João 8
Tũpa Ñehengagüer (GYRNT) vs AAI
1 Jesús rumo oso ɨvɨtrɨ Olivo ve.
1 Imaibo Jesu Olive Oyaw na’at tit yen in.
2 Ahere ayihive cõhese, oyevɨ tũparove. Ahese opacatu ava oyemboya yuvɨreco sese. Ahe evocoiyase oguapɨ oĩ oporombohe.
2 Maraumanika Jesu matabir maiye Tafaror Bar ana meraramaim bat, sabuw moumurin maiyow hiru’ay hi’arbebera’uh naatu i busuruf ma sabuw i’ubaibiyih.
3 Evocoiyase Moisés porocuaita rese oporombohe vahe, fariseo eta avei güeru Jesús upe cuña oyemboaguasa tẽi vahe yuvɨreco ava rehɨi rovai,
3 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee babin turan aawan hairi hi’inu’in hibai hina hirun. Naatu hi’u kou’ay nahimaim bat.
4 aipo ehi yuvɨreco chupe:
4 Naatu Jesu isan hi’o, “Bai’obaiyenayan, iti babin i turan aawan hairi hi’inu’in atita’ur.
5 Moisés porocuaita rumo ore cuai co nungar cuña yuca ãgua ita pɨpe. ¿Mara ere vo catu nde co nungar upe? —ehi fariseo eta yuvɨreco chupe.
5 Ofafaramaim Moses aki iti na’atube eobaiyuni, babin yait ta iti na’atube nasisinaf boro kabayamaim anarab namorob. O a not ta ema’am boro inao.”
6 Ahe rumo secoãhasave tẽi aipo ehi yuvɨreco ‘toyavɨ angahu oñehe yandeu’ oya tẽi. Ahe rumo oyaɨvɨ, ombahecuachía ocuã pɨpe ɨvɨ rese.
6 Iti baibat hibai hititit i mi’itube Jesu hitikubibiruw, saise abitur ta’o na’at imaim hitabat ubar hititin isan.
7 Evocoiyase oporandu vɨtese ava yuvɨreco, opũha aipo ehi:
7 Hi’u hibibabatiy anamaramaim, Jesu nakwetan tara’ah naatu isah eo, “O yait aur bowabow kakafin men nama’am na’at, o wan kabay kubai babin isan kurouw.”
8 Oyaɨvɨ iri, ombahecuachía ɨvɨ rese.
8 Naatu i kwafure maiye me yan ma kubebebeyan.
9 Osenduse rumo judío rerecuareta, omboɨpɨ ñepei-pei yuvɨnose yuvɨreco, cuacua catu vahe sui rane yuvɨnose. Opacatu yuvɨnosepase, Jesús güerañomi cuña rese opɨta yuvɨreco.
9 Iti tur hinonowar anamaramaim ta’ita’imon hitabartaitit hin, oro’orot atamanih wan hi’iyon hibusuruf hitit. Babin akisinamo hihamiy Jesu nanamaim bat
10 Evocoiyase opũhase, ahese aipo ehi chupe:
10 Jesu totofar misir babin itin basit isan eo, “Babin iti sabuw menika hin? Naatu yait ta o isa rouw’ouri ai en?”
11 —Aní eté, che Yar, ndipoi eté —ehi.
11 Babin eo, “Regah men yait ta ema’am.” Naatu Jesu eo, “Basit gewasin! Ayu auman men karam boro anibatiyi. Kwen, iti boun inabubusuruf bowabow kakafih men inasinaf maiye.”
12 Jesús oñehe iri ava eta upe aipo ehi:
12 Jesu sabuw isah eo maiye, “Ayu i tafaram ana marakaw. Yait ayu ebi’ufnunu i boro men guguminamaim naremor, baise i boro yawas ana marakaw nab.”
13 Evocoiyase fariseo eta aipo ehi yuvɨreco:
13 Pharisee Jesu isan hi’o, “Iti tur ku’o’o i o taiyuw isa ku’o’orerereb naatu abistan o ku’o’orerereb i men turobe.”
14 —Che ñehe rumo supi vahe ité. Yepe cheyese ae añehe viña, che rumo aicua que sui ayu, que asora no. Pe rumo ndapeicuai eté.
14 Jesu iyafutih eo, “Ayu taiyuwu isou ana’orerereb na’at, ayu ao’orereb i turobe, anayabin ayu aso’ob menane ana naatu menamaim ananan. Baise ayu menane ana naatu menamaim ananan kwa i men kwa so’ob.
