1 Coríntios 7
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs NVI
1 Oi pipia toko tiko munduringina Kristen imbomani uluma ambe tepo temoloya ningo waliko pileringi. Aku ungumunga nimboi tero. Iye teni ambo naa limo lemo aku penga lembalo.
1 Quanto aos assuntos sobre os quais vocês escreveram, é bom que o homem não toque em mulher,
2 Nalo andi kombu tukundo moromele imbomani eno andoko ambiye wapu langi noromelemunga aku ulu naa teangei kani ambo yu mele mele liko amboma iye yu mele mele paio.
2 mas, por causa da imoralidade, cada um deve ter sua esposa, e cada mulher o seu próprio marido.
3 Iyemunga kangimu ambomunga. Akumunga iyemuni kangimu lopeke naa tewi. Ambomunga kangimu iyemunga. Akumunga ambomuni kangi naa kanopili ungu naa niwi.
3 O marido deve cumprir os seus deveres conjugais para com a sua mulher, e da mesma forma a mulher para com o seu marido.
4 Ambomuni yunge kangi yunu kau naa nokoromo. Iyemuni kape waye nokorombele. Aku tepala iyemunga kangimu yunu kau naa nokoromo. Ambomu kinye waye nokorombele.
4 A mulher não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim o marido. Da mesma forma, o marido não tem autoridade sobre o seu próprio corpo, mas sim a mulher.
5 Eno ambo iye talo molongele lemo elonga kangi nendo yando mi naa talio. Nalo Gotendo enge nimbo konge nembili ningolio kangi mi tambili ungumundo ee ningele lemo aku teko wali ponjilimunga kangi mi manda talio. Aku ulu pora tingele kinye Satan iye kerimuni elonga konopuna enge naa peremona ambiye wapu langi nalio nimbe kondi topili ungu naa nipili ningolio eloni mi tongele ulumu akuna ongolio kelealio.
5 Não se recusem um ao outro, exceto por mútuo consentimento e durante certo tempo, para se dedicarem à oração. Depois, unam-se de novo, para que Satanás não os tente por não terem domínio próprio.
6 I ungumu pe paa Gotenga mane ungure molo. Eno tapopilimunga tenge kape teangei nimbolio nio.
6 Digo isso como concessão, e não como mandamento.
7 Ambo naa lili iyemu aku tepo manda moro. Eno imbo palini aku teko imboma molonge lemo aku penga nalo Goteni imbo yu mele mele enge lupe lupe tirimu. Mare ambo iye talo tendekuna manda molangili enge te tirimu. Aku tepala mare imbo tendeku manda molopili enge te tirimu.
7 Gostaria que todos os homens fossem como eu; mas cada um tem o seu próprio dom da parte de Deus; um de um modo, outro de outro.
8 Kinye wenepo mololima kinye ambo waima kinye aku imbomando ungu te nimboi tero. Na moro mele molongei lemo aku molko kondoromele.
8 Digo, porém, aos solteiros e às viúvas: é bom que permaneçam como eu.
9 Nalo ambiye wapu langi naa namili ungu manda naa ninge lemo eno ambo liko iye punge. Aku ambe telka, ulu keri wendo naa opili ningo molko kondoromele.
9 Mas, se não conseguem controlar-se, devem casar-se, pois é melhor casar-se do que ficar ardendo de desejo.
10 Ambo iye ambiye ningo morombele talondo mane ungu te nimboi tero. Aku mane ungumu nanga mane ungure molo. Awilimunga mane ungumuni i tepa nimo ambomuni omena iyemu tiye naa kolowi.
10 Aos casados dou este mandamento, não eu, mas o Senhor: que a esposa não se separe do seu marido.
11 Tepa wendo pumo lemo omena iyemu tiye kolopa wendo pumbe molomo lemo ne kana ya kana naa tewi. Nunu manda naa molonio lemo aku omena kinye ningo amenge tekolio tukundo pungo molowi. Iyemuni kape yunge ambomu makoropa wendo naa mundupili.
