1 Pedro 1

UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Pita, Jisas Kraistini nanga kongonomu tendepuwi nimbe lipe mundurumu iyemuni i pipiamu topo, Goteni nanga imboma molangei nimbe kanopa ltimu imboma tiro. Eno enonga kombumu tiye kolko pungo, kombu Pontus provins kinye Galesia provins kinye Kapadosia provins kinye Esia provins kinye Bitinia provins kinye, aku kombumanga pali pungo angimele imboma topo tiro.
1 Ayu Peter Jesu Keriso ana tur abarayan, kwa isa a fef akikirum, God ana roubinen sabuw naatu touman sabuw na’atube earuwsabuy kwatit nanabin Pontus, Galasia, Capadosia na naatu Asia, Bitiniya wanawanan kwa ma’am.
2 I pipia topo tiro imboma eno oi naa molangei Lapa Goteni eno oi Yunge imboma molangei nimbe pilipe kanopa imbi tipelie Yunge imboma nimbe mako torumumunga altoko moloringi kinye Mini Kake Telimuni eno Gotenga imbo kake telima molangei nimbe lipe tapondorumu. Jisas Kraistinga ungumu pilko liko tenge tiko molangei. Yunge mememuni eno Gotenga kumbekerena konopu kake tepa pepili molangei nimbe kulumie topili nimbe aku tepa lipe tapondorumu. Eno imbo aku teko moromelema i pipiamu topo tiro. Goteni eno kinye konopu noirimo mele kinye, eno konopu u nipili taka liko molangei nimo mele kinye olandopa olandopa pupili.
2 Kwa i Tamat God ana kokomaim rubiniy naatu i ana Anun Kakafiyinamaim kwa iwani i ana sabuw kakafiyin kwamatar. Jesu Keriso kwanabosiyasiyar naatu i ana rara’amaim nakusouwi uhew kwana matar. Karam kwa biyane, manaw kabeber naatu tufuw naya’abar nara’at.
3 Linonga Awili Jisas Kraistinga Lapa Gote kapi nimbo yunge imbi lipo ola mundemili. Yuni lino mindili nangei nilka nalo lino paa kondo kolopa naa tombo nimbe tiye kolopalie Jisas Kraist ono kombuna makilipe ola molopili nimu aku ulumuni Goteni koinjo mololi ulu pulu koinjomu lino tirimu. Aku koinjo mololi ulumuni lino tepa enge tirimomunga Yuni mele pengama timbo konopu ltemoma pali paimbo timbelo nimbo nokopo moromolo mele pora naa nimbelo.
3 God wabin tanabora’ah it ata Regah Jesu Keriso Tamah. Anayabin it isat ana baiwanbabanen i ra’at, Jesu Keriso morobone mimisir imaim yawas boubun itit. Imih it abistan isan tanotanot i nuhifot tama’am.
4 Lino molomolo uluma timbo nimbe, nimbe panjirimu ulu akumu keri naa lepa, kalaro te naa molopa, pora naa nimbe waliwalima lepa kau pumbelo ulu akumu Goteni mulu kombuna onge wali timbo nimbe noindirimomu limolo nimbo, konopu tipo nokopo moromolo.
4 Imih it au nat tananuw God ana baigegewasin totobuyoy ana sabuw isah maramaim ya ti’inu’in tanabow. Nati sawar boro men hinamun, men hina’af, naatu men hinakusaisirih.
5 Eno timbo nimo imboma, eno Kraist paimbo ningo ipuki tirimelemunga Gotenga engemu, kune tapoi mele, akumuni eno molko kondangei nimbe okoromo. Altopa mulu mai talo pora nimbelo kinye lipe tapondopa, mindili nolemala aulkena wendo lipe, yu kinye peya molko kondonge kombuna mepa pumbe aku ulumu wendo ombalo wali paa kamukumu liengei nimu.
5 Iti sawar i kwa isa, baitumatumamaim God ana fairamaim tafafar yawas bait isan God yabuna yomaninamaim nabow natit hinirerereb.
6 Akumu pilkolio paa konopu tiko moromele, nalo kinye wali alaye kolo kau eno kinye umbuni lupe lupema wendo oromona konopu keri leko mindili noromele.
6 Iti isan kwa boro gagaminaka kwaniyasisir, baise anotanot mar kikimin boro kwanibiyababan, anayabin kwa boro yare ta ta wanawanan kwanarun kwani’akir.
