2 Coríntios 12
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Nani nanu kapi nimbo nanga imbimu nanu lipo ola munduro mele paa lipo ola mundumbola. Aku tepo, na nanu imbi lipo ola mundupo kapi niomu ulu pengama naa tero kani eno kinye na kinye lino naa lipe tapondombalo nalo Awilimuni mongo indi kumbu tipelie ungu lopeke tepa peremo mare lipe ondorumuma nimbo tiemboi.
1 Ayu boro ana’ora’ara’at. Baise boro men imaim tanab. Ayu anarabon Regah ana i’inan ai’itah naatu abistan hirererereb ai’itah imaim anao kwananowar.
2 Kraistinga iye te kanopo imbi tiro, aku iyemu poinye 40 omba pupili oi Awilimuni yu lipe mepa mulu kombu paa olandopamu aku mulu kombu yupoko tipemu nimelemunga tukundo mepa purumu. Aku iyemu kangi pali meli purumu molo minimu kau meli purumunje, na naa pilto. Goteni kau yunu pimo.
2 Ayu aso’ob kwamur etei 14 Keriso ana baitumatumayan orot ta bai au mar yen, yatetoro’ot mar ana ruf baitonin wanawanan run. Men taso’ob biyan tutufin yen o ayubin tabaratait yen. Ayu men aso’ob God akisin so’ob.
3 — ausente —
3 Ayu aso’ob nati orot, men aso’ob biyan tutufin yen o i anuninawat tabaratait yen. God akisin so’ob.
4 — ausente —
4 I yen in Paradise, naatu nati’imaim tur nonowar i ananowarin ta, men karam boro tanao tanakubuna.
5 Iye te aku tepa ulu te terimu nio iyemunga imbimu lipo ola mundundupo kapi nindimbo nalo nanga imbimu lipo ola mundupo kapi naa nimbo. Nanga imbimu lipo ola mundembo nimbolio na enge te naa peremo mele kinye umbuni na kinye wendo oromo mele kinye kau nimbo tipo imbi lipo ola mundumbo.
5 Imih orot nati na’atube boro isan ana’ora’ara’at, baise men ayu isou ana’ora’ara’at.
6 Molo nani paimbo nanu kapi nimbo nanga imbi lipo ola mundulkanje, paimbo unguma kau nilkamunga na keke lepo toli iye te naa molka. Na kinye uluma wendo orumu temanemu imbomani pilkolio nanga imbi liko ola mundunduko na liko awili tilimalanje manda naa telka. Na we tepo molopo ungu nimbo tiroma kau kanoko pilkolio na moro mele tumbi tiko pilengei.
6 Ayu anakok ana’ora’ara’at na’at, men koko’aw kwanarouw kwanao, anayabin ayu turobe ao. Baise boro men ana’ora’ara’at, anayabin ayu abistan ao kwanonowar naatu kwa’i’itin men akokok o yait ta a not yate’eka inanot wabu inabora’ah.
7 Goteni na mulu kombuna mepa pumbe na mele paa pengama lipe ondorumu kanorumunga Goteni na none naa teambo nimbe nanga kangindo mindili nombo molombo melte tirimu. Aku melemu kuromanga nomi Satanenga kendemande teni na mindili nopili nimbe waliwalima mindili tirimo.
7 Ayu men nati ina’inan gewasih God isou iwa’an irerereb ai’itah isah ao’omih. Baise Satan ana tounamatar iyafar na biyou kokoramaim yi bai’akiru isan.
8 Awilimuni na lipe tapondopa umbuni akumu wendo lindipili nimbo wali yupoko yundo enge nimbo konge teru,
8 Mar tounu Regah isan ayoyoban iti yare kakafin biyu’une tabosair isan.
9 nalo yuni umbunimu wendo naa lipelie nando nimbeindo, imbo te enge naa peremo kinye nanga engemuni yu enge paa olandopa peremomunga nani nu we kondo koro ulumuni nu manda molonio nimu. Yuni aku tepa nimumunga ulu mareni na tepa tamba tirimona Kraistinga engemuni na kinye peremomunga paa tono kolopo moro.
9 Baise ayu isou eo, “Ayu au manaw kabeber o isa i karam, Ayu au fair i iyab teriririm fair ebitih.” Isan imih ayu boro ana’ora’ara’at aniyasisir gagamin na’in ayu ariririm isan, saise Keriso ana fair tafu namara’at.