11 Mas, se o fizer, que permaneça sem se casar ou, então, reconcilie-se com o seu marido. E o marido não se divorcie da sua mulher.
12 Ambiye talonga te Jisas ipuki tipelie molombalo nalo yunge omenu te Jisas ipuki naa timbelo aku teko moromele imbomando ungu te nimboi tero. I ungumu Awilimunga mane ungure molo. Jisas ipuki naa tili oi ltinu ambomuni nu kinye molomboi nimbe tai nimo lemo nu Kristen iye angenu teni ambo kanomu makoroko wendo naa munduwi.
12 Aos outros eu mesmo digo isto, e não o Senhor: se um irmão tem mulher descrente, e ela se dispõe a viver com ele, não se divorcie dela.
13 Aku tepala, Jisas ipuki naa tili iye oi purunu iyemuni nu kinye molomboi nimbe tai nimo lemo nu Kristen ambo angenu teni iye kanomu tiye naa kolowi.
13 E, se uma mulher tem marido descrente, e ele se dispõe a viver com ela, não se divorcie dele.
14 Aku ambe telka omena iyemu nu kinye moromomunga yu Goteni yunge imbomu none tendepalie nokombalo. Aku tepala Kristen iyemunga omenu ambomu Jisas ipuki naa tirimomu Goteni aku ambomu yunge imbomu none tendepalie nokombalo. Aku ulu Goteni naa telkanje elonga bakuluma wendo imbomarenga bakuluma none telka. Nalo Goteni i teremo ulumuni elonga bakuluma yunge none tendembalo.
14 Pois o marido descrente é santificado por meio da mulher, e a mulher descrente é santificada por meio do marido. Se assim não fosse, seus filhos seriam impuros, mas agora são santos.
15 Nalo ambiye talonga teni ipuki naa tirimumuni te tiye kolopa pumbei temo lemo aku imbomu yunge pupili kani tiye kolowi. Goteni lino Kristen imboma aku tepa umbuni naa meko konopu ame topili molangei nimumunga ipuki naa tirimo imbomu yu pupili.
15 Todavia, se o descrente separar-se, que se separe. Em tais casos, o irmão ou a irmã não fica debaixo de servidão; Deus nos chamou para vivermos em paz.
16 Ipuki tili ambomu nu nunge iyemu kinye molonio ulumuni yu Gotenga ungumu pilimbelonje aku ulumu nu naa liko manjirino. Aku tepala ipuki tili iyemu nu nunge ambomu kinye molonio ulumuni yu Gotenga ungumu pilimbelonje aku ulumu nu naa liko manjirino.
16 Você, mulher, como sabe se salvará seu marido? Ou você, marido, como sabe se salvará sua mulher?
17 Aku ungumu ltemo nalo Goteni eno aku teko molko peangei konopu lepa tirimu mele molaio. Goteni oi eno kanopa ltimu wali enonga teringi ulu kanoma teko kau molko peaio. Aku ungu Jisas ipuki tiko moromele imbo palimando nio.
17 Entretanto, cada um continue vivendo na condição que o Senhor lhe designou e de acordo com o chamado de Deus. Esta é a minha ordem para todas as igrejas.
18 Oi nu Juda imbo kangi pundu kopilimu molani wali Goteni nu kanopa ltimu lemo kangi pundu naa kopili imbo tawendore none naa tewi. Aku tepala nu kangi pundu naa kopili wendo imbomu molani wali Goteni nu kanopo ltimu lemo nunge kangi pundumu kopengei ningo Juda imbore none naa tewi.
18 Foi alguém chamado sendo já circunciso? Não desfaça a sua circuncisão. Foi alguém chamado sendo incircunciso? Não se circuncide.
19 Kangi pundu kopili ulu akumu ulu nerungere. Kangi naa kopili ulu aku kape ulu nerungere. Nalo Goteni teaio nimo unguma tenge tiko tenge lemo aku ulu tukumemu.
