Provérbios 28
Habo nalolene bi gahenge lo winigo ogo (HUI) vs NVI
1 Wali agali ko biaga karume ti mbiralime bole talima ibiragola piagadagua bame gi howa ibida piaga kagoni. Anigo wali agali tigabi karu ti budi gabua laiono ale elahe haabo haga ka.
1 O ímpio foge, embora ninguém o persiga, mas os justos são corajosos como o leão.
2 Wali agali dindi timbuni mbiraoreha haga karume ko hangu biaabo hayagua dindi ogoninaga haru haga tara tara hela aribia haabo holebira. Anigo dindi mbiraha haru haga bayalebi mini gigabiwibi kayagua o biagome wali agali bayuwa haru halu dindi bayale hongohe wiaabo holebira.
2 Os pecados de uma nação fazem mudar sempre os seus governantes, mas a ordem se mantém com um líder sábio e sensato.
3 Agali mbirali ibu haru haga howa wali agali yagibano karu hengedape haga kayagua ogoni ibu iba li timbuni poragome mabuha tomo hengedaru mo ko haradagua bialu kagoni.
3 O pobre que se torna poderoso e oprime os pobres é como a tempestade súbita que destrói toda a plantação.
4 Wali agali mana lo ngaru erembira miaga karume wali agali ko biaga karunaga mini yaraga haga ka. Anigo mana lo ngaru biaga karume ko biaga karu heba mini mbiraore nahaga ka.
4 Os que abandonam a lei elogiam os ímpios, mas os que obedecem à lei lutam contra eles.
5 Wali agali ko biaga karu ti mana tigabi agobi ngabe manda nabi kagoni. Anigo Anduane Homogo talima piaga karu ti mana tigabi ogoni manda buwaore ka.
5 Os homens maus não entendem a justiça, mas os que buscam ao Senhor a entendem plenamente.
6 Mbirali yagibano howa mana tigabi biaga kagome mendeali homogo howa mana tigabi nabiaga kago bolanguahe kagoni.
6 Melhor é o pobre íntegro em sua conduta do que o rico perverso em seus caminhos.
7 Wandari igiribi daliahe mana lo ngadagua bialu haga karu ti mini gigabiwi kagoni. Urunime ti wali agali ko mangahe habane nabulene karu baba nenege ho hayagua nde ti ai̱ya abala mo taga haragoni.
7 Quem obedece à lei é filho sábio, mas o companheiro dos glutões envergonha o pai.
8 Agali mbirame ibunaga muni wali agali maru ti dano hadaba lowa dano biago yadai biragola muni miyagobi ndo dewa ngidaba lowa ibu homogo hayagua ibu muni ogoni nayi holebira. Muni ogoni mbirali yagibanoru dara howa biamogo biaga kagonaga giha mo mulebira.
8 Quem aumenta sua riqueza com juros exorbitantes ajunta para algum outro, que será bondoso com os pobres.
9 Í̠na mana lo ngago hale halu nabiriyagua Ngode Datagaliwabehanda ibuhondo bi lariligo hale hoa nabi ko ngubidane hondolebira.
9 Se alguém se recusa a ouvir a lei, até suas orações serão detestáveis.
10 Í̠na agali tigabi kago ko bilo mo hondo hariyagua í̠na gono wirigoha í̠ni do wulebere. Wali agali ko mbira nabiaga bayale karu ti Ngode Datagaliwabehanda yolo karulapeore mulebira.
10 Quem leva o homem direito pelo mau caminho cairá ele mesmo na armadilha que preparou, mas o que não se deixa corromper terá boa recompensa.
11 Homogo karume ti mini gigabiwi kama manda biaabo haga. Anigo yagibano kagome wali agali maru karunaga mini ngago bayuwa tale biaga kayagua ibu mini gigabiwi heneneore ka.
11 O rico pode até se julgar sábio, mas o pobre que tem discernimento o conhece a fundo.
12 Haru haga agali tigabi mbira tagira íbu harangi wali agali bibahendeme turu howa ibu mini yaraga haga. Anigo agali mini kowi kagome haru hole tagira íbu harangi wali agalime ibu hondowa ti ha do haga.
12 Quando os justos triunfam, há prosperidade geral, mas, quando os ímpios sobem ao poder, os homens tratam de esconder-se.
13 Wali agali mbirame ko biyago do ho hayagua ibugua mbirale bigi birago bayale naholebiraore. Anigo mbiralime ko bibahende biyago lapani halu kohondo erembira miyagua Ngode Datagaliwabehanda ibu dara howa biamogo bulebira.
13 Quem esconde os seus pecados não prospera, mas quem os confessa e os abandona encontra misericórdia.
14 Anduane Homogohanda laradagua biaabo hariyagua í̠ turu ho haabo holebere. Anigo Anduane Homogonaga bi hale habe manga howa doga ho hariyagua í̠ ko ngagoria polebere.