7 Umbunima wendo oromomunga pulumu i tepa: Goteni eno paimbo ipuki tirimele mele mandanje nimbe kanombaindo manda manjirimo. Enonga ipuki tili ulu akumu olandopa. Kou gol paimbo mele paa penga kou mone awili tepa purumo nalo akumu paa mandopa. Kou golomu teko kenjirimele kinye pora nimo nalo yu paimbo kou gol ltemonje, kanamili ningo tipena manda manjiko karomele. Aku tepa mele, eno kinye umbuni wendo oromomani eno paimbo Kraist ipuki tirimelenje nimbe manda manjipe kanopa, Jisas Kraist kelepa omba mona angilimbelo wali Goteni eno konopu tipe kapi nimbe imbi nimbe ola mundupili nimbe i teli oi enonga enge ningo ipuki tirimele ulumu aku tepa manda manjipe karomo.
7 Sawar iti temamatar i kwa a baitumatum efufufun, saise kwa a baitumatum boro narusouw niturobe. Routobon iti na’atube emamatar i gold te’afun terurubunai ana gewasin tebaib na’atube. Baise, kwa a baitumatum ana gewasin i ra’at gold natabir. Imih a baitumatum wainaben wanawanan narun fair nabaib ufunamaim boro nanawiy bora’araten fair baifa’en nit, Jesu Keriso nabirerereb ana veya’amaim.
8 — ausente —
8 Basit men kwa’i’itin baise isan kwabiyabow, men kwa’i’itin baise kwabitumatum. Naatu iti yasisir i igewasin kwanekwan, men karam boro isan tanao taniduduramih.
9 — ausente —
9 Anayabin ayub ana yawas bain isan ana ef i baitumatum akisin.
10 — ausente —
10 Dinab oro’orot afa manaw kabeber God nabit isan hio kwanowar naatu nati yawas ana’an isan hamenamo yatehnub erekakaf hinuwet men kafaita.
11 — ausente —
11 Imih i tita’urin isan hinuwet mar biy boro namatar naatu boro mi’itube namatar. Keriso Anuninimaim dinab oro’orot iwanih hai tur eowen, Keriso nabi’akir ufunamaim wabin gagamin hinifai hinabora’arah.
12 Goteni aku iyemani yunge kongono tenderingi aku kongonomu eno enongano lipe tapondombalo kongonomu molo nimbe, nimbe para tirimu. Ulu altopa wendo ombalo oi ningo tiringi ulu akuma eno molangei wendo naa orumu. Ulu altopa wendo ombalo oi ningo tiringi ulu akuma, kinye moromele imboma enonga ningo, oi ningo tindiringi. Jisasinga kongono iyemani kinye moromele imboma ningo tirimele unguma Goteni oi aku iyemando nimbe tirimu. Aku unguma altopa kinye mulu kombuna Mini Kake Teli lipe mundurumumunga engemuni Kraistinga ungumu andoko ningo tirimele iyemani ungu tukumemu ningo tiringina pileringi unguma. Enselemani kape eno ningo tirimele ungumanga puluma paa pilemili ningo moromele.
12 God ana dinab oro’orot isah irerereb abistan i hisisinaf i men taiyuwih isah hibowabowamih baise i kwa isa hibow. Naatu sawar abisa inu’in kob abarayah tur gewasin hibai hina boun hiorereb kwanonowar. I Anun Kakafiyin marane hiyafar re’ere ana fairamaim kwa isa hibinan kwanonowar. Naatu iti sawar isah tounamatar auman tekokok kwanekwan hinaso’ob.
13 Akumunga enonga konopuma kongono enge nimbe tepili ningo liko tumbi tindiko, ulu tengema wamongo pilko kondoko teko, Jisas Kraist altopa omba mona angilimbelo wali Goteni eno paimbo we kondo kolopalie tepa limbelo ningo ipuki tiko nokoko molaio.
13 Isan imih a not kwabogaigiwas bai’a’it isan, matatoniwa’an kwa anuhifot anababatun baigegewasinamaim kwanayai, ana maramaim Jesu Keriso nabirerereb kwa boro nit kwanab.
14 Oi eno i ungumu naa pilko we molkolio ulu kerima konopu mondoko pilko teringi mele kinye aku ulu naa teangei nalo unguma pilko tenge tiko teremele bakuluma mele molaio.
14 Kwa i fanabow kek na’atube men kakafin ana naniyanamaim kwa ayawas nabonawiy marasika kwama’am na’atube kwanama’amih.
15 Eno nanga imboma molangei wangei nimbe walipe pilerimu iyemu paa kake tepili ulu pengama kinye ulu tumbi nilima kinye kau teremo ulu pulumu peremo. Aku iyemu moromo mele eno aku teko waliwalima Gotenga imboma kau molamili ningo eno enongano Gote manda leko, uluma pali tengeindo eno kake tepili molko, ulu pengama kinye ulu tumbi nilima kinye teko molaio.