19 A circuncisão não significa nada, e a incircuncisão também nada é; o que importa é obedecer aos mandamentos de Deus.
20 Aku tepa mele eno oi molko peringina Goteni kanopa ltimu kano teko molko peaiola.
20 Cada um deve permanecer na condição em que foi chamado por Deus.
21 Eno kongono kendemande teremele imboma molangei wali Goteni eno kanopa ltimu lemo eno akumunga konopu umbuni naa lieio. Nalo eno kongono kendemandemunga molangei wendo pungei ulu te mandakona lemo lemo aku ulu manda teaio.
21 Foi você chamado sendo escravo? Não se incomode com isso. Mas, se você puder conseguir a liberdade, consiga-a.
22 Kongono kendemande teremele imboma kinye enonga kombu moromele imboma waye talo Gotenga imboma manda molonge mele i tepa, Kongono kendemande imbomu Goteni kanopa lipelie wali yunge imbomu nimbe konopu ltemo. Aku tepala imbo teni yunge kombuna we moromomu Goteni kanopa lipelie wali Kraistinga kongono tendembalo imbomu nimbe imbi tirimo.
22 Pois aquele que, sendo escravo, foi chamado pelo Senhor, é liberto e pertence ao Senhor; semelhantemente, aquele que era livre quando foi chamado, é escravo de Cristo.
23 Goteni eno yunge marenu Jisasinga mememuni polo tepa lipelie eno yunge mendepolo. Aku ulu terimumunga eno imbo iyemani kongono kendemande mele teko ulu kerima teaio nimele ungumu tenge naa tieio.
23 Vocês foram comprados por alto preço; não se tornem escravos de homens.
24 Goteni eno taporomo wali oi eno molko peringina Goteni kanopa ltimu kano mele molko peaio. Eno yu mele mele aku teko molangei Goteni tapombalo.
24 Irmãos, cada um deve permanecer diante de Deus na condição em que foi chamado.
25 Ambo iye ningo naa mololimando ungumu oi pipia toko tiringimunga nani i tepo nio. Goteni i ungumu nando ningo tiwi nimbe naa nimu nalo Goteni na paimbo toya topo molambo nimbe taporomo iyemuni i ungu mane tiromu pilengei.
25 Quanto às pessoas virgens, não tenho mandamento do Senhor, mas dou meu parecer como alguém que, pela misericórdia de Deus, é digno de confiança.
26 Kinye wai kerimu ltemo kani eno enonga moromele mele aku teko molongepe aku penga lepamo.
26 Por causa dos problemas atuais, penso que é melhor o homem permanecer como está.
27 Nu ambo te oi ltinu lemo kelko aku ambomu tiye kolamboi konopu naa lewi. Nu ambo naa lili wangono angilino lemo altopo ambo liemboi konopu naa lewi.
27 Você está casado? Não procure separar-se. Está solteiro? Não procure esposa.
28 Nalo nu ambo te linio lemo aku ulu aloware molo. Aku tepala ambo wenepo te iye pumo lemo aku ulu aloware molo. Nalo i wai keri ltemomunga ambo iye mololimani enonga lapumu kele tongeimunga umbuni pulumu lingei konopu lteo.
28 Mas, se vier a casar-se, não comete pecado; e, se uma virgem se casar, também não comete pecado. Mas aqueles que se casarem enfrentarão muitas dificuldades na vida, e eu gostaria de poupá-los disso.
29 — ausente —
29 O que quero dizer é que o tempo é pouco. De agora em diante, aqueles que têm esposa, vivam como se não tivessem;
30 — ausente —
30 aqueles que choram, como se não chorassem; os que estão felizes, como se não estivessem; os que compram algo, como se nada possuíssem;
31 — ausente —
31 os que usam as coisas do mundo, como se não as usassem; porque a forma presente deste mundo está passando.
