1 Pedro 3

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 — ausente —
1 Baibin, a’aaw oro’orot fanah kwanab kwanayara’iyi babahimaim kwanama, saise a’aaw oro’orot God ana tur gewasin men nabitumitum boro kwa ayawas gewasinamaim dogoron kwanikitabir hinan baitumatumayah hinamatar. Men kwa a turamaim baise kwa a yawas ana itininamaim.
2 — ausente —
2 Anayabin kwa ayawas ana itinin i uhewbitan.
3 Eno ambo pengama kanoko nengei ningo kangindo kau au tiko pinyendima lapie langoko, kou goloni teli mele pengama nomina leko, wale pakoli penga kou awili purumoma pakoko, aku ulu naa teaio.
3 Kwa baibin men taiyuw biya ufunane ana itininamaim kwaniwa’an kwanan sa’er kwanamatar, arib a baisuwaramaim, tain tenasour o debad ya’amaim, o faifuw osenamaim. Nati sa’er boro men nama manin.
4 Eno ambo pengama kanoko nengei ningolio mele paa tiperipe keri naa lembalomani enonga konopuna tukundo au tieio. Aku uluma i tepa: Eno konopu penga pepa, konopu tendekuna pupili taka liko molonge ulumu. Aku ulumu kanopalie Goteni ulu paa penga olandopamu nimbe karomo.
4 Baise nati efanin, kwa a yawas wanawanan ana sa’er hina’i’itin i tufuw nuwarob naatu yara’iyen. Sa’er iti na’atube God i’itin i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
5 — ausente —
5 Marasika baibin iyab kakafiyinamaim hima’am, i hai nuhifot God biyanamaim hiyei sa’er himatar, anayabin i a’aawah oro’orot babahimaim hima.
6 — ausente —
6 Babin Sarah i nati na’atube ma, Abraham fanan bosiyasiyar naatu ana regah rouw eaf. Kwa i Sarah natunatun, kwa gewasin kwanasisinaf na’at, boro men abisa ta isan kwanabir.
7 Iyema, eno aku teko enonga amboma kinye molongeindo amboma molko kondangei ningo eno konopuni wamongo liko manjeio. Ambomanga kangima enge te naa peremo kani eno iyemani amboma liko tapondaio. Goteni molopa kondopa kau puli ulu pulumu eno iyema kau naa timbelo. Amboma kape timbelola ningo pilkolio amboma kinye aku ulu teko molangei. Eno iyemani Gote kinye ungu nimbo konge temolo kinye ulu teni linonga unguma pipi na tipili ningo enonga amboma kinye aku ulu teangei.
7 Kwa oro’orot auman a’aaw baibin kwanasu’ubih gewas bairi kwanama, baibin i ririmih men boun kwa fair kwabai kwama’am na’atube. Isah sinafumih erekakaf kwanasinaf, anayabin wanatowan ana siwar God nabit, i auman boro bairi nafarami. Nati na’atube kwanasisinaf ayoyobanamaim boro men sawar ta a ef nahirimih.
8 I pipia toromu topo pora tiemboi, ungu te peya kamukumu nemboi. Eno enonga konopuma tendekuna pupili popo tipo molamili ningo kandi angenupilimani nendo yando kondo kolko konopu mondoromele mele aku teko enoni nendo yando Kraistinga imboma linonga angenupili ningo kondo kolko konopu mondoko, liko tapondoko, eno imbi ola mele molopili, lino imbi mainye mele molopili ningo taka liko imbomanga unguma pilko molangei.
8 Abistan anotanot yomaninamaim anao kwananowar auman anisawar. Kwa turanah bairi anot ta’imon, ananiyan ta’imon; sabuw bairi kwaniyabow tait ruburub na’atube, naatu turanah isah kwanayara’iyi naatu kwananot yawananih.
9 Yando eno kinye teko kenjinge wali nendo pundu naa taio! Yando iri toko ungu keri te ninge wali nendo pundu naa taio! Yando eno teko kenjinge wali nendo tepo kondopo lipo tapondamili ningo Goteni eno tepa kondopa, eno konopu tiko molko kondangei nipili ningo Gote enonga ningo konge tendangei. Aku ulu tenge lemo oi Goteni eno lipo tapondopo tepo kondambo waio nimu mele paa tembalo.
9 Tur kakafin hina’u’uwi o hinao’orarafi men wan kwanay, baise nati efanin baigegewasinamaim wan kwanay, anayabin baigegewasin i God eomatani boro nit ana maramaim kwa na’a’afi.
10 Aku nio ungumunga ungu te Gotenga bukuna moromo mele i tepa:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum hi’o,
11 Ulu pulu kerima tiye kolopa umbulu tipe ulu pengama tepili. Imboma kinye konopu tendekuna pupili ulu pulumu pepili nimbe aku ulumu enge nimbe tepili.
11 Sinaf kakafin nihamiyen natatabir gewasin nasinaf,
12 Aku ulu pengama ambe temona aku tepa tepiliya? Akumunga pulumu nemboi: Awilimuni imbo ulu tumbi nilima teko moromele imboma kanopa penga pilipe, enoni yu konge teko ninge unguma waliwalima komu tendepa moromo, nalo ulu kerima teremele imboma lipe umbulu tirimo kani yuni aku tepa tepili. (Sng 34:12-16)
12 Anayabin sabuw hai yawas mutufurin Regah ekakaifih,
13 Ulu pengama kau teamili ningo molonge wali narini eno mindili lipe timbeloya?
13 Bowabow gewasin kwanasisinaf isan yait boro kwa ni’a’afiyi naborabirabi?
14 Nalo ulu tumbi nilima tenge wali akumanga paa mindili nongo molonge lemo eno malo. Imbomani eno teko pipili kondongei tenge lemo eno pipili na kolko mini naa lteaio.
