1 Coríntios 10
UNGU TUKUMEMU (IMO) vs AAI
1 Eno mainye naa pungei i manda lepo nimboi tero ungumu wamongo pilko kondaio. Linonga ara kaue kame Isip kombu tiye kolko wendo oringi wali kupe lombili wangei nimbelie Goteni kupe te tipe mundurumu akuna maindo oringi. Kelepa Goteni Kondoli Nomu mendo mendo winjo winjo imunana kapu lepili nimu aku aulkena nekondo puringi.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Imbo akuma nona yakondo ongo kupena maindo oringi aku ulu taloni Moses kinye kopu teko yunge imbo lombileringima manda lerimu. Aku ulumu no mele ltingi.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Aku wali Mini Kake Telimuni muluna mainye opili nimbe langi tirimumu palini noringi.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 No tirimumu palini noringi. Aku nomu Goteni kouna akupe wendo opili nimu kinye orumuna noringi. Aku nomu terenga terenga wendo puringi kombuna koumunga no akupe omba molorumuna noringi. Aku koumu yu Kraist manda lepo nio.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Goteni aku tepa tapopalie nalo kano imbomanga ulu keri teringina kanopa penga naa pilerimu. Akumunga imbo akuma kolangei nimbe enonga kangi panama imbo naa peli kombu kapu wena tenga tenga leangei nimu.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Oi imboma kinye i uluma wendo orumupe, kinye linoni kanamili nimbelie terimu. Oi imbomani ulu kerima teringima lino teamili eio ungu naa nemili nimbelie wendo orumula.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Aku imbo mareni mele tendo gote ningo kuro popo toringi kani enoni aku ulu naa teaio. Israel imbomani teringi ulu akumu Gotenga bukuna ungu te nimbe peremo:
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Linoni ambiye wapu langi naa namili. Koro oi, wali tendekumunga ambiye wapu langi noringi Israel imbo 23,000 Goteni topa kondorumuna koloringi.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Linonga Iye Awilimu manda tembalonje nimbo naa manda manjipo kanamili. Israel imbomanga lapali kolepale aku ulu teringima Goteni waimbe kerimani naio nimuna aku imboma nongo kondoringi.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Goteni ambe temona teremoya ungu naa neio. Oi imbomareni aku ulu teringimunga Gotenga muluna kongono iye ensel imbo topa kondolimuni imbo akuma topa kondorumu.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Oi imboma kinye i uluma wendo orumupe manda lepa kanamili ningolio lino mulu mai talo pora nimbei teremo waina moromolo imbomani aku ulu naa teamili ningo toko panjiringi.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Akumunga eno wamongo liko manjeio. Imboreni yu uluma pileli kelkele tonio lemo papo teko munduko ongo mainye punio kani wamongo kane kane molowi.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Eno tepa maindo mundumbei teremo manda manjili ulu koinjo te oi wendo naa orumu. Ulu aku tepamani imboma pali manda manjirimo. Goteni nanga imboma tapombo nimu ungu ara tipelie manda manjili ulu teni eno tepa maindo mundumbei embambo tipili ungu naa nimbelo. Nalo ulu teni manda manjipe umbuni timbelo wali Goteni eno umbuni meangei enge tipelie tapombalo.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Kuro koiringi langi noromele ulumuni eno manda manjirimo. Akumunga nanga Kraistinga imbina kanopo ltimolo imboma, kolo toli gote kuro koiko popo toromele uluma umbulu tieio.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Eno liko manjirimele imbomando nio. Nanga nio ungumu kolo toronje enoni pilko moke teaio.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Kraist yu kolorumu wali yunge mememuni lino imbo palima tepa koinjo ltimu. Akumunga langi mongo noromolo wali mane ungu peli kap lipolio Gotendo paa tereno nimbo no wain nombolio lino meme tendeku imboma moromolo. Aku tepala bret pike leli noromolo wali lino Kraistinga kangi tendeku imboma moromolo.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Bret tendekumu kau ltemona lino Jisas ipuki tirimolo imboma pali pike lepo noromolo. Akumunga lino imbo manga lupe lupema imbo tendeku mele moromolo.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Israel imbomani Gotendo paa tereno ningo melema kalko tirimele uluma liko manjeio. Israel imbomani Gotendo paa tereno ningo ari tirimelema toko kondokolio ekondo alta polona tipe nomba pora tipili ningo kaloringi nalo ekondo enonga noringi. Aku ulu teringimunga Gote kinye kopu teko moloringi.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Nalo aku ungu nimbolio wali Gote naa lipe manjilimani kolo toli gotemanga kuro koiringi ulumu aku ulu tukumere konopu naa lteo. Kolo toli gote yu kape gote tukumere molo nio.
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Imbo kanomani kuro koiringi wali keri kuromando ari tirimelema tiko tapangei ningo teremele. Aku imbomani Goteni tapopili ningo ari tirimele te naa tirimele. Eno keri kuroma kinye kopu teko naa molangei konopu lepolio nilipo ombo aku ungu nio.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Walite Awilimunga kap noromele. Walite keri kuromanga kap noromele. Aku teko paa naa teaio. Walite Kraist liko manjiko langi mongo noromele. Walite keri kuromanga kuro koiko langima noromele. Aku teko paa naa teaio.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Goteni lino kinye wailke naa tombalona teremoloya? Yu enge naa peremo nimbolio lipo amboltomoloya?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Kristen imbomareni ulu palima manda temolo nimele. Nalo aku ulu palimani lino naa taporomo. Imbomareni ulu palima manda temolo nimele. Nalo teremele ulu palimani imboma tepa enge naa tirimo.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Imbo teni nu nunu kele tokolio aku ulu naa tewi. Nalo imbomare tapombalo ulumu tewi.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 — ausente —
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 — ausente —
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Aku tepala Jisas naa pileli imboreni nundo langi tendeku tipo nambili owi nimbelo wali pumbo konopu lenio lemo aku manda punio. Aku wali da kuro koinge langima ltemoya konopu talo naa lekolio langima manda nonio.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Nalo waye molongei imbo teni langi damu kuro koinge ltemo nimo lemo aku langima naa nowi. Aku ungu nimbelo iyemuni ulu aloware ltemo konopu lepili kani yu naa tepo kenjimboi konopu leko aku langima naa nowi.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Nonio lemo nu ulu keri te aku teko naa tenio. Nalo iyemu molopili aku ulu keri konopu ltemomunga aku langi naa nowi. Nalo iye akumu ambe temona nanga uluma moke tepa molopa kanopili langi naa namboi konopu ltenoya?
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Waye molkolio Gotendo paa tereno ningo kere langi nonio wali aku ambe telka Goteni oi mane ungu tirimu langi noniona iye teni nu ulu keri tereno nimbelo langi naa namboi konopu ltenoya?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 I nimboi tero ungumunga aku langi naa nowi. Ulte tenionje. Ulte naa tenionje. No te nonionje. Langi te nonionje. Aku uluma pali Gotenga imbi leko anjiko tewi.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Enoni Juda imboma kape Grik imboma kape Gotenga ungumu pilenge imboma kape we imbo narire akuma konopu alowa naa leangei ningolio uluma teaio.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Imbo pulumu Jisas ipuki tiengei nimbo tapopo moro. Na nanu kele naa toro. Imboma pali na konopu penga leangei nimbolio uluma pali aku tepo tero. Eno kape aku ulu talo teaio.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.