Atos 15

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kano wali Juda iye mare Judia kombu molkolio Antiok kombu maindo oringi. Aku Juda iyemani Jisas ipuki tiko moloringi imbo pupu lupemando ungu mane tiko ungu liko anjiko ningei, “Eno Mosesinga mane ungumuni nimo mele kangi pundu kopiko lieio. Aku ulu naa tenge lemo eno Goteni tepa koinjo naa limbelo,” ningi.
1 Chegaram a Antioquia alguns homens da Judeia e começaram a ensinar aos irmãos: “A menos que sejam circuncidados, conforme exige a lei de Moisés, vocês não poderão ser salvos”.
2 Aku ungumunga Pol kinye Barnabas taloni iye oringima kinye ungu nendo yando ningili. Neya aku ungumunga Antiok kombuna Jisasinga ungumu ipuki tiko moloringi kano imbomani Pol kinye Barnabas talo kinye we imbo mare peya kopu teko liko Jerusalem mundungei kanoko ltingi. Jerusalem kombu pungolio wali tapu iyema kinye kongono tipe munduli iyema kinye neya aku ungumunga wamongo toropo toko nengei ningolio liko mundungei konopu leringi.
2 Paulo e Barnabé discordaram deles e discutiram energicamente. Por fim, a igreja decidiu enviar Paulo e Barnabé a Jerusalém, acompanhados de alguns irmãos de Antioquia, para tratar dessa questão com os apóstolos e presbíteros.
3 Gotenga imbo moloringi kanomani ne kano iyema aulke pangeimunga liko tapoko munduringi. Kano iyema Fonisia kinye Samaria aku kombumanga anjikondo pungo imbo pupu lupemani konopu topele toko Gotenga ungumu pilko ltingi mele ningo tilko puringi. I ungu ningo tilko puringimani imbo Jisasinga ungumu pilko lombilko moloringima tepa tono awili kango kondorumu.
3 A igreja, portanto, enviou seus representantes a Jerusalém. No caminho, eles pararam na Fenícia e em Samaria para visitar os irmãos e contaram que os gentios também estavam sendo convertidos, o que muito alegrou a todos.
4 Imbo kanoma Jerusalem kombu wendo oringi kinye akuna kongono tipe munduli iye moloringi kinye tapu iye moloringi kinye we Gotenga imbo moloringi akumani nombeya teko eno kano panjiko ltingi. Kano wali Pol kinye Barnabas taloni elo kinye Goteni terimu ulu kanoma pali ningo tiringili.
4 Quando chegaram a Jerusalém, foram bem recebidos pela igreja, pelos apóstolos e presbíteros, e relataram tudo que Deus havia feito por meio deles.
5 Ningili aku wali Farisi ningo talape akumunga tukundo imbo mare Jisasinga ungumu pilko lombileringi aku imbomani ola angilipelie ningei, “Imbo lupemando ungu pilko lombileli akuma kangi pundu paa kopiko liengei nimbo oi Mosesinga mane ungu topa panjirimu aku ungumu lombilengei paa nimbo tiemili,” ningi.
5 Contudo, alguns dos irmãos que pertenciam à seita dos fariseus se levantaram e disseram: “É necessário que os convertidos gentios sejam circuncidados e guardem a lei de Moisés”.
6 Kano kinye kongono tipe munduli iyema kinye tapu iyemani neya aku ulu unbunimunga konopu tendekuna noiko aku ulumu moke teko kanongei liko nombeya teringi.
6 Os apóstolos e presbíteros se reuniram para decidir a questão.
7 Aku wali ungu nendo yando paa tule kango ningo puringi. Kano wali Pitani ola angilipelie imbo kanomando nimbei, “Imbo ango kame, oi Goteni terimu kano uluma eno liko manjirimele. Imbo lupemani Gote yunge ungumu pilko lombilengei nimbeliemunga enonga imunana Goteni na kanopa lipelie imbo lupemando ungu tukumemu nimbo temboi nimu.
7 Depois de uma longa discussão, Pedro se levantou e se dirigiu a eles, dizendo: “Irmãos, vocês sabem que, há muito tempo, Deus me escolheu dentre vocês para falar aos gentios a fim de que eles pudessem ouvir as boas-novas e crer.