15 Pe peseca ava rembiapo cua tuprɨ ãgua ava tẽi pɨhañemoñeta rupi. Che rumo ndayui evocoi nungar mbahe apo.
15 Kwa sabuw hai itininamaim kwa’itih kwabibabatiyih. Ayu men yait ta ana itininamaim aitin abibabatiyimih.
16 Asecase ava rembiapo cua tuprɨ ãgua, ahe supi tuprɨ vahe ité. Esepia, ndahei che ae tẽi ẽgüe ahe, che Ru, che mbousar rumo secoi che rese.
16 Baise ayu anabibatiyi na’at, ayu au baibatiyen i turobe. Anayabin ayu i men akisu. Ayu Tamai iyunu anan i airi ama’am.
17 Porocuaita pẽu icuachiaprɨ pɨpe aipo ehi: “Que oimese ñuvɨrío ava oyoya tuprɨ omombehu vahe mbahe, ahese voi seroyasara” ehi.
17 Kwa taiyuw a’ofafaramaim iti na’atube hikirum, anamaramaim sifroubonayan orot rou’ab te’orereb tebibasit nati i turobe.
18 Supi eté che ae ité niha añehe cheyese viña, che Ru, che mbousar, reseve rumo oyoya tuprɨ oroñehe —ehi.
18 Ayu i orot ta taiyuwu isou ao’orereb; Tamai ayu iyunu anan ayu au sifroubounayan ta.”
19 Aipo ihese, oporandu yuvɨreco chupe:
19 Naatu sabuw hibatiy, “O Tamat i menamaim ema’am?” Jesu iyafutih eo, “Kwa ayu men kwaso’ob na’atube Tamai auman men kwaso’ob. Kwa ayu kwatasusu’ubu na’at Tamai auman boro kwatasu’ub.”
20 Jesús aipo ehi tũparo pɨpe, guarepochi monuhaprɨ rɨru ɨpɨve oporombohe ohã. Ndipoi eté rumo ahese osoquenda vaherã. Esepia, ndoyepota vɨtei eté ahese iharɨ chupe.
20 Iti tur i tafaroror bar wanawanan kabay teya’ay ana efan sisibinamaim Jesu ma i’obaibiyih. Men yait ta bai fatumimih, anayabin i ana veya men baimih.
21 Jesús aipo ehi iri:
21 Jesu ibanak isah eo maiye, “Ayu boro kwa anihamiyi anan, naatu kwa boro ayu isou kwananuwet naatu kwa a kakafih wanawanahimaim boro kwanamorob. Ayu menamaim ananan kwa boro men imaim kwanan.”
22 Aipo ihese, judío eta aipo ehi yuvɨreco:
22 Naatu Jew hai ukwarih hi’o, “I eo, ayu menamaim anan kwa men karam kwanan. Iti eo anayabin i boro taiyuwin na’asabun?”
23 —Pe rumo ɨvɨ pendar peico; che rumo ɨvatendar ité aico. Iyavei pe co ɨvɨ pɨpendar tẽi avei peico; che rumo ndahei eté co ɨvɨ pɨpendar aico.
23 Baise Jesu eo maiye in, “Kwa i babe ma’ani, Ayu i yate ma’anu. Kwa i tafaram nowan, baise ayu i men tafaram nowan.
24 Sese niha acoi aipo ahe pẽu: “Pemanopaño itera pe angaipa reseve” ahe. Esepia, ndache reroyaise peye, pe angaipa reseve ité pemanoñora —ehi fariseo eta upe.
24 Ayu ao kwanowaraka, ayu men kwanasu’ubu kwanabitutumu na’at, kwa boro anababatun a kakafih wanawanahimaim kwanamorob. Ayu’uban tur iti ao’o.”
25 Aipo ihese,
25 Hibatiy hio, “O i yait?” Jesu iyafutih eo, “Tabubusurufika kwa a tur aowen taremor tana.
26 Setá iteanga areco che ñehe ãgua pẽu mbahe pe rembiavɨ rese. Che mbousar niha supi eté vahe. Ahe iñehe asendu vahe, amombehu opacatu ava upe —ehi fariseo eta upe.
26 Kwa isa ayu boro tur moumurika anao anibabatiyi. Baise yait ayu iyunu anan i turobe? Naatu abistan i eo anonowar ayu sabuw hai tur ao’owen.”
