Atos 16
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NTLH
1 Pol kano Derbe kombu taun lipe yakondo mundupe Listra kombu taun wendo orumu. Aku wali lombili andoli iye te imbi Timoti, aku iyemu akuna molorumu. Timotinga anumu Juda ambomu. Yu Gotenga ungu pilipe lombilipe molorumu ambomu. Lapa Grik kombu iyemu.
1 Paulo chegou às cidades de Derbe e Listra. Em Listra morava um cristão chamado Timóteo. A mãe dele, uma cristã, era da raça dos judeus, mas o pai dele não era judeu.
2 Gotenga ungu pilko Listra kinye Aikoniam kombu taun moloringi imbomani Timoti wale pakoko ungu pengama nindiringi.
2 Todos os irmãos que moravam em Listra e Icônio falavam bem de Timóteo.
3 Poloni Timoti yu kinye waye opili konopu lerimu. Nalo Juda imbo pali aku kombuna moloringimani Timotinga lapa iye Grikimu ningo liko manjiringi. I ungu pulumunga Poloni Juda imboma tepa olo penga timbei, Timotinga kangi pundu kopipe ltenderimu.
3 Paulo quis levá-lo consigo e por isso o circuncidou , pois todos os judeus que moravam naqueles lugares sabiam que o pai de Timóteo não era judeu.
4 Pol kinye waye andoringili kano iye poko kinye kombu taunomanga tenga tenga ningo oi wele Jerusalem kombu kongono tipe munduli iyema kinye tapu iyemani imbomani lombilengei pipia toringi kano unguma ningo tilko andoringi.
4 Nas cidades por onde passavam, eles diziam aos cristãos quais as decisões que tinham sido tomadas pelos apóstolos e pelos presbíteros da igreja de Jerusalém e aconselhavam que eles obedecessem a essas decisões.
5 Aku ungu pilkolio Gotenga imbomani konopu talo naa leli Jisas ipuki paa tiringi. Aku teko enge ningo moloringi walimanga imbo koinjoma waliwali tukundo oringi.
5 Assim as igrejas ficavam mais fortes na fé, e o número de cristãos aumentava cada dia mais.
6 Aku wali Mini Kake Telimuni ungu tukumemu Esia kombu awilina tukundo naa ningo tengei nimumunga Pol kinye waye andoringi kano iyema Frigia kinye Galesia kombu awilimanga anjikondo puringi.
6 Como o Espírito Santo não deixou que anunciassem a palavra na província da Ásia, eles atravessaram a região da Frígia-Galácia.
7 Iye kanoma Misia kombu awili owena nondoko ongolio kinye Bitinia kombu awili tukundo pungei teringi. Nalo Jisasinga Mini Kake Telimuni kombuna tukundo naa pangei ungu kau nimu.
7 Quando chegaram perto do distrito da Mísia, tentaram ir para a província da Bitínia, mas o Espírito de Jesus não deixou.
8 Imunga Misia kombu anjikondo pungo Troas kombu taunona puringi.
8 Então atravessaram a Mísia e chegaram à cidade de Trôade.
9 Troas moloringi wali ipu leli Pol kano mongo indi kumbu te terimu. Aku mongo indi kumbuna tukundo Masedonia kombu awili iye te yu molorumuna orumu. Iyemu akuna angilipelie yundo konge tepa i tepa nimu, “Nu Masedonia kombu ongolio lino tapowi,” nimu.
9 Naquela noite Paulo teve uma visão. Ele viu um homem da província da Macedônia, que estava de pé e lhe pedia: “Venha para a Macedônia e nos ajude!”
10 Altopa Pol kano mongo indi kumbu tepa pora tipe makilipelie lino kanorumu mele nimbe tirimu. Nimu ungumu pilipolio linoni Goteni lino alako topalie imbo akumando temane pengamu ningo tipengei nimu lipo manjirimulu. Lino kano Masedonia kombu pumilindo ipopa tepo uluma tumbi tirimulu.
10 Logo depois dessa visão, nós resolvemos partir logo para a Macedônia, pois estávamos certos de que Deus nos havia chamado para anunciar o evangelho ao povo dali.
11 Lino kano Troas kombu taun tiye kolopo no sip lipolio toya topa mai kopunge Samotres purumulu. Otilikondo kano Neapolis nimbe kombu taun tenga no sip lipo purumulu.
11 Nós embarcamos em Trôade e fomos diretamente para a ilha de Samotrácia. No dia seguinte chegamos ao porto de Neápolis.
