1 Coríntios 1
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Na Pol, Jisas Kraistinga kongonomu tendamboi konopu lepalie Goteni na kanopa lipelie tipe mundurumu. Na kinye linonga Kristen imbo ango Sostenes kinye molopolio nani i pipiamu topolio eno moromelendo tipo munduro.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Korin kombu awili akuna Gotenga ungumu pilko Jisas ipuki tiko nombeya teko moromele imbo akuma Goteni yunge imbo kake telima molangei nimbe kanopa ltimumando i pipiamu tipo munduro. Eno mele moromele linonga Awili Jisas kapi ningo imbi leko kombu malio moromele imbo akuma kape Goteni kanopa ltimu. Awili Jisas yu imbo kanomanga kape linonga kape iye kamako moromo.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Gote kinye linonga Iye Awili Jisas Kraist taloni kondo kolkolio eno teko ame tondangili taka ningo molangei nimbolio konge nio.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Eno Jisas Kraistinga imboma moromele kani Goteni eno konopu mondopa mane ungu tirimuna nani Gotendo waliwalima paa tereno nio.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 — ausente —
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 — ausente —
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Aku teko molkolio eno Linonga Iye Awili Jisas Kraist altopa yando mona ombalo waimu nokoko molkolio wali Mini Kake Telimunga tirimo uluma te eno kinye naa ponjirimo.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Goteni eno tepa enge tipe mondombalona enoni enge ningo mololiko pungo eno kolongei wali kape yunge imboma molonge. Akumunga linonga Iye Awili Jisas Kraistini imboma moke tembai yando ombalo wai akuna eno imbo toya tolima molonge.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Goteni eno yunge marenu Jisas Kraist yu linonga Iye Awili kinye kopu teko molangei nimbe kanopa wendo ltimu. Oi Nanga imboma nokopo kondomboi nimu ungumu ara tipelie eno nokopa kondombalo.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Nanga Kristen imbo ango kame, enoni lapu lupe kumbe teko enongano molamili ningei mele aku ulu paa naa teaio nimbolio Awili Jisas Kraistinga imbina kimbo mundupolio niowa. Nalo konopu tendekuna pupili Jisas i tepo lombilemili ningo molaio.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Ambo Kloenga ulkena molkolio oringi imbomareni nando ningo tiko ningei eno nanga Kristen imbo ango kame enonga nendo yando ungu mele nale teremele ningo ningimunga na i ungumu eno nimbo tiro.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Eno ungu mele nale i teko teringi ningi. Imbo mareni lino Polonga imboma moromolo ningi. Mareni lino Apolosinga imboma moromolo ningi. Mareni lino Pitanga imboma moromolo ningi. Mareni lino Kraistinga imboma moromolo ningi. I ungumunga ningolio eno ungu mele nale teringi.
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Nalo Kraistini yunge imboma lupe lupe mokemake leko naa molaio nimo kani akupe ambele ulu mare teremeleya? Kraist yunge lapuna tukundo imboma da teko ungu mele nale naa teremele. Na Pol enonga nimbo unjo polopeyana kondoruna teremeleya? Molo nanga imbina eno no ltingiya?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Aku molo. Nani iye talo kau no ltindiru. Krispus kinye Gaius talo akumu lipo manjiro. We imbo te molo. Eno imbo awini no naa ltindirumunga na Gotendo paa tereno nio.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Aku niomu imbo mareni lino Polonga imbina no lipo nanga imboma moromolo ungumu paa naa ningei.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 A! Kinye altopo lipo manjiro karolo iye Stefanasinga lapumu no ltindiru. Imbo te lupe no ltindirunje aku maa toromo.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Kraistini na imbo no ltindipuwi ungu naa nimu kani nani imbo awini no naa ltindiro. Nalo yunge ungu penga nimbe mundulimu pungo imbomando temane toko tindipuwi nimu. Aku tepolio wali nani imbo imbomanga lipe manjilimu ambolopolio ungu nimbo naa tiro. Aku molo. Ne imbo liko manjilimani nimele mele aku tepo nilkanje aku Kraist unjo polopeyana kolorumu ulumu darenga mainye pulka.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Aku Kraist unjo polopeyana kolorumu ulumu pilkolio tipe kombuna pungei imbomani aku ungu keke lepore ningo konopu ltemele. Nalo lino Goteni tepa wendo limbei imbomani i ungumu Gotenga enge nilimu teremo nimbo lipo manjirimolo.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Nalo Goteni yunge bukuna ungu te nimbei.