10 Na Kraistinga kongono tenderomunga kuro topa kangi tamba nimo molo konopu enge naa peremo kinye kape, na teko kenjiko ungu taka tondoko teko pipili kondoromele kinye kape, na kinye umbuni awini wendo oromomunga mindili noro kinye kape, imbomani na konopu keri panjikolio na umbunima wendo opili ningo na teko kenjiko mindili tirimele kinye kape, na konopuna umbunima tepa wango naa nipili moro kinye kape, aku tepa umbunima wendo wendo oromo kinye na enge te naa peremo kinye, Kraistinga engemu na kinye pepa na nokoromomunga enge pepili molopo konopu wango tipo aku uluma wendo opili nimbo moro.
10 Nati isan Keriso wabinamaim ariririm baise abiyasisir, tur kakafin, bowabow fokarih, yawas o morob, yare ta ta fokarih. Anamaramaim ariririm ayu fair abaib.
11 Nanga imbi ola molopili nimbo nanu kapi nimbo kano ungu niomu manda naa tepili, nimbo kenjipo keke lepo toro nalo enoni na aku ulu teambo nimele mele tero. Aku iyemani na ningo kenjiringi kinye eno pilengei eno Korin imbomani na iye pengamu ningo kapi nindilimalanje paa. Na paa imbi moromo iyemu konopu naa lteo nalo aku iyema lino Kraistini nanga kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iye penga awili olandopama moromolo nimele iyemanga na iye mandopa te naa moro.
11 Ayu au sinaf i boun hai not meyemeye na’atube, baise kwa kwa’ora’ahu ayu anasinaf. Kwa karam ayu isou boro baibasit tur kwatao, anayabin ayu i men kafa’imo orot fairu boun iti tounamatar hai fair gagamih na’atube, ayu i yabin en.
12 Kraistini Nanga kongonomu tendepaio nimbe lipe mundurumu iyemani teremele mele na eno kinye molopolio na aku teli iye te moromo ningo kanangei nimbo nani aku tepo ulu mare teru. Na paa mindili noru umbunima we meambo nimbo tiye naa kolopo enge nimbo molopolio, ulu enge nili awini lupe lupema tepo, imboma kanokolio paa mini lteremele ulu enge nilima teru kanomu.
12 Anamaramaim ayu bairit tama’am, ayu yataunub naatu ina’inan, men tisinaf emamatar asinaf himatar naatu baifofofor fairih maiyow kwa wanawanamaim asinaf himatar, iti ebiturobe ayu i kwa a turabarayan.
13 Nani Kraistinga imbo talape mare kinye teru mele olandopa, eno Korin Kraistinga imbo talapemu kinye teru mele mainyendopaya? Ulu tendekumu kau teru, eno Korin imbo talapemu kinye naa teru, akumu kongono tenderumunga eno umbuni tipo melema tapaio ungu naa niu. Eno umbuni aku tepo naa tirumu alowa teru nalo alowa terumunga na kinye konopu keri naa panjiko, tiye kolaio.
13 Ayu au sinaf mi’itube isa asisinaf i na’atube ekalesia sabuw etei isah a sisinaf. Ana veya ta ayu men kafa’imo ubar aitimih kabay yai’in ayu baibaisu isan. Abistan kakafin asisinaf kwaninatbuhuruwu.
14 Kinye na eno moromelena wali yupoko tipo omboi tero nalo ombolio eno umbuni te tipo melema tieio nimboindo naa ombo. Na enonga melema konopu mondopo limboindo naa ombo. Na eno konopu mondopo kanomboindo ombo. Bakulumani anupili lapali pele liko tapondongeindo melema naa noindirimele; anupili lapalini bakuluma liko tapondongeindo melema noindirimele.
14 Iti boun i mar baitounin ayu abobogaigiwas anan kwa aninanawani. Ayu au naa isan boro men aniwa’an nafokar anayabin ayu men akokok kwa a sawar, ayu akokok i kwa. Kek i men karam hinah tamah hinakaifih baise hinah tamah i karam kek hinakaifih
15 Aku tepo, nani eno lipo tapondambo nimbo konopu tipo nanga melema eno timbo, na nanu kape eno timbo. Nani eno konopu olandopa mondoromunga enoni na alaye teko konopu mondonge aku mandaya?
15 Ayu i abiyasisir gagamin na’in, ayu au sawar etei kwa isa abi’asrouwen naatu au fair etei anit kwa a baibais isan. Kwa isa ayu abi yabow kwanekwan, naatu aisimamih ayu isou men kwabiyabow gewas?