14 Como é feliz o homem constante no temor do Senhor! Mas quem endurece o coração cairá na desgraça.
15 Agali ko biaga mbirame haru haga howa wali agali hongo nahe karu hengedape haga. Agali ogoni ibu budi gabua timbuni laiono hongo howa ngororo lagadaguabi biango dudu ale timbuni mini bea mbirame tomo taya bima ibaga biagadaguabi bialu ibu hiriribi haga.
15 Como um leão que ruge ou um urso feroz é o ímpio que governa um povo necessitado.
16 Haru haga kago mini giga napale hayagua wali agali mo ko halu haru ha ko holebira. Anigo haru haga mbirame wali agalinaga ngaru guru nolenebi mo hondo holenebi hame nale kago ibugua luore haru haabo holebira.
16 O governante sem discernimento aumenta as opressões, mas os que odeiam o ganho desonesto prolongarão o seu governo.
17 Mbiralime mendeali homelo bo wahaga kago ibu tandaga nalu haabo holebira. Ibu bayale holene mbira handa walia nahe ibagabu kaore homalu waholebira. Ogonibi kago mbiralime ibu biamogo bulene nawi.
17 O assassino atormentado pela culpa será fugitivo até a morte; que ninguém o proteja!
18 Í̠na mana tigabi bialu hariyagua í̠ bayale holebere. Í̠na ko bialu hariyagua í̠ abale pilope holebere.
18 Quem procede com integridade viverá seguro, mas quem procede com perversidade de repente cairá.
19 Wali agali mbirame biabe erekuibi bialu mabu hangayagua ibu tomo nolene dewa wu holebira. Anigo wali agali horo mo hole bialu biabe nabiaga karu ti yagibano haabo holebira.
19 Quem lavra sua terra terá comida com fartura, mas quem persegue fantasias se fartará de miséria.
20 Wali agali mini tigabi karu ti turu holeneme to̱lotagiho holebira. Anigo mbirali ibu abale hibilaba lowa homogo hole manda biyagua pani nane napolebira.
20 O fiel será ricamente abençoado, mas quem tenta enriquecer-se depressa não ficará sem castigo.
21 Agali mbirame godi hale halu howa irane baya hangu dabo handa nabi mendegonaga abale la halu mendego hengedape hayagua nakarulape bira. Anigo godi dabaga marume muni emeneorebi mbira ngilo lowa ke̱ halu godi la holebira.
21 Agir com parcialidade não é bom; pois até por um pedaço de pão o homem se dispõe a fazer o mal.
22 Wali agali habuabi karume ti homogo holenaga abale hibilaba lalu kagoyu ti yagibano holene kaware ibirago manda nabi ka.
22 O invejoso é ávido por riquezas, e não percebe que a pobreza o aguarda.
23 Mbirali mo kula haragola turu haraligo dindiha lowa í̠na mbirali mana lalu mo tiga biriyagua o biagome mani í̠hondo turu timbuni holebira.
23 Quem repreende o próximo obterá por fim mais favor do que aquele que só sabe bajular.
24 Mbiralime ibu aba ai̱yalanaga mbirale ngaru page ndoda lo manda buwa page biyagua ogoni ibubi pagebibi maru kagobi dege kagoni.
24 Quem rouba seu pai ou sua mãe e diz: "Não é errado" é amigo de quem destrói.
25 Mbirali habua biaga kagome wali agali maru mo keba haga. Ai mbirali Anduane Homogohondo mini mbiraore hongo ho wu kago ibu bayale hangu hama puabo holebira.
25 O ganancioso provoca brigas, mas quem confia no Senhor prosperará.
26 Mbiralime ibuninaga manda hangume mbirale bibahende karulape biai habehe kogoni mitangi bu hayagua ogoni ibu mini nawi ale kagoni. Anigo mbirali mini gigabiwi kagome lawai haradagua bialu hayagua ogoni ibu bayale holebira.
26 Quem confia em si mesmo é insensato, mas quem anda segundo a sabedoria não corre perigo.
27 Yagibano karuhondo mbirale miriliyagua í̠ mbira buru palia nabi holebere. Yagibano karu nahende tingi howa mbirale nami hariyagua wali agali dewaoreme í̠ ha hene holebere.
27 Quem dá aos pobres não passará necessidade, mas quem fecha os olhos para não vê-los sofrerá muitas maldições.
28 Mini kowi karume haru harangi wali agali ti ha do holebira. Anigo haru haga ko uruni ibira haragola mini tigabi karume lone haru ho aribia holebira.
28 Quando os ímpios sobem ao poder, o povo se esconde; mas, quando eles sucumbem, os justos florescem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Provérbios 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.