1 Pedro 2
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Eno altopala merimuna koinjo moromele kani enoni i teko teangei: We imboma teko kenjirimele uluma kinye, konopuni lupe pilko liko kerena lupe kolo toko ningo topele mapele toli uluma kinye, we ulu lupe mare teko kolo toli uluma kinye, imboma mele awini noiko molko kondoromele mele kanokolio yakela kolko konopu keri panjili uluma kinye, imbo tenga ungu umbulkondo nindili uluma kinye, ulu keri akuma waye tiye kolaio.
1 Isan imih yawas kakafih boro kwanihamiyen. Men kwanifuwen, men awa hinaharewan, men kwanibobowen, men turanah isah tur kakafin kwanao.
2 — ausente —
2 Kek sosof na’atube kwanamatar, mar etei sika namamah ayub ananun tom isan, saise i kwanatomatom kwa ayawas boro nara’at nayen.
3 — ausente —
3 Buk Atamaninamaim hi’o hikirum, “Kwa taiyuw ayawasamaim kwaso’ob Regah i kabeberayan.”
4 Eno Kraist moromona wangei. Yu kou koinjo mololi melemu. Imbomani yu keri ningo pilkolio liko lteringi nalo Goteni yu kanopa paa penga nimbe kanopalie mako torumu.
4 Kwana ata Regah biyanaika kwanama, iti kabay yawasin sabuw hi’itin hikwahir yabin en hirouw, baise God rubin na mokob foun matar.
5 Eno peya kou koinjo mololi mele moromele. Ulke mare kouni takoromele mele Goteni yunge Mini Kake Telimunga ulkemu takondombaindo eno kanopa lipelie ulke takombalomunga kou melema nimo. Eno Gotenga kapi nili imbo kake telima moromele. Kapi nili iyemani Gote kapi ningeindo yuni kanopa penga pilerimu melema kalko yu tiringi aku teko eno enongano Gote kapi ningeindo yu kanopa penga kanombalo melema tiengei. Aku kinye, Jisas Kraistini enonga nimbe tenderimumunga Gote mele tingema Gote yuni paimbo kanopa penga pilipe limbelo.
5 Kwa baitumatumayah i wabat wanatowanin na’atube, imaim God bai ayub ana Tafaror Bar ewowowab. Kwa auman i firis ana kou’ay ayubitane ana sibor kwaya’ay. Jesu Keriso ana baibaisamaim, God i iyasisir ebaib.
6 Akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo. Akumu i tepa:
6 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
7 Eno Kraist paimbo ningo ipuki tirimele imbomani aku koumu kanoko penga pimele nalo Yu naa pimele imbomani Yu kanoko keri pimele mele i tepa:
7 Kwa iyab kwabitumitum, Keriso i kabay gewasin kwa isa, baise kwa iyab men kwabitumitum isa boro men gewasin.
8 Ipuki naa tirimele imbo akuma kinye, aku koumu kinye, i tepa mele nimbe peremo:
8 Naatu ibanak Buk Atamaninamaim hikirum hio,
9 Nalo eno Paimbo ningo ipuki tirimele imboma aku tepa molo. Eno yuni kanopa ltimu imbo talapemu molko, iye nomi kingimunga Gote popo tondoli imboma molko, yunge kau molongemunga imbo kake telima molko, paa Gotenga imboma moromele. Yuni aku teko molangei nimbe eno mako torumumunga pulumu i tepa: eno tumbuluna moloringi wali Goteni akuna wendo ongo nanga pa teli paa pengamunga tukundo waio nimu. Aku Gote Yuni Yu molopo kondoro mele kape tepo penga tero mele kape imboma pilengei kapi ningo temane toko tiengei nimbe eno Nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu.
9 Baise kwa i God ana rubinen sabuw, kwa i firis gewas, God ana sabuw kakafiyi, naatu God nowan, imih God ana bowabow gewasin kwanaorereb, anayabin guguminamaim kwama’am botaiti kwatit marakaw bonamanamarin gewasin kwabai.