12 Aku kombuna sip kano tiye kolopolio kimbo kongono tepo Filipai kombu purumulu. Aku kombumu Masedonia kombu tukundo kombu siti kiyendomu. Kombu akumu Rom imbomani eno liko moloringi. Aku kombuna lino wali mare molorumulu.
12 Dali fomos a Filipos, que é uma cidade do primeiro distrito da província da Macedônia e também colônia romana, onde ficamos vários dias.
13 Juda imbomani Gote popo toringi Sabat wendo orumu wali kombu siti pape kere puluna tawendo pumbolio no omba puli kulendona wendo purumulu. Akuna lino kombu imbomani Gote konge teremele kombu penga te kanopo ltendemolo konopu lerimulu. Aku wali ambo mare akuna oi nombeya teko moloringi lemo. Aku wali lino kano ambo akuma kinye Jisasinga ungu nimbo timili mainye molorumulu.
13 No sábado saímos da cidade e fomos para a beira do rio, pois pensávamos que ali devia haver um lugar de oração para os judeus. Sentamos e começamos a conversar com as mulheres que estavam reunidas lá.
14 Aku wali neya akuna Taiataira nimbe kombu siti tenga Lidia nimbe ambo lupe te molorumu. Aku ambomu yunge kou kongonomu lemo wale pakoli kungu kami topa kandolima maket terimu. Aku ambomu yuni Gote popo torumu. Awilimuni ambo akumu Poloni nimu unguma pilipili nimu.
14 Uma daquelas mulheres que estavam nos ouvindo era Lídia, uma vendedora de púrpura , da cidade de Tiatira. Ela adorava a Deus, e o Senhor abriu a mente dela para que compreendesse o que Paulo dizia.
15 Kano wali yu kinye yunge ulkena moloringi imboma pali no ltingi. Kano kinye ambo Lidia yunge ulkena lino waio nimbelie i tepa nimu, “Enoni na paimbo Awilimunga ungu pilipe lombileli imbore konopu lenge lemo nanga ulkena ongo molaio,” nimu. Aku tepalie lino yu kinye molamili kau nimu kani lino ee nimulu.
15 Ela e as pessoas da sua casa foram batizadas. Depois Lídia nos convidou, dizendo: — Venham ficar na minha casa, se é que vocês acham que, de fato, eu creio no Senhor. Assim ela nos convenceu a ficar na casa dela.
16 Walite lino kano Gote konge temili kombundo purumulu kinye kongono kendemande ambo wenepo teni lino kane kane torumu. Aku balomu keri kuro tuku molorumuna terimu. Akumuni tope tirimu wali yuni ulu altopa tembaloma kanopa nimbelie yu nokoringi imbomanga kou pulumu ltindirimu.
16 Certo dia, quando estávamos indo para o lugar de oração, veio ao nosso encontro uma escrava. Essa moça estava dominada por um espírito mau que adivinhava o futuro, e os seus donos ganhavam muito dinheiro com as adivinhações que ela fazia.
17 Aku balomu yuni Pol kinye lino lombilipelie ungu ola are lakopa nimbelie nimbei, “Iye ima lemo Gote paa olandopa iyemunga kongono iyema! Aku iyemani eno Goteni imboma tepa koinjo limbelo mele unguma ningo tirimele,” nimu.
17 A moça começou a nos seguir, gritando assim: — Estes homens são
18 Waliwalima aku ungumu kau nimu. Aku nimu ungumuni Pol tepa konopu umbuni tirimu. Imunga topele topa kanopalie keri kuromundo nimbei, “Jisas Kraistinga engemunga nani nu balomunga wendo ongo puwi nio,” nimu. Kano tepa nimu wali, walitikale keri kuro kanomuni balo tiye kolopa wendo omba purumu.
18 Ela fez isso muitos dias. Por fim Paulo se aborreceu, virou-se para ela e ordenou ao espírito: — Pelo poder do nome de Jesus Cristo, eu mando que você saia desta moça! E, no mesmo instante, o espírito saiu.
19 Balomu pulu ningi kano imbomani neya ulu kanokolio i teko liko manjiringi: Kinye lino yuni oi temo kano ulu naa tembalomunga lino kou manda naa limolo lepamo ningolio Pol kinye Sailas talo ambolko liko kunduko meli kombu siti nokoli iyema kot pilko moloringi penana wendo puringi.
19 Quando os donos da moça viram que não iam poder mais ganhar dinheiro com as adivinhações dela, agarraram Paulo e Silas e os arrastaram até a praça pública, diante das autoridades.
