Atos 17
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs VC
1 Pol kinye Sailas talo Amfipolis kombu taun kinye Apolonia kombu taun anjikondo pungolio Tesalonaika kombu taun wendo puringili. Aku kombu sitina Juda imbomanga nombeya ulke te angilerimu.
1 Passaram por Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga de judeus.
2 Pol kano yunge oi teremo mele nombeya ulke kanona tuku purumu. Aku wali Juda imbomani Gote popo toromele wali yupoko akuna Poloni Gotenga oi toringi bukuna peremo ungumu wendo lipe anjipe
2 Paulo dirigiu-se a eles, segundo o seu costume, e por três sábados disputou com eles.
3 Kraist aku iyemu Goteni paimbo umbuni mepa kamukumu kolopalie kelepa koinjo pumbe makilipe molopili nimu ungu pulumu paa wamongo pilko ee nengei nimbe tipelie mane tirimu. Yuni nimbei, “I Jisas eno nimbo tiro aku iyemu lemo, yu Gotenga kanopa ltimu iye Kraist,” nimu.
3 Explicava e demonstrava, à base das Escrituras, que era necessário que Cristo padecesse e ressurgisse dos mortos. E este Cristo é Jesus que eu vos anuncio.
4 Aku tepa nimu wali Juda imbo mareni Polonga nimu ungumu pilkolio ongo Pol kinye Sailas talo kopu teringi. Grik imbo awini paimbo Gotenga popo tondoko teringi aku imboma kinye enonga ambo awili muli muli awini elo kinye ongo kopu teringi.
4 Alguns deles creram e associaram-se a Paulo e Silas, como também uma grande multidão de prosélitos gentios, e não poucas mulheres de destaque.
5 Nalo Juda imbomareni Pol kinye konopu keri leringi. Aku tekolio penana we angileringi iye keri mare likolio manga pupu te wamokolio opa makinjiringi. Aku ulu teliko Pol Sailas talo koroliko Jeson nimbe iye tenga ulke lkiko puringi. Aku Juda iyemani Pol kinye Sailas talo imboma angileringindo meko wendo ongei teringi.
5 Os judeus, tomados de inveja, ajuntaram alguns homens da plebe e com esta gente amotinaram a cidade. Assaltaram a casa de Jasão, procurando-os para os entregar ao povo.
6 Nalo iye talo naa kanoko ltenderingi. Imunga Jeson kinye Jisasinga ungumu pilko lombileringi imbo mare kunduko meli kombu siti nokoringi iyema moloringina meko puringi. Aku ulu teringi imbomani ru ningolio ningei, “Kombu palinga tukundo ulu mongo mongo kondoliko andokolio iye talo ya i kombuna kape oringili.
6 Mas como não os achassem, arrastaram Jasão e alguns irmãos à presença dos magistrados, clamando: Estes homens amotinam todo o mundo. Estão agora aqui! E Jasão os acolheu!
7 Jesoni aku iye talo yunge ulkena noipe peremo. Imbo akumani palini linonga iye kamako Sisarani teaio nimu unguma naa tekolio, Jisas ningo king iye te lupe moromo nimele,” ningi.
7 Todos eles contrariam os decretos de César, proclamando outro rei: Jesus.
8 Imbo angileringima kinye kombu siti nokoringi iyemani aku ningi unguma pilkolio eno paa mini lteringi.
8 Assim excitavam o povo e os magistrados.
9 Kano wali Jeson kinye iye liko meko oringima kinye iye kanoma kot pame teko eno paio ningi.
9 E só depois de receberem uma caução de Jasão e dos outros é que os deixaram ir.
10 Ipu lerimu wali Kraistinga imbomani Pol kinye Sailas talo liko Beria kombu lopeke teko munduringi. Akuna wendo ongolio Pol kinye Sailas talo Juda imbomanga nombeya ulkena tuku puringili.
10 Logo que se fez noite, os irmãos enviaram Paulo e Silas para Beréia. Quando ali chegaram, entraram na sinagoga dos judeus.
11 Beria imboma, eno Pol kinye Sailas taloni ningili unguma pilingei konopu mondoringi. Aku kombu moloringi Juda imbomani waliwalimanga aku ningili unguma paimbonje ningo kanoko ltendengei Gotenga ungumu kambu tiltiko koroko kanoko mane liko, imbo pengama moloringi. Nalo Tesalonaika imbomani aku ulu naa teringi.
11 Estes eram mais nobres do que os de Tessalônica e receberam a palavra com ansioso desejo, indagando todos os dias, nas Escrituras, se essas coisas eram de fato assim.
12 Beria kombu moloringi Juda imbo awini Jisasinga ungumu pilko lombileringi. Grik imbo awini, ambo muli mulima kinye iyema kinye Jisasinga ungumu pilko lombileringi kala.