16 Aku enonga tenge nalo nani eno umbuni te naa tiru. Nalo enonga iye mareni Poloni lino umbuni we tirimo, yu melema naa tirimolomunga kou mone wapu limbeindo nimbe amo tondoromo, imboma lipe tapondombaindo tieio naa nimo nimele. Kondi toli ulu pulumu Pol kinye peremo nimele.
16 Isan imih iti tur ao i kwabibasit, ayu men kwa bit ait. Baise sabuw afa boro ayu isou hinao, ayu i ah atain abifufuwen.
17 Akumu ambe temona nimeleya? Nani iye mare eno moromelena paio nimbo lipo munduru akumani enonga melema wapu liengei paio nimbo lipo munduruya?
17 Ayu oro’orot aiyunih hinanamaim ayu kwa abainuwi?
18 Nani oi Taitus eno moromelena paa puwi nimbo enge nimbo lipo munduru wali linonga angenu te Taitus kinye koniye leko palio nimbo lipo mundurula. Pele, Taitus eno moloringina ombalie eno nimbe amo tondopa melema wapu ltimuya? Taitus kinye iltonga konopu tendeku tipe pepili ulu teremboloma tendeku tipo naa teremboloya?
18 Ayu Titus aifefeyan i boro tuwat ta hairi hinan kwa hininanawani.
19 I pipia topo tiromu yuni teremo mele tumbi tipe teremo ningo pilengei nimbe topa tirimo ningo pimeleya? Paa molo! Gote pilipe molopili i nio. Kraistini niwi nimo mele nio. Nanga imbo konopu mondoro imboma, nani ulu teroma pali eno lipo tapondopo konopu enge pepili molonge uluma kau tero nio.
19 Kwa a not iti na’atube kwanotanot, aki mar etei asisinaftobon aki kwa anarufafari. Aiyabin! Keriso bibinanube aki abibinan, i aki awaimaim eo re God nanamaim aki tur ao’orerereb. Are au ofonah, sawar etei asisinaf, i kwa nibaisi isan.
20 Ambe temona eno moromelena ombo wali penga teko molangei konopu lteo mele naa molongena kanambo. Enoni kape na opili konopu lenge mele naa ombona kanonge. Ombo kanombo kinye eno opa karaye teko, teko kondoko mele pengama noirimele imboma kinye konopu keri panjiko, popenge teko mumindili kolko, imboma kondo kolko liko naa tapondoko eno enongano yu mele mele nokoko, imbomanga ungu umbulkondo nindiko, andoko kolo toko imboma temane toko tiko, eno mongo lili imboma molko, nendo yando unguma naa pilko konopu tendekumu naa pepili uluma yu mele mele teko embambo tiko, ulu keri aku tepama teko paa molko kenjinge kinye kanombonje nimbo piomunga na mini ltepo moro.
20 Ayu abirubir ana maramaim anan kwa anabinanawani, kwa a itinin i men ayu anotanot na’atube ana itimih naatu ayu kwana i’itu men kwa kwanotanot na’atube kwana itu. Ayu biyau ekakameyaw anayabin nati’imaim gamin ema’am, bobowen, yaso’ar etit erara’iy, kabat, bai’i’iyab, rarikasar, naatu hai ma men gewasih.
21 Eno moromelena ombo kanombomunga ungu te peya peremola. Eno moromelena altopo ombo kinye eno kanoko molangei nanga Goteni na tepa pipili kondombalo. Oi ulu pulu keri teringi imbomani teko kenjiringi mele kanoko keri naa pilko konopu topele naa toringi lemo ulu aku tepa mele te na kinye wendo ombalo. Amboma kinye iyema kinye wapera toringi uluma kinye, iye naa pungo ambo naa lili imboma ulu kerinali teringi uluma kinye, aku teko ulu kerima kau tengeindo eio ningo konopu kimbo tiko andoko teringi uluma kinye, aku ulu teko kenjiringima kanoko keri pilko konopu topele naa toringinje. Oi teringi mele we teko moromelenje nimbo pilipo na mini ltepo moro. Paimbo aku ulu teko molangei ondu lemo kanopolio na eno kinye konopu umbuni tepili kola tembo.
21 Ayu abirubir anamaramaim anan biya ana titit maiye, kwa namaim ayu au God boro au yawas nayara’iy naham, naatu sabuw moumurih marasika kakafih hisisinaf isan boro anarererey. Anayabin kwa i dogoroh kato men kwainatbuhuruwen, naatu baiwa’an ana bainikinik. I boro’ika kwama kwabi’a’it.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.