.
23 Nalo neya aku Efesus kombuna tukundo imbo awinini Jisas ipuki tiringina iye teni konopu keri panjipe opa makinjirimu.
23 Por esse tempo, houve grande alvoroço acerca do Caminho.
24 Aku bisnis iyemumunga imbimu Demitrius. Aku iyemu yu kou silvani Grik gote ambo Artemisinga popo tondoli ulkemu manda lepa kelo koloma wamorumu. Yunge iye mare kou silvani kongono teko wamoromelemando kongono pulumu tirimu kinye enoni kou pulumu ltingi.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia, de prata, nichos de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Akumunga Demitriusini iye akuma lipe nombeya tepa we kongono tendeku tiko teringi iye mare lipe nombeya tepalie i tepa nimu, “Yane iyema lino kou pulumu ltimolo aulke akumu ne imu liko manjirimele.
25 convocando-os juntamente com outros da mesma profissão, disse-lhes: Senhores, sabeis que deste ofício vem a nossa prosperidade
26 Nalo kinye Pol iye imuni teremo ulumu kanaio. Yuni imbo pulumu nimbe konopu ltendepa kundupe tukundo ltimo aku ulumu enoni kanoko pilko pora tirimele. Yuni aku ulumu Efesus kombu taunona kau tukundo naa teremo nalo Esia kombumunga pali tukundo ambolopa mandopa mele teremo. Aku iyemu yuni nimbei, Linoni kini wamopolio teremolo gote akuma gote tukume mare molo nimo.
26 e estais vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando não serem deuses os que são feitos por mãos humanas.
27 Polonga ungu akumuni lino kou mone kongono aulke akumu manda nimbe kenjindimbei oromo. Kelepa ulu te kape tembai oromo ulumu i tepa, Yunge ungumuni kau linonga awili ambo gote Artemisinga popo toromele ulkemu imbomanga konopuna mele yure none naa tendangei nimbei oromo. Oipe Esia kombu imboni kape we mai kombuna moromele imbo palini ambo gote Artemis akumu popo toromele kano. Nalo Polonga ungumuni neya aku ambo Hibru imbimu tepa kenjindimbei wendo oromo,” nimu.
27 Não somente há o perigo de a nossa profissão cair em descrédito, como também o de o próprio templo da grande deusa, Diana, ser estimado em nada, e ser mesmo destruída a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo adoram.
28 Iye kanomani aku ungumu pilkolio mumindili lakoko koloringi. Aku tekolio eno ru ningo ningei, “Lino Efesus imbomanga ambo gote Artemis yu paa awilimu moromo,” ningi.
28 Ouvindo isto, encheram-se de furor e clamavam: Grande é a Diana dos efésios!
29 Akumunga ru awilimu neya taunona wendo orumu. Aku wali imbomanga konopumu kolona naa lerimu. Imbo kanomani Gaius kinye Aristarkas talo ambolko liko kunduko meli imbo pali enonga nombeya teremele kombuna lkiko puringi. Iye aku kunduko meko puringi aku talo elo Masedonia kombu iye talo. Elo Pol kinye waye andoringili iye talo.
29 Foi a cidade tomada de confusão, e todos, à uma, arremeteram para o teatro, arrebatando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Poloni imbomanga imunana ungu nimboi nimbe pumbei terimu nalo Kraistinga imbomani molo ningi.
30 Querendo este apresentar-se ao povo, não lhe permitiram os discípulos.
31 Aku wali Esia kombu tukundo gavman iye mare Pol yunge kanopa ltendeli iyema. Aku iyemani ungu ningo mundukolio ningei, “Nu nombeya kombu akuna paa tukundo naa puwi,” ningi.
31 Também asiarcas, que eram amigos de Paulo, mandaram rogar-lhe que não se arriscasse indo ao teatro.
32 Aku wali imbo mareni ru ningo ungu te ningi. Mareni aku tekola ungu te ningi. Aku kinye nombeya teringi ulumu bilibala ningi. Imbo mare awinini eno nombeya kombuna ungu pulu ambelemuya oromolonje konopu leringi.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia caíra em confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Kano wali Juda imbomani Aleksander nimbe iye te imbomanga kumbekerena liko ola anjiringi. Imbo mareni yu nipili unguma ningo tiringi. Aku Aleksandereni ungu te nemboi nimbe ki ola mundupe ungu nimbei terimu.
33 Então, tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Nalo imbomani Aleksander Juda iyemu angilerimuna kanokolio imbo palini ungu tendekumula ru kimbo tiko ningei, “Efesus kombu, ambo gote Artemis yu awili,” ningo angilengei ena mongo talo omba purumu.
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios!
35 Kano kinye kombu taunona tukundo ungu ningo panjiko teringima topa panjipe terimu iye kuskus kanomuni imbo kanoma taka liko molaio nimbelie nimbei, “Efesus iyema, lino i kombunape awili ambo gote Artemisinga pinyewe ulkemu kape yu manda lepa kou mongo wengendeli muluna mainye orumumu kape nokoromolomu mai kombu imbo palini pilko liko manjirimele.
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: Senhores, efésios: quem, porventura, não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu de Júpiter?
36 Imbo teni aku teremolo ulumu kolo toromolo ungu manda naa ninge. Akumunga eno ungu naa ningo taka liko molaio. Eno konopu liko mundukolio taka liko molaio.
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos mantenhais calmos e nada façais precipitadamente;
37 Kinye enoni iye ima ina meko onge nalo aku iyemani ungu keri te linonga ambo gotemu kinye opa pule toko naa ninge. Yunge pinyewe ulkena mele te kape wapu naa linge.
37 porque estes homens que aqui trouxestes não são sacrílegos, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Demitrius kinye yunge kongono iyemani iye tendo ungu te ningei lemo, manda kot tendenge. Kot ungu pilko moke teremele iyema moromele. Aku iyemani manda ungumu pilko ningo amenge tendenge. Ungu akuna manda angilko iye kanoma alowa teringi ltemo ninge.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, há audiências e procônsules; que se acusem uns aos outros.
39 Nalo enoni ungu mare lupe ninge lemope aku unguma imbo nombeya teko wai panjirimele wali tenga meko wangei kinye imbo kanomani aku ulu ningo amenge tenge.
39 Mas, se alguma outra coisa pleiteais, será decidida em assembleia regular.
40 I ru ningo bili bala ningo opa makinjingei ulumu teko kenjirimele. Eno liko manjeio. Lino opa makinjirimolomunga pulure molo ltemo. Akumunga lino ambe telka tengeya ningo waltindinge lemope ungure manda naa nimolo. Rom gavman imbomani pilkolio lino tongei konopu lteo,” nimu.
40 Porque também corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 Kano tepa nimbelie imbomando enonga ulkendo lupe lupe paio nimu.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.