32 I mai kombu umbuni ltemomanga enoni ambe temolowa konopu awini naa leangei nimbolio unguma nio. Oi ambo naa lili Kristen iyemuni Awilimu konopu penga timbei Goteni tewi nimu uluma paa tembo konopu ltemo.
32 Gostaria de vê-los livres de preocupações. O homem que não é casado preocupa-se com as coisas do Senhor, em como agradar ao Senhor.
33 Nalo ambo mololi iyemuni yunge ambo bakuluma kele toromo. Yunge omenuni konopu mondopili uluma andopa teremo.
33 Mas o homem casado preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar sua mulher,
34 Aku iyemuni Gotenga kongono tembonje ambo bakuluma kele tombonje konopu talo ltemomuni yu topa tundurumona moromo. Aku uluma ambomani kape teremele. Iye naa mololi amboma kinye ambo wenepoma kape Awilimu konopu penga tiemili konopu ltemele. Konopu kangi taloni enge ningo Awilimuni teaio nimu ungumu teamili ningo yunge imboma molamili konopu panjirimele. Nalo iye mololi ambomuni yunge bakulu lapali kele toromo. Aku tepalie yunge omenuni konopu mondopili uluma andopa teremo.
34 e está dividido. Tanto a mulher não casada como a virgem preocupam-se com as coisas do Senhor, para serem santas no corpo e no espírito. Mas a casada preocupa-se com as coisas deste mundo, em como agradar seu marido.
35 Eno ambiye ningo naa molangei aku ungurendo naa nio. Nalo enoni konopu talo naa lekolio konopu tendekumu panjikolio Goteni teaio nimu uluma toya toko yunge imbo tukumema molangei nimbolio eno tapomboi konopu lepolio nio.
35 Estou dizendo isso para o próprio bem de vocês; não para lhes impor restrições, mas para que vocês possam viver de maneira correta, em plena consagração ao Senhor.
36 Nalo iye teni ambo limo lemo ulu aloware naa teremo. Kristen imbo mareni lara langi noringi nalo imbo talo ambo iye talo ungu oi naa ningi kinye ambo limbelo iyemuni oi naa lipolio ambomu oi molopili tepo kenjiro konopu lepalie, kinye limboi nimo lemo aku imbo talo ambo iye talo molongele.
36 Se alguém acha que não está tratando sua filha como é devido e que ela está numa idade madura, pelo que ele se sente obrigado a casá-la, faça como achar melhor. Com isso não peca. Deve permitir que se case.
37 Nalo ulu teni tope naa tirimuna iye teni konopu toimbo topili yunu enge nimbe lipe manjipelie ambo naa limbo konopu panjimo lemo yu kape aloware naa teremo.
37 Contudo, o que se mantém firme no seu propósito e não é dominado por seus impulsos mas domina sua própria vontade, e resolveu manter solteira sua filha, este também faz bem.
38 I ulu talonga nimbolio lara langi noringi ambomu paa ltimo iyemuni ulu pengamu teremo nalo lara langi noringi ambomu naa ltimo iyemuni aku ulu paa pengamu teremo konopu lteo.
38 De modo que aquele que dá sua filha em casamento faz bem, mas o que não a dá em casamento faz melhor.
39 Ambomu yunge omenu iyemu koinjo molombalo wali aku yu paa yunge iyemu kinye molopa peremo. Nalo yunge omenu kolomo lemo aku kau yu manda iye lupe pumbelo. Nalo iye pumo lemo yu Gotenga ungumu pilimbelo iyemu kau kanopa ltendepa pumbelo.
39 A mulher está ligada a seu marido enquanto ele viver. Mas, se o seu marido morrer, ela estará livre para se casar com quem quiser, contanto que ele pertença ao Senhor.
40 Nalo ambomu yu altopa iye naa pumo lemo aku yu molopa kondombalo konopu lteo. I ungu nioma Gotenga Mini Kake Telimuni na tope tipelie ee nimo.
40 Em meu parecer, ela será mais feliz se permanecer como está; e penso que também tenho o Espírito de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.