1 Coríntios 11
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Kraistini terimu ulumu lombilipo tero mele eno kanoko lombileio.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Oi ungu mane tiruma enoni waliwali na naa tiye kolamili ningo konopu ltemele. Akumunga aku ulumu paa teremele nio.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 I nimboi tero ungumu kape liko manjeio. Kraist yu Gotenga maindo moromo akumunga Kraistinga pinyewe Gote. Aku tepa iyema pali Kraistinga maindo moromelemunga iye palimanga pinyewema Kraist. Aku tepala amboma iyemanga maindo moromele akumunga ambomanga pinyewema iyema.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Gotendo konge tembai wali iye teni melte pinyewena pakopalie yunge pinyewe iye Kraist tepa kenjirimo. Imbomando Gotenga nimbe munduli unguma nimbe para timbei wali wainye pakopalie pinyewe iye Kraist kinye tepa alowa tenderemo.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Aku tepala iye puli ambo teni pinyewe aku naa toli we Gotendo konge temo molo Gotenga nimbe munduli ungumu imbomando nimbe timo lemo yunge iyemu tepa mai kondombalo. Aku ulu telkanje pinyendi poroli ambo apureli none telka.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Iye puli ambo te yunge pinyewena mele te aku naa tomo lemo yunge pinyendi porombalo. Nalo porowinga molo karu leko ponjiwinga mai kolomo lemo mele te pinyewena pakombalo.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Goteni pulu polopa iye terimu wali yu yunu manda lepa au nimbe imbomani yunge imbi pilengei terimu akumunga Gote konge ningei wali iyemani enonga pinyewena mele te naa pakonge. Aku tepa mele omenu ambomuni teremo ulumanga imbomani kanokolio omenu iyemu wale pakoromo ltemo ningo iyemunga imbimu kapi nimele.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Imboma terimu wali Goteni iyemu tembai wali ambomunga wendo lipe naa terimu, nalo ambomu iyemunga lambomu wendo lipe wamorumu lipo manjipo paimbo nimolo.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Iyemuni ambomu maindo molopa tapopili nimbelie naa terimu, nalo ambomu yunge iyemu tapopili nimbelie terimu.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Goteni oi terimu ulu pulumunga kinye enselemani kanoko penga pilengeimunga aku ungu pulu talonga ambomani linonga iyemanga ungu pilipo maindo moromolomu mona lepili ningo mele te pinyewena pakangei.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Nalo ambomani iyemu yu tepili ningo linongano manda molamili nengei nimbe Goteni aku tepa amboma naa terimu. Aku tepala iyemani ambomu yu tepili ningo linongano molamili nengei nimbe Goteni iyema naa terimu.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Oi iyemunga lambomu wendo lipelie wali ambomu wamorumu nalo altopa ambomuni topele topa iyema kalopa lipili nimbe Goteni aku uluma pali wendo opili nimbe terimu.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Iye puli ambo teni pinyewena mele te naa pakopalie Gotendo konge teremomu manda tembalonje aku ulumu eno enongano liko manjeio.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Mai kombu ulu ltemomuni iye te pinyendi ambo mele lapie memo lemo ambele iyerenje konopu ltemolo.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Nalo ambo teni pinyendi wale memo lemo manda lipe tirimona kanopo penga pimolo. Aku ambe telka yunge pinyendimuni wainye mele pakopili nimbe Goteni tirimu.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Aku nio unguma imbo teni topa akumbei temo lemo i nio ungumu lipe manjipili. Lino aposel iyemani pinyewena mele te pakoli uluma aku ungu nio mele kau teremolo. Jisas ipuki tiko nombeya teko kombu maliona moromele imbomani kape ulu teteko naa teremele.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Eno nombeya teremele wali imboma Jisas kinye kopu teko molangei ningo enge naa tiko teko kenjirimele akumunga i nimboi tero unguna eno uluma teko kondoromele ungu te manda naa nio.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 — ausente —
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 — ausente —
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 — ausente —
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 — ausente —
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Enonga ulkena molkolio oi kere nongo no nongo molaio. Imbo koropa nolima mai kanangei ningo Gotenga imbo nombeya teremelema ambe telka teko kenjirimeleya? Aku teko nongo moromelemunga eno paa teremele nemboya? Aku paa molo.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Awilimuni tirimu uluma lipolio enondo nimbo tiru. Aku i tepa. Ipu leli opa pule imbomanga kindo oi naa tili wali, Awili Jisasini bret lipe
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 Gotendo paa tereno nimbelie pike lepa nimbei, “I bretemu nanga kangimu. Eno tapopili nimbo tiro. Na moro ulumu liko manjiko langi naio,” nimu.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Aku tepala langi nongo pora tipelie yu kap te lipelie nimbei, “Nanga mememuni Goteni imboma kinye mi lepa tembo nimu unguma ara tipolio i kapomu tiro. I teko nongei wali na teru ulumu liko manjiko naio,” nimu.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Jisas oi yando naa oli bret kano nongo kap kano liko no nongei wali Awilimuni imboma tepa limbei kolorumu ningo para tinge.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Akumunga, imbo teni bret kano nongo kap kano liko no nongo wale naa pakopalie yunge noromo ulumuni Awili Jisasinga mindi meme talo tepa kenjipe alowa tendembalo.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Aku ulu wendo naa opili nimbe bret kinye no kapomu oi naa lili wali imbo te te ningo enonga teremele uluma moke teko liko manjikolio langi mongo naio.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Aku ambe telka, Jisasini lino lipe popo tipelie kopu tepa molopa linonga nimbe kolo wangopa kolorumu ulumu kanopa imbi naa tipelie langi no talo we nongolio imbo akumu Goteni topili nimbe yunu tepa kenjirimo.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Enonga uluma oi naa liko manjikolio Jisasini terimu ulumu kanoko imbi naa tiringimunga eno imbo pulumu kuro torumu kolko leringi. Mare kape oi kolko nomi ka akuringi.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Nalo linonga teremolo uluma oi lipo manjipolio nimbo amenge temolo lemo Goteni konopu topele tonge konopu lepalie lino naa tombalo.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Awilimuni lino ulu keri teremolona kanopalie umbuni tirimo wali ulu keri teremele mai kombu imboma kinye tipe kombuna pangei ungu naa nimbeimunga lino tepa amenge teremo.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Akumunga nanga Kristen imbo ango kame eno kere langi nongei ongo nombeya tenge wali oi namili konopu naa lekolio imbo angenupilima wangei kani nokoko molaio.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Enonga nombeya teko kenjingeimunga Goteni umbuni naa tipili ningo nu imbo te engele temo lemo nunge ulkena oi langi nongolio owi. Altopo ombo wali eno i teko teangei ungu we mare kape nimbo timbo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.