10 Eno oi we imboma moloringi nalo kinye eno Gotenga imbo talapemu moromele. Oi ulu pulu keri teringimunga Goteni eno kondo kolopa enonga ulu kerima tiye kololi ulu te eno kinye naa perimu nalo kinye yuni kondo kolopa ulu pulu kerima we tiye kololi ulumu tirimuna ltingi. Kinye eno kinye peremo.
10 Marasika kwa men God ana sabuw, baise boun kwa i ana sabuw. Marasika God ana kabeber men kwabai, baise boun i ana kabeber kwabai.
11 Nanga konopu mondoro imboma, nani eno enge nimbo konge tepolio i mai kombuna eno imbo omba angilima mele, imbo ponenge mele moromelemunga enonga konopumani ulu kerima teamili nimele mele paa liko umbulu tiengei. Kangina oi we konopu keri peremomani eio konopu ltemo ulumani enonga minima tepo beambo tiemili ningo waliwalima minima kinye opa teremele.
11 Are au ofonah, kwa au’uwi kwa i nanawan naatu touman sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am! Men biya ana kok nabonawiyi imaim nakaifi. Nati biya ana kok i boun rakit na’atube, boro ayub hairi hiniyow.
12 Eno tawendo imboma molongena pungolio ulu pengama kau teko tumbi tiko molangei. Tawendo imbomani kinye paimbo enondo teko kenjirimele imboma moromele ningo ungu umbulkondo nindirimele nalo enoni ulu pengama tengena kanokolio altoko Gote imboma molongena ombalo walimunga aku imbomani Gotenga imbi ningo ola mundengei ningo aku teko ulu pengama teko tumbi tiko molangei.
12 Eteni Sabuw matahimaim kwanakaifi gewas kwanama. Kwa isa boro bowabow kakafih sinafuyah hinarauw hinao, baise anamaramaim bowabow gewasin kwanasisinaf boro men isa tur ta hinao. Imih Baibatebat ana Veya God namamatabir. Kwa isa boro God ana merar hina hinabora’ara’ah.
13 — ausente —
13 Regah wabinamaim kwa kwayar’iy sabuw gagamih babahimaim kwanama. Gawan hai aiwob gagamin aiwob etei ukwarih,
14 — ausente —
14 gawan sabuw iyab gawan ana ukwarin iyafarih hitit tafaram ta ta tekakaif, imih iyab bowabow kakafin tesisinaf boro hinabow baimakiy hinitih, baise iyab bowabow gewasin tesisinaf boro hinabora’ara’ahih.
15 Liko manjeio, imbo keke lepo tolimani enoni teko kenjirimele ninge ungu te naa pepili nimbe Goteni eno Kraistinga imboma ulu pengama kau teko molangei konopu ltemo.
15 God ekokok kwa kwanasinaf gewas saife nati sabuw hai not meyemeye, boro hinanutanubamo hinama, aurih ef men ema’am boro isa tur kakafih hinao.
16 Ungu mane teni naa nokopa ulu kerimanga kendemande imboma naa molkolio we moromele mele eno aku teko andoko molaio. Nalo ungu mane teni lino naa nokoromomunga ulu kerima temolo lemo ulure molo ningo ulu kerima andoko naa teaio. Lino Gotenga kongono kendemande imboma ningo yunge kongono kendemande imbomani teremele mele aku ulu teko molaio.
16 Kwa ama i sabuw roufamen na’atube kwanama, baise men nati roufamen ana yawasamaim kwama’am isan afair kwanab kakafin kwanasinaf, baise kwa i God ana’akir wairafihibe kwanama.
17 Eno pipia topo tiro imbomani imboma pali teko kondoko, unguma liko awili tieio. Paimbo ningo ipuki tirimele angenalima konopu mondoko, Gote pipili kolko liko awili tiko, iye nomi kingimu wale pakaio.
17 Sabuw etei isah kwanakakaf. A ofonah baitumatumayah isah kwaniyabow kwanakakaf. Naatu aiwob hai ukwarin isan kwanakakaf.
