Atos 10
Tuivang Matu Chin Bible (HLT_THB) vs VC
1 Kaiserea khaw awhkaw thlang pynoet, Kornelia ak mingnaak ce awm nawh, anih taw Italy qalkap zakhat ak ukkung na awm hy.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Anih taw a ipkhui kaw boeih ing Khawsa kqih unawh amik bawk thlangkhqi na awm uhy; ak voet ak hlauh thlangkhqi ce bawm khqi nawh Khawsa venawh ak cykcah poepa thlang na awm hy.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Hypoet awhtaw khawngkeng khawnoek pakthum a pha awh hatnaak ik-oeih hu hy. Khawsa ak khan ceityih ce law nawh a venawh, “Konelia!” tina hy.
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Konelia ing ak kqih doena toek ceet hy. “Bawipa ikaw?” tinawh doet hy. Khan ceityih ing, “Nak cykcahnaak ingkaw khawdeng hahqahkhqi na do na dannaak ce Khawsa haiawh simpoenaak ham pha hawh hy.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Piter tinawh amik khy Simon ce khy tlaih aham tuh Joppa khaw na thlang tyi lah.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Anih ce mehvyn ak khquikung Simon a im awh awm hy, anih a im taw tuicunli a keng awh awm hy, tina hy.
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 A venawh awi ak kqawnkung khan ceityih ce a ceh coengawh Konelia ing a tyihzawih thlang pakkhih ingkaw a tyihzawih awi ak ngai qalkap pynoet ce khy hy.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Ik-oeih a huh ingkaw ang zaak khqi boeih ce ak kqawn peek coengawh Joppa khaw na cekkhqi ce tyi hy.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 A khawngawi nyn awh cet unawh khawk bau ami pha tawm khawnghyp awh lam na ce, Piter taw iptih na cykcah aham kai hy.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Cawh ak phoen cawi nawh ai kawi pynoet oet ai aham ngaih hy, buh ami lawh peek li awh, huh saknaak ik-oeih ce hu hy.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Khan ak awng qu ce hu nawh hi a kil pupthli awh khan nakawng ik-oeih anuk thlaak law peek ce hu hy.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Ce ak khuiawh ce khaw pupthli ak law qamsa soepkep ce awm nawh, dek awh ak cawlh ak tat ingkaw khan nakaw ak ding phakhqi awm awm hy.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Cawh awi ing a venawh,tina hy.
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Piter ing, “Am ai hly nyng, Bawipa! Amak ciimcaih ingkaw tuih ak cu ikawm am ai khawi nyng,” tina hy.
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Awi ing a hih voeinaak awh,tina hy.
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Vemyihna thum voei dy a awm coengawh, hi ce khawk khan na dawh pe hy.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Piter ing cawhkaw ik-oeih a huh ce ikaw hy voei nu, tinawh ak poek huiawh, Konelia ak thlang tyihkhqi ing Simon a im ce hu unawh vawng chawmkeng awh ce dyi uhy.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Piter tinawh amik khy, Simon ce im awh ak awm nu tinawh doet uhy.
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Piter ing a them huh ce anak poek huiawh, Myihla ing a venawh, “Simon, thlang pakthum ing nang ni sui uhy.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Cedawngawh tho nawhtaw ipkai na nuk kqum lah. Cekkhqi hu awh bat aham koeh tawngaa, kai ing ni cekkhqi ce ka tyih law hy,” tina hy.
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Piter ce nuk kqum nawh cekkhqi venawh, “Nangmih ing nami sui ce kai ni. Ikaw cainaak ing nami aw?” tinak khqi hy.
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Cekkhqi ing, “Kaimih ve qalkap zakhat ukkung Kornelia a im awhkawng law unyng. Anih taw thlakdyng ingkaw Khawsa ak kqih thlang na awm hy, cedawngawh Juda thlangkhqi boeih ing anih ve kqihchah uhy. Nang ak awihkqawn ngai aham khan ceityih ciim pynoet ing nang khy aham kqawn pehy,” tina uhy.
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Cawh Piter ing cekkhqi ce ipkhui na khy nawh pah sak hy. Cedawngawh a khawngawi nyn awh tho nawh cekkhqi mi cet haih uhy, Joppa khaw awhkaw koeinaakhqi awm cet lawt uhy.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 A khawngawi nyn awh Kaiserea khaw ce pha uhy. Kornelia ing anih ce a na lamtoen nawh a cakaw paqengkhqi ingkaw a pyipawkhqi boeih ce kutoet na khy khqi hy.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Piter ce ipkhui na a lut awh, Kornelia ing do nawh a khawkung awh kqihchahnaak ing khuksym pehy.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Cehlai Piter ing thawh sak tlaih nawh “Kai awm thlanghqing lawt ni,” tina hy.