20 Kano tekolio Pol kinye Sailas talo Rom gavman nokoli iyema moloringina meko ongolio ningei, “Iye i talo aku Juda iye taloni linonga kombu sitina opa makinjirimbele.
20 Eles os apresentaram a essas autoridades romanas e disseram: — Estes homens são judeus e estão provocando desordem na nossa cidade.
21 Iye i taloni lino kinye manda naa teli ungu mare mane tirimbele. Lino Rom imboma nalo elonga lapali kolepalenga uluma paa teangei nimbele. Lino aku teko telemalanje Rom gavman lino kot tendelka,” ningi.
21 Estão ensinando costumes que são contra a nossa lei . Nós, que somos romanos, não podemos aceitar esses costumes.
22 Kano kinye imbo penana we angileringi kanoma ongo liko popo tipungolio Pol Sailas talo tongei ungu ningi. Kano kinye Rom gavman kot pimelemani Pol kinye Sailas talonga wale pakolima ora toko ltendekolio ka mapuni altokola altokola mapu tangei ningi.
22 Aí uma multidão se ajuntou para atacar Paulo e Silas. As autoridades mandaram que tirassem as roupas deles e os surrassem com varas.
23 Aku ulu tekolio Pol kinye Sailas talo ele iyemani ka ulkena toko tuku munduringi. Ka ulke nokorumu iyemundo wamongo nokondoko tapu tewi ningi.
23 Depois de baterem muito neles, as autoridades jogaram os dois na cadeia e deram ordem ao carcereiro para guardá-los com toda a segurança.
24 Kano iyemuni aku ungu pilipelie paa ka ulke kiripi tukundona pumbe panjirimu. Elonga kimbo talo unjo kolomongo tiriyemanga tuku mundengili nimbelie lok topa ingi tirimu.
24 Depois de receber essa ordem, o carcereiro os jogou numa cela que ficava no fundo da cadeia e prendeu os pés deles entre dois blocos de madeira.
25 Aku wali ipu leli amburume tuku Pol kinye Sailas talo Gotendo konge tekolo kunana ningo moloringili. Kano ningili unguma we kano ka imboma pilko moloringi.
25 Mais ou menos à meia-noite, Paulo e Silas estavam orando e cantando hinos a Deus, e os outros presos escutavam.
26 Kano kinye mini ltendepa parambala awili kangore terimu. Parambala kanomu paa enge lakopa nimu ulumuni ka ulke ambolorumu ponga kinye timuma lokelake terimu. Kano wali ka ulke kiripi nangape kanoma pali lokelake teko nangape toko leko puringi. Aku wali ka ulkena tuku moloringi imbomanga ka sen moko toringi kanoma yunu omba wendo wendo purumu kinye imboma mini lteko we mololiko puringi.
26 De repente, o chão tremeu tanto, que abalou os alicerces da cadeia. Naquele instante todas as portas se abriram, e as correntes que prendiam os presos se arrebentaram.
27 Kano kinye ka imboma nokorumu kano iyemu makilipelie ka ulke kiripi nangape kanoma nambu topa lelipe purumuna kanopalie yuni ka imbo kanoma oi kowa punge lepamo konopu lerimu. Aku wali yuni yunge loi geleamu lipelie yu yunu topa kondombai terimu.
27 Aí o carcereiro acordou. Quando viu que os portões da cadeia estavam abertos, pensou que os prisioneiros tinham fugido. Então puxou a espada e ia se matar,
28 Nalo aku ulu tembai terimu kinye Poloni ru nimbelie nimbei, “Lino pali we moromolo kani nu nunu toko naa kondowi,” nimu.
28 mas Paulo gritou bem alto: — Não faça isso! Todos nós estamos aqui!
29 Kano kinye ka ulke nokorumu iyemuni imbo tendo tipe mendeko owi nimu. Aku lipelie tukundo lkipe pumbelie pipili kolopa pungu pungu nilipe Pol kinye Sailas talonga kumbekerena yu topa mundurumu.
29 Aí o carcereiro pediu que lhe trouxessem uma luz, entrou depressa na cela e se ajoelhou, tremendo, aos pés de Paulo e Silas.
30 Kano tepalie Pol kinye Sailas talo tukundo kiripimunga mepa tawendo ombalie nimbei, “Iye talo, na ulu ambelemu tembo wali Goteni na tepa koinjo limbeloya?” nimu.