12 Muitos deles creram, como também muitas mulheres gregas da aristocracia, e não poucos homens.
13 Nalo Tesalonaika moloringi Juda imbo kanomani Pol kano Beria kombu Gotenga ungumu nimbe tirimo ningina pileringi wali eno kape akuna ongolio Beria kombu imbo we angileringima teko mumindili kondoko Pol kinye Sailas tongei ningo opa pulu polko makinjingei teringi.
13 Mas os judeus de Tessalônica, sabendo que também em Beréia tinha sido pregada por Paulo a palavra de Deus, foram para lá agitar e sublevar o povo.
14 Imunga Kraistinga imbomani Pol kano walitikale liko nomu kuta kulendo kombundo munduringi. Nalo Sailas kinye Timoti talo Beria kombu we moloringili.
14 Então os irmãos fizeram que Paulo se retirasse e fosse até o mar, ao passo que Silas e Timóteo ficaram ali.
15 Pol ltingi kano iyema yu kinye waye Atens kombu siti puringi. Kelko aku iyemani Sailas kinye Timoti talo moloringilina ungu te Poloni nimbe mundurumuna meko yando oringi. Aku nimbe mundurumu ungumu i tepa, “Na morona welea walio,” nimu.
15 Os que conduziam Paulo levaram-no até Atenas. De lá voltaram e transmitiram para Silas e Timóteo a ordem de que fossem ter com ele o mais cedo possível.
16 Pol kano Atens kombu Sailas kinye Timoti talo orombelenje nimbe nokopa molorumu. Atens kombu sitina tukundo kolo toli gote mele imbo kini wamoli mele pulumu tengepeya terimuna kanopalie umbuni kolorumu.
16 Enquanto Paulo os esperava em Atenas, à vista da cidade entregue à idolatria, o seu coração enchia-se de amargura.
17 Aku wali nombeya ulkena yuni paimbo Gotenga popo tondoli Grik imboma kinye aku Juda imboma kinye ungu alowa tepa ungu nimu. Yuni waliwalima nombeya teli kombuna purumu wali, imbo ongo moloringima kinye ungu nendo yando ningila.
17 Disputava na sinagoga com os judeus e prosélitos, e todos os dias, na praça, com os que ali se encontravam.
18 Paimbo ulumu koroli manga pupu taloni Pol yu kinye ungu mele nale teringi. Aku manga pupu tenga imbi Epikurian. Manga pupu tenga imbi Stoik. Aku manga pupumunga iye mareni ningei, “Iye ungu lalo nili iyere ltemo. Yuni ambele ungumu nimbei nimonje,” ningi. Nalo Poloni Jisas kolopalie makilerimu ungu temane pengamu nimbe tirimuna pilkolio iye mareni ningei, “Yuni gote lupe marenga ungu nindili none teremo,” ningi.
18 Alguns filósofos epicureus e estóicos conversaram com ele. Diziam uns: Que quer dizer esse tagarela? Outros: Parece que é pregador de novos deuses. Pois lhes anunciava Jesus e a Ressurreição.
19 Kano kinye Pol kano kaunsil mele manga pupu te nombeya teko moloringina meko puringi. Aku manga pupumunga imbi Areopagus. Aku manga pupumuni ningei, “Nunge mane ungu koinjomu imboma ningo tilko andorono mele aku ungumu pilemili wamongo ningo tiwi.
19 Tomaram-no consigo e levaram-no ao Areópago, e lhe perguntaram: Podemos saber que nova doutrina é essa que pregas?
20 Nuni koinjo unguma meko oniomu lino pilipo tundurumolo. Ya i ungu koinjomu lino paa pilemili niwi,” ningi.
20 Pois o que nos trazes aos ouvidos nos parece muito estranho. Queremos saber o que vem a ser isso.
21 (Atens kombu mai pulu imboma kinye akuna moloringi imbo lupema palini ungu koinjo wendo oromoma pilemili ningo kau molkolio ungu kanoma nendo yando ningi. Aku ulumu paa konopu mondoringi.)
21 Ora {como se sabe}, todos os atenienses e os forasteiros que ali se fixaram não se ocupavam de outra coisa senão a de dizer ou de ouvir as últimas novidades.
22 Kano wali Pol kano Areopagus ningo kaunsil nombeya teko moloringi kano iyemanga kumbekerena ola angilipelie nimbei, “Eno Atens kombu imboma, nani eno kolo toli gote popo toromele ulu palimanga wale pakoko pipili koromelena kando.
22 Paulo, em pé no meio do Areópago, disse: Homens de Atenas, em tudo vos vejo muitíssimo religiosos.
23 Na enonga kombu sitina anjikondo pumbolio enonga popo tondoromele melema kanopolio wali neya aku lipo manjindu. Aku andopolio wali nani alta polo te kape kanondu wali ungu ima toko mondoringi lemo ‘gotere lino naa lipo manjirimolo nalo yundo we popo tondoromolo’ ningo toko panjiringi. Nani niope aku Gotendo nio.