8 Imunga Gote yu imbo palinga konopu karomo iyemuni imbo akuma kinye ulu tendekumu tepa tukundo ltimu. Aku terimu ulumu lino lipe ondorumu ulumu i tepa: Yuni lino Mini Kake Telimu tirimu kano mele imbo lupema aku tepa Mini Kake Telimu tirimu.
8 Deus conhece o coração humano e confirmou que aceita os gentios ao lhes dar o Espírito Santo, como o deu a nós.
9 Gotenga kumbekerena imbo lupe akuma imbo lupemare molo. Imbo akumani yunge ungumu pilko lombileringina yuni enonga konopuma tepa kake tenderimu.
9 Não fez distinção alguma entre nós e eles, pois purificou o coração deles por meio da fé.
10 Imunga kinye ambe telka enoni Gote manda manjirimeleya? Kinye enoni imbo ipuki tendeku tiringi lupemanga umbuni awili lomo ltenderemele. Aku umbunimu lemope linoni kape molo oi linonga ara kaue kameni manda naa meringi kano telimu.
10 Então por que agora vocês provocam a Deus, sobrecarregando os discípulos gentios com um jugo que nem nós nem nossos antepassados conseguimos suportar?
11 Awili Jisas imboma nimbe kondorumunga kau Goteni lino kondo kolorumumuni lino kape imbo lupema kape lino pali tepa koinjo ltimumu, i konopu lepolio aku kangi pundu kopili ulumu teaio ungumu paa naa nemili,” nimu.
11 Cremos que todos, nós e eles, somos salvos da mesma forma, pela graça do Senhor Jesus”.
12 Aku wali imbo pali kano taka liko molko Pol kinye talonga ningili ungu pilko moloringi. Pol kinye Barnabas taloni imbo lupemanga imunana ulu wengendelima kinye ulu tukume ltemo nilima Goteni elonga kindo tipe ningili unguma paimbo ltemo lipe ondombai terimu aku uluma pali temane toko ningo tiringili.
12 Todos ouviram em silêncio enquanto Barnabé e Paulo lhes relatavam os sinais e maravilhas que Deus havia realizado por meio deles entre os gentios.
13 Kano ungu ningo pora tiringili kinye Jemsini ungu nimbei, “Imbo ango kame, na nio ungu pileio.
13 Quando terminaram de falar, Tiago se levantou e disse: “Irmãos, ouçam-me!
14 Goteni imbo lupema konopu lipe manjipelie imbo akuma kumbe lepa tepa tukundo lipe yunge imboma molangei nimo mele aku ungumu Saimononi lino nimbe timona pilimolo.
14 Pedro lhes falou sobre como Deus visitou primeiramente os gentios para separar dentre eles um povo para si.
15 Oi Gotenga nimbe munduli ungu nili iye profetemani toko panjiringi ungumuni aku ulu ima enge tirimo. Aku i tepa,
15 E isso está em pleno acordo com o que disseram os profetas. Como está escrito:
16 Aku uluma omba pumbelo wali altopo ombo.
16 ‘Depois disso voltarei e restaurarei a tenda caída de Davi. Reconstruirei suas ruínas e a restaurarei,
17 Aku tepolio imbo lupema nanga nimbo alako tombomu kinye
17 para que o restante da humanidade busque o Senhor, incluindo os gentios, todos os que chamei para serem meus. O Senhor falou,
18 Yuni aku unguma paa koro oi pilengei nimbe wendo mundupelie
18 aquele que tornou essas coisas conhecidas desde a eternidade’.
19 Imunga nani i konopu lteo. Jisas ipuki tiringi imbo lupema konopu topele toko Gote kinye tukundo ongo molongema konopu umbuni lipo naa tiemili.
19 “Portanto, considero que não devemos criar dificuldades para os gentios que se convertem a Deus.
20 Nalo imbo lupe akuma lino kinye tendeku tiko penga teko molangei nimbolio linoni imbo akuma moromelendo pipia te topo mundupolio linoni i unguma nimbo tiemili: Kolo toko imbo kini wamoli gotemanga kere koiko tingema naa naio. Aku teko koinge kere langima Goteni kalaro mololi nimo. Ulu i kano kano ambiye wapu langi noli ulu kalaroma naa teaio. Ari mele yokoli pelima naa nongo yokoli we naa naio.