15 Baise nati efanin God kwa eafi i kakafiyin, imih mar etei asinafumaim kakafiyi kwanama.
16 Akumunga ungu te Gotenga bukuna moromo, akumu i tepa:
16 Buk Atamaninamaim eo, “Kwa etei i kakafiyinamaim kwanama, anayabin ayu i kakafiyinamaim ama’am.”
17 Eno Ara Gote ningo waltindiko Yu kinye ungu nimele iyemuni imbomanga imbima pilipelie enoni ulu teremelema naa moke tepa karomo. Imbomanga yu mele mele uluma moke tembaindo enonga imbima naa pilipelie eno pali tumbi tipe moke teremo. Aku Araya nimele iyemu aku tepa moromo kani mai kombuna molkolio i kombumu linonga paimbo kamukumu kombumu molo. I mai kombuna imbo omba angilima moromolo ningo pilkolio Yu iye paa awili olandopamu ningo yunge unguma liko awili tiko pilko molangei.
17 God kwa Tamat kwarouw isan kwayoyoban, i sabuw etei hai bowabowamaim efufunih naatu men yait ta oukoun ebatabat. Kwa i nanawan sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am, imih God isan kwanabir. Isan imih mar etei a bowabowamaim God isan kakaf nama. Kwa a yawas tutufin iti tafaramamaim kwanama.
18 Yuni enonga nimbe tenderimu mele pilkolio aku teko molangei. Eno pimele, enonga lanieli kolenalema konopu kimbo naa tiko we moloringi mele eno yandopa yandopa aku teko moloringi mele Goteni tiye kolko molko kondonge aulkena pangei nimbe lipe tapondopa wendo ltimu akumu wendo liembo nimbelie kou silva molo kou gol teni pame kot wendo naa ltimu.
18 Anayabin kwa kwaso’ob, kwa a’a’agir hai yawas kakafin hiyabunibun ra’iy na, ine Keriso kwa tubuni botaiti. Iti men boun gold o silver biyan ana gewasin ekukusaisir na’atube.
19 Nalo Kraistinga meme paa mele awilimuni Goteni eno lipe tapondopa wendo ltimu. Kraist yu lupe molo uru te paa naa peli kongi sipsip walo mele molorumumu, yunge mememuni aku tepa terimu.
19 Baise Keriso ana rara uhew bitan lamb, boubun biyan gewasin aurin feher en imaim tubunit.
20 Goteni mulu mai talo oi naa tepalie Kraist aku kongonomu tepili nimbe kanopa ltimu iyemu, kinye moltomolo walima pora nimbei teremo wali yu enonga nimbe lipe tapondombaindo maina mainye omba mona molorumu.
20 Tafaram matara’e ana veya God Keriso rubin, kwa baiyawasi isan naatu boun iti yomaninamaim kwa isa irerereb kwa’i’itin.
21 Yuni enonga nimbe tenderimu mele pilkolio Yu imbo ono kombuna topa makinjipelie Yunge imbi paa ola molopili nimu Gote paimbo ningo ipuki tirimele. Aku terimumunga eno Gote kau paimbo ningo enge ningo ipuki tiko, Yuni altopo tembo nimbe, nimbe panjirimu mele paimbo tembalo ningo konopu tiko nokoko moromele.
21 I wanawananamaim kwa God kwaitumitum, morobone i yawas misir naatu aiwob God itin. Imih kwa a baitumatum naatu a nuhifot God wanawananamaim ema’am.
22 Eno ungu paimboma pilko liko tenge tiko teremele aku ulumuni enonga konopuma kulumie tondoringi, konopu kake tepili moromelemunga kolo toko angenali konopu mondoromolo naa ningo, paa konopu mondoromele kani kinye angenali kinye konopu paa enge ningo mondaio.
22 Kwa i boun turobe kwabobosiyasiyaramaim kusouwi uhew kwamatar, imih a yabow a’ofonah isah i gewasin maiyow, dogor babanika a’ofonah isah kwaniyabuwih.
23 Langi imbo poinyena panjirimele wali muli topa wendo omba purumo mele eno aku tepa mele melteni kelepa wali talo tepa merimuna imbo koinjoma moromele. Langi imbo manda wendo naa omba, omba keri lepa koromo imbomuni eno naa merimu. Nalo langi imbo wendo omba molopa kau purumo akumuni eno altopala merimu. Aku langi imbomu Gotenga ungumu, akumu molopa kau pumbe koinjo mololi ungumu. Akumuni eno altopala merimu.
23 Anayabin kwa i God ana tur yawasin naatu wanatowanin kwanonowar imaim yawas boubun kwabai maiye. Ana’itinin iti tur i ub yawasin kwabai men murubin ana ubamih, baise wanatowan ana ub kwabai boro nama wanatowan.
24 Aku ungumu pora naa nimo mele ungu te Gotenga bukuna moromo, akumu i tepa:
24 Buk Atamaninamaim eo,
25 nalo Awilimunga ungumu waliwalima lepa kau pumbelo. (Ais 40:6-8)
25 Baise Regah ana tur ikwah sawar nama wanatowan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.