23 Percorrendo a cidade e considerando os monumentos do vosso culto, encontrei também um altar com esta inscrição: A um Deus desconhecido. O que adorais sem o conhecer, eu vo-lo anuncio!
24 Aku Gote yuni mai kombu undukana tepa, akuna tukundo ltemo melema kape pali tepa panjirimu. Yu mulu mai talonga Iye Awilimu. Yu ulke tempel wengendeli imboni takoromelemanga naa moromo.
24 O Deus, que fez o mundo e tudo o que nele há, é o Senhor do céu e da terra, e não habita em templos feitos por mãos humanas.
25 Aku Gote, imboma koinjo mololiko kere popo toromelemanga mele lupe lupema palinga Gote yu kau. Yu melte naa ponjirimo, ambe temona imbomani yu tapangei nimele.
25 Nem é servido por mãos de homens, como se necessitasse de alguma coisa, porque é ele quem dá a todos a vida, a respiração e todas as coisas.
26 Goteni kaue iye te kalopa lipili nimbelie imbo palima terimu. Aku tepalie imboma kombumanga pali molangei nimbelie, yu yunu imbomanga waima nimbe panjipe imbo talape lupe lupe molonge maima owe torumu.
26 Ele fez nascer de um só homem todo o gênero humano, para que habitasse sobre toda a face da terra. Fixou aos povos os tempos e os limites da sua habitação.
27 Goteni imbo palini yu koroko kanoko ltendangei nimbe aku ulu terimu. Nalo yu lino te te kinye tule tepa naa moromo.
27 Tudo isso para que procurem a Deus e se esforcem por encontrá-lo como que às apalpadelas, pois na verdade ele não está longe de cada um de nós.
28 Lipe manjili iye te oi i tepa nimu: ‘Yu moromomunga lino aulke andopo koinjo moromolo. Yupe linonga Gote,’ nimu. Aku tepa enonga kunana nimele iye mareni oi i teko ningi, ‘Lino Gotenga bakuluma,’ ningi.
28 Porque é nele que temos a vida, o movimento e o ser, como até alguns dos vossos poetas disseram: Nós somos também de sua raça...
29 Lino Gotenga bakuluma moromelena yu imbomani kini wamoli mele te aku konopu paa naa leaio. Yu pe kou gol mele kape molo. Kou silva mele kape molo. Imbo kou wamoli mele kape paa molo.
29 Se, pois, somos da raça de Deus, não devemos pensar que a divindade é semelhante ao ouro, à prata ou à pedra lavrada por arte e gênio dos homens.
30 Paa koro oi imbomani Gote naa liko manjiringi. Paimbo Goteni eno teringi uluma kanorumu nalo ungure apipi naa nimu. Nalo kinye Goteni imbo palindo nimbei, eno konopu topele taio nimu.
30 Deus, porém, não levando em conta os tempos da ignorância, convida agora a todos os homens de todos os lugares a se arrependerem.
31 Aku ambe telka, Goteni imboma pali kot tendembai wai te panjirimu. Goteni aku ulu tembalo iyemu koro oi kanopa lipe kot toya toli tendepili nimu. Iye akumu ono kombuna topa makinjirimu aku ulumuni imbo palindo neya aku ulumu Goteni iye kanomu kanopa ltimu paimbo nimbe lipe ondorumu,” nimu.
31 Porquanto fixou o dia em que há de julgar o mundo com justiça, pelo ministério de um homem que para isso destinou. Para todos deu como garantia disso o fato de tê-lo ressuscitado dentre os mortos.
32 Imbo kanomani Jisas ono kombuna topa makinjirimu nimu ungu pilkolio wali imbo mareni kolo toromo ningo ungu taka tondoringi. Aku teringi nalo mareni ningei, “Lino nunge nino ungu wambo pilemili altoko walite niwi,” ningi.
32 Quando o ouviram falar de ressurreição dos mortos, uns zombavam e outros diziam: A respeito disso te ouviremos outra vez.
33 Aku ningi kinye Pol kano imbo akuma tiye kolopa yu purumu.
33 Assim saiu Paulo do meio deles.
34 Nalo imbo mareni Pol yuni nimu ungumu pilkolio wali paimbo nimo ningo yu kinye kopu teringi. Ungu pilko lombileringi imbomanga iye tenga imbi Dionisius, aku iyemu yu Areopagus kaunsilimu tukundo molorumu. Ungu pilerimu ambo tenga imbi Damaris. We imbo mare kape Polonga ungu pilkolio yu kinye kopu teringi.
34 Todavia, alguns homens aderiram a ele e creram: entre eles, Dionísio, o areopagita, e uma mulher chamada Dâmaris; e com eles ainda outros.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.