20 Ao contrário, devemos escrever a eles dizendo-lhes que se abstenham de alimentos oferecidos a ídolos, da imoralidade sexual, da carne de animais estrangulados e do sangue.
21 Paa koro oi wai tulemunga winjo Juda imbomani Mosesinga unguma meko kombu siti palinga imbo lupema ningo tiringi. Juda imboma Gote popo toromele wali nombeya ulkena ungu kanomu yaka ningo kambu toko ningo pimele kano. Imbo lupemani i pilko moromele liko manjirimele. Akumunga eno kinye Juda imboma kinye nendo yando konopu keri naa panjengei nimbolio i ulu poko kau naa teangei nemili,” nimu.
21 Pois essas leis de Moisés são pregadas todos os sábados nas sinagogas judaicas em todas as cidades há muitas gerações”.
22 Kano wali Jerusalem moloringi kongono tipe munduli iyema kinye tapu iyema kinye Gotenga imbo moloringi kanoma palini enonga iye marendo Pol kinye Barnabas talo kopu teko paio ningolio Antiok kombundo liko mundungei teringi. Aku tekolio iye talo kanoko ltingi. Iye tenga imbi Judas Barsabas. Tenga imbi Sailas. Iye aku talo Gotenga ungu pilko lombilko moloringi imbomani wale pakoringi iye talo.
22 Então os apóstolos e presbíteros e toda a igreja em Jerusalém escolheram representantes e os enviaram a Antioquia da Síria, com Paulo e Barnabé, para informar sobre essa decisão. Os homens escolhidos eram dois líderes entre os irmãos: Judas, também chamado Barsabás, e Silas.
23 Aposelemani aku iyemando meko paio ningo pipia imu toko tiringi. Aku pipiana ungu ningo munduringi mele i tepa,
23 Esta foi a carta que levaram: “Nós, os apóstolos e presbíteros, e seus irmãos em Jerusalém, escrevemos esta carta aos irmãos gentios em Antioquia, Síria e Cilícia. Saudações.
24 Imbo mare lino tiye kolkolio eno moromelena ongolio eno konopu teko bembo tiko umbuni teli ungu mare ningi temanemu pilerimulu. Nalo linoni pungo teaio nimulu ulure ongo naa teringi. Aku molo.
24 “Soubemos que alguns homens, que daqui saíram sem nossa autorização, têm perturbado e inquietado vocês com seu ensino.
25 Imunga linoni ya iye talo eno moromelena kanopo lipo tipo mundemili nimbo palini ee nimolo. Aku iye talo linonga konopu mondoli imbo ango Pol kinye Barnabas talo kinye ongele.
25 Portanto, depois de chegarmos a um consenso, resolvemos enviar-lhes alguns representantes com nossos amados irmãos Barnabé e Paulo,
26 Pol Barnabas kano iye taloni Jisasinga kongono terembolo wali kolombolo ungure molo ningo Awili Jisas Kraistinga kongono meko andoko kau teko, wali mare pondeanga koloringili.
26 que têm arriscado a vida pelo nome de nosso Senhor Jesus Cristo.
27 Imunga linoni aku iye talo kinye kopu tendepo iye talo waye tipo mundurumolo. Iye aku talonga imbi Judas kinye Sailas talo. Aku iye taloni lemope enondo i ungu tendekumula ningo tingele.
27 Estamos enviando Judas e Silas para confirmarem pessoalmente o que aqui escrevemos.
28 Mini Kake Telimuni lino tapondorumu wali eno kinye umbuni teli mane ungu awini naa panjemili konopu lerimulu. Imunga enoni ulu ima kau teaio nimolo.
28 “Pois pareceu bem ao Espírito Santo e a nós não impor a vocês nenhum peso maior que estes poucos requisitos:
29 Kolo toko imbo kini wamoli gotemanga kuro koiko tingema naa naio. Yokoli tepa angili ari melema kinye yokoli we naa naio. Eno ambiye wapu langi noli aku uluma naa teaio. I uluma naa tenge lemo aku penga. Enge ningo molaio,” ningolio pipiamu tiko munduringi.