30 Depois levou os dois para fora e perguntou: — Senhores, o que devo fazer para ser salvo?
31 Aku iye taloni ningili, “Nu iye awili Jisasinga temanemu paimbo ltemo ninio lemo Goteni nu tepa koinjo limbelo. Nu kinye nunge ulkena moromele imboma aku ulu teaio,” ningili.
31 Eles responderam: — Creia no Senhor Jesus e você será salvo — você e as pessoas da sua casa.
32 Aku teko ningolio Pol kinye Sailas taloni Awili Jisasinga temane pengamu ka ulke nokoli iyemu kinye yunge ulkena moloringi imboma palindo ningo tiringili.
32 Então eles anunciaram a palavra do Senhor ao carcereiro e a todas as pessoas da casa dele.
33 Paimbo amburume tuku moloringi nalo ka ulke nokorumu iyemuni Pol kinye Sailas talo mepa pumbe elo ka mapu toringi kolo urumanga kulumie tondorumu. Kano wali yu kinye yunge imboma waye no ltingi.
33 Naquela mesma hora da noite, o carcereiro começou a cuidar deles, lavando os ferimentos da surra que haviam levado. Logo depois ele e todas as pessoas da sua casa foram batizados.
34 Aku wali pele ka ulke nokorumu kano iyemuni Pol kinye Sailas talo yunge ulke mepa pumbe kere langi nangili tirimu. Jisasinga ungumu pilko likolio ka ulke nokorumu iyemu kinye yunge lapumu kinye tono lakoko koloringi.
34 Em seguida ele levou Paulo e Silas para a sua casa e lhes deu comida. O carcereiro e as pessoas da sua casa ficaram cheios de alegria porque agora criam em Deus.
35 Otilikondo otili oi Rom gavman kot pimelemani enonga ele iye marendo kano iye talo we wendo pangili liko munduwi ningo ungu ningo munduko ka ulke nokorumu iyemundo aku teko ningi.
35 Quando amanheceu, as autoridades romanas mandaram alguns policiais com a seguinte ordem para o carcereiro: “Solte esses homens.”
36 Kano wali ka ulke nokorumu iyemuni Polondo nimbei, “Kot pimelemani elo we liko munduwi ningo ungu te aku teko ningo mundunge kani elo konopu ame topa lepili palio,” nimu.
36 Então o carcereiro disse a Paulo: — As autoridades mandaram soltá-los. Podem ir embora em paz.
37 Nalo Poloni ele iyemando nimbei, “Ilto Rom kombu mai pulu iye talomu imbomanga kumbekerena ka mapu toko ka ulke panjinge kanomu eno alowa teringi. Kinye kelko ilto kano lopeke tepo pambili ningolio ningeya? Enoni ulu keri paimbo tengelenje ningo oi kot kape naa tendenge kanomu. Ilto aku tepo naa pumbolo. Aku iyema enongano ongolio ilto liko wendo mundeio,” nimu.
37 Mas Paulo disse aos policiais: — Eu e Silas somos cidadãos romanos e, mesmo assim, sem termos sido julgados, fomos surrados em público. E depois nos jogaram na cadeia. E agora querem nos mandar embora assim em segredo? Isso não! Que as próprias autoridades romanas venham aqui e nos soltem!
38 Ele iye kanoma pungolio Rom gavman kot pimele kanomando Poloni nimu ungu pungo ningo tiringi. Kano kinye iye kanomani Pol kinye Sailas talo Rom kombu mai pulu iye talo ka mapu toringi lemo pilkolio wali eno pipili koloringi.
38 Os policiais foram contar às autoridades romanas o que Paulo tinha dito. Quando as autoridades souberam que Paulo e Silas eram cidadãos romanos, ficaram com medo
39 Imunga kano iyema ongolio Pol Sailas talondo teringi ulumando ongo kondo kolkolio Pol Sailas talo ka ulkena wendo likolio meli pungo kombu sitimu tiye kolko wendo palio ningo waltindiringi.
39 e foram lhes pedir desculpas. Então os tiraram da prisão e pediram que fossem embora da cidade.
40 Kano kinye ka ulkena wendo ongolio Lidia nimbe kano ambomunga ulkena altoko puringili. Akuna Jisasinga ungu pilko lombilko moloringi imbo mare kinye nombeya tekolio imbo akuma ningo enge tiringili. Aku tekolio elo kano Filipai kombu tiye koloringili.
40 Paulo e Silas saíram da cadeia e foram para a casa de Lídia. Ali encontraram-se com os irmãos, animaram a todos e depois foram embora.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.