14 Baise gewasin kwasisinaf isan kwanabi’akir, kwa i boro baigegewasin kwanab, imih men yait ta isan kwanabir naatu kwaniyababan.
15 Enonga konopuna lino Kraist Yunge kau molopo, Yunge ungumu kau pilipo lipo tepo molamili ningo Yu kau linonga Iye Awilimu molopili ningo Yu kau pipili kolaio. Aku kinye eno aku ulu teko wali penga wendo ombalo wali nokoko molonge kinye imbo teni kanopalie, eno aku teko ambe temona teko moromeleya nimbe walipe pilimo lemo enoni nendo ungu te topondoko enonga ulu teremelemanga puluma ningo tinge mele liko tumbi tiko molaio.
15 Baise Keriso isan yatenanub dogor tutufin etei kwanab naatu Regah na’atube isan kwanakakafiy kwanakwafir.
16 Nalo enonga konopuna ulu keri te paa naa pepili neio. Pele eno Kraist pilko ambolkolio molko kondoromele mele aku ulumunga imbomani eno teko kenjirimele. Kolo toko ningo enonga ungu umbulkondo nindinge wali eno ulu keri te naa pepili molongena aku imboma pipili kolongei taka liko ningo tumbi tieio.
16 Baise sabuw isah yara’iyen naatu kakafemaim kwanasinaf. A not gewasinamaim iu’uwi mar etei imaim kwanasinaf, saise ubar hinabit ana maramaim sabuw iyab Keriso ana gewasin isan tur kakafih hina’u’uwi boro hai tur isan biyah na’ohow.
17 Goteni lino mindili nangei nimbelomunga ulu penga te tepolio mindili nomolo lemo aku penga. Lino ulu kerima tepolio mindili nomolo lemo aku keri. Kraistini Lino mindili nombo molopo kenjilimala aulkena wendo limbeindo yu kolopa makilipe ola molorumu.
17 Anayabin God ana kok gewasin kwanasisinaf isan kwanabi’akir, i gewasin maiyow, naatu kakafin kwanasisinaf isan kwanabi’akir i men gewasin.
18 Kraist iye penga te molopalie mindili norumu mele pileio! Yu iye tumbi nilimu molopalie, ulu keri teli imbomanga kolo wangopa kolorumu. Enonga ulu pulu kerima pali kamukumu mainye pupili eno Gote moromona pungo popo tiko molangei nimbe Kraist wali tendeku wali kau kolorumu. Yunge kangimu toko kondoringina kolorumu nalo altopa Mini Kake Telimuni yu makinjirimuna ola molopa mulu kombuna pumbe molorumu mele moromo.
18 Anayabin sabuw etei hai kakafin isan Keriso mar ta’imon morob, sabuw gewasih naatu sabuw kakafih isah, saise tabonawiyit tatan God nanamaim tatatit. Biyan i morob, baise ayubin i yawasin.
19 Mini Kake Telimunga engemuni kangimu kolopa liepili imbo koloringimanga minima ka ulkena moloringina pumbe unguma nimbe tirimu.
19 Naatu Anunin na sabuw murubih ayubih ana diburamaim hiya hima’am isah binan.
20 Aku minima oi Noa molorumu wali Gotenga ungu nimuma naa pilko, liko umbulu tiko moloringi imbomanga minima. Imboma ulu keri awini teringi nalo Goteni welea pundu naa torumu. Noani sipimu takopa molopili imboma oi naa tambo nimbe taka lipe nokopa molorumu. Altopa Noani sipimu takopa pora tirimu wali Goteni no topa imboma topa kondopili nimu kinye imbo ki talo kau noni naa torumu. Aku imbo pokore kau Goteni naa kolko koinjo pangei kani sipina tuku pangei nimbe lipe tapondopa nona wendo ltimu.
20 Iti sabuw i Noah ana wa wowowab ana veya, ayubihine God fanan hisair, baise God yaten nub ma sabuw etei eight buwih wa wanawanan hirun gis yey ana veya, harew wanane tafafarih hima.
21 Aku nona imbo ki talo naa kolangei nimbe lipe tapondopa wendo ltimu. Kano nomupe, kinye no ltimele ulu pulumu lipe ondoromo. No ltimele nomuni kangindo ulure naa tepa, kangina kalaro moromoma kulumie topa wendo naa ltindirimo. No ltimelemuni eno i teko nimele: “Gote, no ltio kanowi. No ltio aku ulumuni na ulu kerima naa tembo,” ningo mi leko nimele. Goteni Jisas Kraist imbo ono kombuna topa makinjindirimumunga no ltimelemuni eno lipe tapondopa mindili nolemala aulkena wendo lipe, yu kinye peya molko kondonge aulkena lipe mondoromo.
21 Naatu iti harew i bapataito ana i’inanen boun imaim kwa iyawasi. Men biya kato ekukusouw, baise not gewasin iuwi God kwa’o’omatan isan. Jesu Keriso morobone mimisir imaim kwa iyawasi.
22 Aku iyemu Yu makilipe ola molopalie mulu kombuna purumu. Kinye yunge imbi ola molopili Gotenga imbo kindo molopa, mulu kombuna enselema kape, maina imbo awilima kape, kuro enge nili awilima kape, akumanga pali Yu iye Awilimu molopa nokoromo.
22 Naatu yen au mar naatu God ana asukwafune mare ema’am, tounamatar etei naatu mar hai fair hai roubabaruwen etei i babanamaim ebobonawiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.