29 abstenham-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados, e de praticar a imoralidade sexual. Farão muito bem se evitarem essas coisas. “Que tudo lhes vá bem.”
30 Aku pipia toko tikolio munduringi kinye iye kanoma Jerusalem kombu tiye kolko Anjikondo maindo puringi. Akuna Gotenga imbo moloringi kanoma liko nombeya tekolio pipia kanomu tiringi.
30 Os mensageiros partiram de imediato para Antioquia, onde reuniram os irmãos e entregaram a carta.
31 Pipia kanomu kambu toko kanokolio wali i ungumu lino enge tirimo lepamo ningo eno tono paa enge ningo koloringi.
31 Houve grande alegria em toda a igreja no dia em que leram essa mensagem animadora.
32 Judas kinye Sailas talo Goteni teremo uluma imboma ningo tiringili iye profet talo. Aku iye taloni Goteni imboma tapopa enge timbelo ningo yunge imboma ningo molaio ningo ungu awini ningili.
32 Então Judas e Silas, ambos profetas, encorajaram e fortaleceram os irmãos com muitas palavras.
33 Wali mare omba purumu kinye altopa Jisasinga imbo akuna moloringi kanomani Judas kinye Sailas talo konopu ame topa lepili ningo elonga oi molkolio oringili kano kombu Jerusalem palio ningo liko mundungei teringi. Aku teringi kinye iye taloni linonga tapu iyema kinye iye aposelema kinye kanopambili ningili
33 Permaneceram ali algum tempo, e depois os irmãos os enviaram em paz de volta à igreja de Jerusalém.
34 nalo altopa Sailas ya i kombuna molambo konopu lerimu.
34 Silas, porém, resolveu permanecer ali.
35 Pol kinye Barnabas talo Antiok kombu moloringili. Elo kinye we imbo awini kinye Gotenga ungu tukumemu ningo tikolo Awilimuni eno teaio nimu mele imboma mane tiringili.
35 Paulo e Barnabé ficaram em Antioquia. Eles e muitos outros ensinavam e pregavam a palavra do Senhor naquela cidade.
36 Wali mare omba purumu kinye altopa Poloni Barnabasindo nimbei, “Kombu taun pulumunga tukundo Awilimunga ungu tukumemu nimbo tirimbulu kano. Kinye altopola aku kombu taunomanga iltonga ungu pilko ltingi imbo kanoma manda moromelenje kanolipo pambili,” nimu.
36 Algum tempo depois, Paulo disse a Barnabé: “Voltemos para visitar cada uma das cidades onde pregamos a palavra do Senhor, para ver como os irmãos estão indo”.
37 Aku wali Barnabasini Jon Mak elo kinye waye lipe membai terimu kala.
37 Barnabé queria levar João Marcos,
38 Nalo Jon Makoni elo Pamfilia kombu akuna oi mundupe tiye kolorumu. Elo kinye kongonomunga tepa pora naa tirimu. Imunga Poloni yu liko meko puwinga ulu yure konopu naa lerimu.
38 mas Paulo se opôs, pois João Marcos tinha se separado deles na Panfília, não prosseguindo com eles no trabalho.
39 Aku ulumunga Pol kinye Barnabas taloni ungu mele nale enge nili te tekolio lupe lupe puringili. Barnabas kano Jon Mak lipe meli no sip liko Saiprus kombundo puringili.
39 O desentendimento entre eles foi tão grave que os dois se separaram. Barnabé levou João Marcos e navegou para Chipre.
40 Nalo Poloni Sailas kanopa lipelie pambili nimu. Aku wali Antiok kombu moloringi Gotenga imbomani Goteni elo nokopa kondopili ningi wali elo puringili.
40 Paulo escolheu Silas e partiu, e os irmãos o entregaram ao cuidado gracioso do Senhor.
41 Aku kinye Pol kano Siria kinye Silisia kombu talonga anjikondo pumbe Jisasinga imbo moloringima tepa enge tilipe purumu.
41 Então ele viajou por toda a Síria e Cilícia, fortalecendo as igrejas de lá.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.