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Awi anik kqawn coengawh Piter ce ipkhui na lut nawh cawh ipkhui na thlang khawzah ak awm ce hu hy.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Cekkhqi venawh: “Juda thlang ingkaw Gentel thlang awm haih aham am ciim hy tice sim uhyk ti; cehlai u awm ciimcaih hy, am ciimcaih hy, niti kawi am ni tice Khawsa ing ni sim sak hy.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 Ce a dawngawh thlang na minik khy law sak awhkawng a oelh kana law nyng. Cehlai ni doet khqi nyng, ikaw ham nanu nami nik khy?” tinak khqi hy.
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Cawh Korelia ing, “Ni hu hitphli awh ce, ve atym khawngkeng khawnoek pakthum awh ka mah a im awh cykcah nyng. Cawh hi ak vang soeih ak bai thlang pynoet ce ka haiawh dyi nawh,
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 ka venawh, “Kornelia, nak cyhcahnaak ce sim peekna awm nawh, thlang venawh na them peek awm Khawsa ing sim hawh hy.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 Ceamyihna awmsaw Joppa khaw na thlang tyi nawhtaw Piter ak mingnaak Simon ce khy sak. Anih ce tuicunli a kengawh ak awm, mehvyn ak khquikung, Simon a im awh khin na awm hy,” ni tina hy.
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 Cedawngawh thlang tyi lawk tlang nyng, law tiksaw leek soeih hy. Tuh Bawipa ing kaimih a venawh anik kqawn sak khqi boeih ce ngai aham Khawsa haiawh cun law boeih unyng,” tina hy.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Cekcoengawh taw Piter ing awih kqawnnaak ce kqan hy, “Khawsa ing u a hai awm am toek hy tice tuh sim hawh nyng,
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 amah ak kqih ingkaw ak thymna bi ak sai qampum awhkaw thlang boeih ce do hy.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Israel thlangkhqi venawh Khawsa ing awi pehy, thlang boeih a boei, Jesu Khrih ak caming ngaihqepnaak awithang leek ak kqawn peek ce nangmih ing sim uhyk ti.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Johan ing baptisma ak khypyi coengawh, Kalili qam awhkawng kqan nawh Judah qam pum awhkaw ik-oeih ak awm ce –
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Khawsa ing Ciim Myihla thaawmnaak ing Nazareth Jesu a sypnaak akawng ingkaw Khawsa ingqawi a awm haih a dawngawh, qaaiche ak thaawmnaak ak kaiawh ak awmkhqi ce qoei sak nawh them leek a saikhqi ce sim uhyk ti.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Judakhqi qam ingkaw Jerusalem khaw khuiawh a sai ik-oeihkhqi boeih ak simpyikung dyihthing na kaimih ve awm unyng. Anih ce thing awh tai unawh him uhy,
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 cehlai Khawsa ing anih ce thihnaak awhkawng am thum nyn awh thawh sak tlaih nawh thlang a huh awh dang sak hy.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Thlang boeih ing anih ce am hu hy, cehlai Khawsa amah ing ak tyh oepchoeh dyihthing na ak awm, thihnaak awhkawng a thawh coengawh amah ingqawi buh a an ak ai haih kaimih ing hu unyng.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Thlak hqing ingkaw thlak thi awideng aham anih doeng ni Khawsa ing a caksak hy, tice khypyi aham ingkaw sim sak aham kaimih ve awi ni pek khqi hy.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 U awm amah ce ak cangnaak thlang boeih ing amah ang ming ak caming thawlh qeenkhaw ngainaak hu kaw, tice tawnghakhqi boeih ing anak kqawn hawh uhy,” tinak khqi hy.
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Piter ing ve ak awikhqi ve ak kqawn li awh, awi ak zakhqi boeih ak khan awh Ciim Myihla ce law hy.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Gentelkhqik khan awh awm Ciim Myihla kutdo ce syp sihna a awm awh Piter ingkaw amik law haih chahhui ak qeet ak cangnaak thlangkhqi ce amik kawpoek kyi hy.
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Cekkhqi ing amsim awi na pau unawh, Khawsa a mim kyihcah ce a ming zaak awh a mingngaihna kyi hy. Cekcoengawh Piter ing,
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “U ing nu vekkhqi ve tui ing baptisma ama peek aham a kham peek thai kaw? Kaimih ing ka mi huh lawt amyihna a mingmih ingawm Ciim Myihla ve hu hawh lawt uhy,” tina hy.
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Cekcoengawh cekkhqi ce Jesu Khrih ang ming ing baptisma huh aham awi pehy. Cekkhqi ce khawnghi iqyt nu awm pyi cang aham Piter a venawh thoeh uhy.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.