18 Eno mele pengama naa liko kongono we tendeli imboma, enonga nokoli imbomani ungu ningema taka liko pilko liko awili tiko molaio. Eno kinye karaye naa teko taka liko nokoromele nokoli imbomanga unguma kau pilko liko teangei nimbolio naa nio nalo eno mindili tiko teko kenjirimele nokoli imbomani ninge unguma kape pilko liko teangei nimbolio nio.
18 Kwa akir wairafi kakafemaim kwanayara’iy, a orot ukwarih fanah kwanab babahimaim kwanama, men gewasin isa isisinaf akisin fanah kwanab, baise iyab fokarin isa tisisinaf auman fanah kwanab.
19 Aku niomu i tepo pilipolio nio. Gotenga unguma pilko likolio teko kondonge wali imbomani eno teko kenjiko teko mindili kondonge lemo manda, mindili nomolo kinye manda nalo tepo naa kenjipo Gotenga ungu olandopamu kumbe lepo pilipo temolo ninge wali Goteni konopu timbelo.
19 Kwa anot tutufin etei God ana kokomaim kwabowabow naatu sabuw asir biyababan hinit nawawainabi isan, God boro nigegewasini.
20 Teko kenjingemunga mane tiko teko mindili kondonge wali konopu enge nipili molkolio manda, lino tepo kenjimolomunga paimbo mindili tirimele kani we mindili namili ninge kinye imbomani eno kapi ningeya? Aku molo. Paa mindili nonge. Nalo teko kondongemunga mindili tinge kinye we mindili nongo pundu naa toko we tiye kolonge lemo paa. Aku tenge kinye Goteni kanopa penga pilimbelo.
20 Bo kakafin kwasisinaf isan hinarab nawawainabi ana gewasin boro abisa kwanab, baise gewasin kwanasinaf isan nawainabi kwabi’akir God boro nigegewasini.
21 Eno ulu keri te naa tekolio mindili nangei nimbe Goteni eno nanga kongonomu tendangei waio nimbe eno alako torumu. Kraist yu Goteni tewi nimu mele tembaindo enonga nimbe mindili norumu, aku ulumu eno aku teko manda leko tenge mele lipe ondorumu. Akumunga Goteni teaio nimo ulu akuma teamili ningolio teangei mindili nonge.
21 Kwa afa’af kwabai i bai’akir isan, anayabin Keriso kwa isa i’akir ana bai’obaiyen yare saise i an efanin kwani’ufunun.
22 Kraist yu tepa molorumu mele Gotenga bukuna ungu te i tepa nimbe moromo:
22 “Bowabow kakafin men ta sinaf,
23 Yu ungu taka tondoko iri toko teringi wali yuni enondo ungu te topondopa naa nimu. Enoni yu we mindili tiringi nalo Yu we mindili nambo nimbelie ungu te naa nimu. Kot pilipe uluma pali tumbi tipe moke teremo Iyemuni yu teko kenjiringi imbomanga kot tendembalo nimbe pilipe enoni yu teringi ulu tiye kolorumu.
23 Hibi’i’iyab ana maramaim i men kafa’imo bai’iyab tur ta wan yi isah eomih, i bi’akir ana veya men hibiruwimih, baise ana nuhifot i God mutufor baibatiyenayan imaim yai.
24 Yuni linonga ulu pulu kerima Nangama nimbelie akuma yunu mepa unjo polopeyana kolorumu. Aku tepalie lino imbo ulu keri teremoloma naa teamili nimbo kamukumu tiye kolopolio ulu toya tolima kau teamili nimbo koinjo molamili nimbe yuni aku ulu terimu. Imbomani yu toko mindili tiringimunga eno koinjo puringi.
24 Keriso akisinamo ata kakafih i biyanamaim eabar onaf afe’enamaim yen, saise it bowabow kakafinane tanamorob naatu yawas mutuforomaim tanama, i ana fitamaim it iyawasit.
25 Kongi sipsip lupe lupe purumele mele eno aku teko lupe lupe puringi, nalo kinye enonga minima nokopa tapu teremo iye Kraist moromona yando ongolio moromele.
25 Anayabin kwa bobaituw sheep na’atube ef kwasa’ir nanabin kwan, baise boun kwa buwi kwamatabir kwana Nabatanenayan naatu anun ana kaifenayan biyan kwatit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.