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Akumunga eno imbo lipo manjirimolo konopu ltemele imboma, kinye Gotenga terimu uluma eno te imbomani liko manjirimeleya? Mosesinga mane ungu bukuna peremo unguma lipo manjirimolo konopu ltemele imboma, kinye Kraist kolorumu ulumu eno te imbomani liko manjirimeleya? Eno ungu akuromele kano imboma, kinye Gotenga ungumu eno te imbomani manda akungeya? Goteni mai kombu paa lakoko liko manjirimele imbo palinga lipe manjilimu topa maindo mundurumu.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Kano imbomanga konopu ltemelema topa maindo mundupelie, Goteni mai kombu imbomani yu naa liko manjiringi ulu kanopalie linoni imboma Jisas omba kolopa makilerimu nimbo tirimolo ungumundo imbomareni ungu keke lepore ningi kano ungumu pilko ipuki tirimele imboma tepo koinjo limboi nimbe konopu lerimu.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Aku ungu keke lepo nimele Juda imbomani lino ulu wengendeli te kanopolio imbo te ipuki timolo konopu ltemele. Aku tepa mele kala Grik imbomani iye lipe manjilimu kau ipuki timolo konopu ltemele.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Nalo lino kongono lipe munduli iye aposelemani Jisas enonga nimbe ulu keri teremelemunga unjo polopeyana kondorumu ningo ipuki teio nimolo. Aku ungu pilkolio Juda imbomareni ne ungu kolo mare lepamo ningo ipuki naa tirimele. Aku tepa mele kala Juda imbomanga imbo lupemani ne ungumu keke lepo toli te ningo liko manjirimele.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Nalo Goteni Jisas ipuki tieio nimu ungumu pilkolio Juda imboma kape Grik imboma kape Kraist ipuki tikolio wali Gotenga engemu kinye yunge lipe manjilimu kanoko imbi tirimele.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Mai kombu imbomani Gotenga ungu imu konopu keke lepomu nimele nalo konopu keke lepo nimele ungu akumuni Goteni imbo palinga lipe manjilimu pange tenderimu. Aku tendeku ungumundo mai kombu imbo mareni Gotenga ulu tamba nilimu nimele nalo tamba nili ulu akumuni Goteni mai kombu imbo palinga engema topa maindo mundurumu.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 I tendeku ungumundo ungu te nimboi. Goteni eno Kristen molangei nimbe kanopa ltimu wali moloringi mele liko manjeio. Aku wali mai kombu imbomani i paa mongo angimo imbomu nimele ungumu eno pokorendo kau aku teko ningi. Aku tepala imbo muli muli pokoraye pokore enge ningo kombu meringima kau tukundo oringi. Aku tepa eno lapu imbi mololimunga pokore kau tukundo oringi kanomu.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Kano tepala Goteni imbo konopundo keke lepo toromo ningima Jisas ipuki tieio nimbe kanopa lipelie imbo muni kondoromele imboma aku terimu ulumuni tepa mai kondorumu. I mai kombuna mainye ltemo uluma tekolio imbo galapunena mololima Goteni Jisas ipuki tieio nimbe kanopa ltimu. Aku terimu ulumuni imbo kombu meko ungu ningo tiringima tepa mai kondorumu.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Goteni imbo koropa nolima kinye imbi naa mololima kinye imbo beambo nilima kinye Jisas ipuki tieio nimbe kanopa lipe tepa ltimu. Aku terimu ulumuni imbo imbi mololima tepa mai kondorumu.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 I ulu terimupe yunge kumbekerena imbo te yu muli muli kelkele naa topili nimbelie terimu.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Goteni eno Jisas Kraist kinye meme tendeku mele molangei nimu. Lino Gotenga uluma lipo manjirimolomape Goteni Jisas yu pulu iyemu molopili nimu. Aku tepalie, Jisas terimu ulumuni Goteni lino yunge imbo toya tolima nimbe, lino tepa kake tendepa, lino kolopa tukundo ltimu.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Akumunga, Gotenga bukuna ungu te peremo mele teaio! Akuna i tepa nimbe,
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.