27 Ahe rumo ndosenducuai eté Vu rese iñehese yuvɨreco.
27 Jesu Tamah isan sabuw hai tur eo’eowen naniyan men hibai.
28 Sese aipo ehi fariseo upe:
28 Imih Jesu eo, “Orot Natun kwanabobora’ah anamaramaim, kwa boro kwanaso’ob; Ayu i Yait; naatu ayu men taiyuwu au kokomaim asisinafumih, baise Tamai abistan tur mutufor bi’obaiyu’umaim ao’o.
29 Che mbousar niha che rupive ité secoi; ndache reyai eté. Esepia, ayapoño ité mbahe semimbotar yepi —ehi ava eta upe.
29 Naatu yait ayu iyunu anan airi ama’am i men ihamiyu, anayabin mar etei i ana kokomaim asisinaf isan ebiyasisir.”
30 Aipo ihese, setá iteanga ava vɨroya yuvɨreco.
30 Nati eo’omaim sabuw moumurih maiyow hitumitum.
31 Evocoiyase Jesús aipo ehi judío eta vɨroyasar upe:
31 Imih Jesu Jew sabuw iyab i hibitumatum isah eo, “Ayu au bai’obaiyen kwanabubukikin na’at, kwa i anababatun ayu au bai’ufununayah,
32 Peicua aveira mbahe supi eté vahe. Ahe evocoiyase pe renosera mbiguai nungar pe recosa sui —ehi.
32 naatu kwa boro turobe kwanaso’ob naatu turobe boro imaim narufami kwanatit.”
33 Judío evocoiyase aipo ehi:
33 Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Abraham ana a’agir. Naatu aki men yait ta ana akir wairafin. Mi’itube inarufami anatit isan kuo’o?”
34 Evocoiyase aipo ehi:
34 Jesu sabuw isah eo, “Turobe a tur ao’owen, o yait ta bowabow kakafin kukusisinaf i bowabow kakafin ana akir wairafin imatar.
35 Mbiguai tẽi ndahei güerecuar rẽta pɨpe nara ité; tahɨr rumo opɨtaño itera güẽta pɨpe nara.
35 Akir wairafin taitin tuwahinah wanawanahimaim i boro namarorore, baise Natun i ana efan wanatowan.
36 Sese Tahɨr pe renosese mbiguai tẽi pe recosa sui, supi eté ndapeico iri mbiguai nungar.
36 Imih Natun kwa narurufami, kwa i anababatun narufami,
37 Aicua niha Abraham suindar pe recosa. Pe rumo che yuca potaño peye. Esepia, ndaperoyai eté che ñehe.
37 Ayu aso’ob kwa i Abraham ana a’agir, baise kwa i ef kwanunuwet ayu kwana’asbunu. Anayabin kwa dogor wanawanan, ayu au tur ana efan i men ema’am.
38 Che niha amombehu che Ru mbahe omboyecua vahe cheu, pe avei peyapo mbahe pe yesupa remimombehu —ehi judío eta upe.
38 Ayu Tamai ana taragub wanawanan abistan i’obaiyu ai’itin i a tur ao’owen, naatu kwabo tamat demon hi’o kwanonowar na’at kwasisinaf.”
39 —¡Ore yesupa rumo Abraham! —ehi judío eta yuvɨreco chupe.
39 Sabuw hiya’afut hi’o, “Abraham i aki tamai.” Jesu eo maiye, “Kwa Abraham natunatun na’at kwa boro i sisinafube kwatasinaf.
40 Che rumo, “Tũpa che mbohe mbahe supi eté vahe rese” ahe tẽi pẽu. Pe evocoiyase che yuca potaño ité peye. ¡Abraham rumo ndoyapoi eté co nungar mbahe!
40 Itinin i iti. God anababatun au tur eowen ao kwanonowar isan kwa a not kwabobaifufun ayu asabunu’umih. Abraham iti na’atube men sinaf.
41 Esepia, pe peyapo mbahe peyesupa rembiapo tẽi eté —ehi.
41 Kwa tamatanah mi’itube hisisinaf na’atube kwasisinaf.” Sabuw hiya’afut hi’o, “Aki Tamai i ta’imon God akisinamo, aki i men ometakek aki i natunatun anababatun.”
42 Evocoiyase aipo ehi co judío eta upe:
42 Jesu sabuw isah eo, “God kwa Tamat na’at ayu boro kwatiyabuwu, anayabin ayu Godane ana naatu boun iti bairit tama’am. Ayu men taiyuwu au kokomaim anamih, baise i ayu iyunu ana.
43 ¿Mahera pĩha ndapesenducua catui eté mbahe che remimombehu? Esepia, ndapeyapɨsaca potai eté che ñehe rese.
43 Aisimamih ayu tur ao’o naniyan men kwabaib? Abistan ayu ao men kwananonowar anayabin kwa tain i gugurih.
44 Peyesupa niha Caruguar ité, sese niha pe ahe tuprɨ avei peico. Peyapo pota mbahe semimbotar tẽi. Esepia, Caruguar yɨpɨsuive ité oporoyuca serai vahe. Ndoyapoi vahe ité mbahe supi tuprɨ vahe, noñehei avei mbahe supi eté vahe rese. Semirasa iñehe ité. Esepia, semirañete ai vahe ité; ahe ité niha yɨpɨndar semira tẽi vahe.
44 Kwa i tamat demon mowan natunatun, naatu kwa a kok i tamat esisinafube kwani’ufunun. Aneika i asbunubunuwenayan, i men turobe’emaim batamih, anayabin i wanawanan turobe en. Baifufuwen nati i ana tur, anayabin i baifufuwenayan naatu baifufuwenayah etei tamah.
45 Che rumo añehese mbahe supi tuprɨ vahe rese, ndache reroyai eté peye.
45 Baise ayu tur anababatun ao’o, kwa i men kwabitutumu.
46 ¿Ava pĩha pe pãhu pendar oicua mbahe che rembiavɨ? ¡Aní eté! Che añehe mbahe supi eté vahe rese pẽu, ¿mahera ru evocoiyase ndache reroyai eté peye?
46 O yait ta karam ayu au kakafin inaorerereb? Ayu turobe ana’o na’at, aisim men kwabitutumu?
47 Acoi ava Tũpa suindar, ahe osendu pota rai iñehe; pe rumo ndahei eté Tũpa suindar peico. Sese ndapesendu potai eté iñehe —ehi Jesús judío eta upe.
47 Yait Godamaim ema’am naatu ana tur enonowar i i God nowan. Kwa tur men kwanonowar anayabin Kwa i men God nowan.”
48 Evocoiyase judío eta aipo ehi Jesús upe yuvɨreco:
48 Jew sabuw Jesu hiya’afut hi’o, “Aki’ima turobe ao’o, oma Samaria mowan naatu demon hitounbuburi kuma’am.”
49 —Che ndarecoi eté caruguar cheyese. Che rumo che Ru amboetei; pe rumo ndache mboetei eté peye.
49 Jesu iya’afutih eo, “Ayu men demon hitounbuburu ama’am. Ayu Tamai akisinamo akakakafiy, baise kwa ayu men kwakakafiyu.
50 Iyavei che ndasecai ava che mboetei ãgua. Oime rumo ñepei oipota vahe. Ahe niha omondora ava rembiapo reprɨ chupe.
50 Ayu men taiyuwu wabu bora’ara’ahin isan anunuwet, baise orot ta i ayu isou akisinamo nanuwet naatu i boro ayu nibabatiyu.
51 Supi eté aipo ahe pẽu: acoi omboyeroya vahe che ñehe, nomanoi chietera yuvɨreco —ehi judío eta upe.
51 Tur anababatun au’uwi, yait ayu au tur ebobosiyasiyar boro men namorob.”
52 Evocoiyase judío omboyevɨ yuvɨreco chupe aipo ehi:
52 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “Aki bounabo aso’ob o i demon hitoububuni kuma’am! Abraham morob naatu dinab oro’orot himorob, baise o ku’o’o yait ta ayu au tur nabobosiyasiyar boro men namorob.
53 ¿Nde tie ɨvate catu ereico ore ramoi Abraham sui? Esepia, ahe omano ité iyavei ambuae Tũpa ñehe mombehusar omanopa ité yuvɨreco. ¡Mbahe angahu vo co evocoiyase eremoha ndeyese! —ehi yuvɨreco chupe.
53 Aki tamai Abraham i morob o men taiyuw inabora’ahi Abraham inanatabir? Naatu God ana dinab auman himorob. O kunotanot o i yait?”
54 —Che ae tẽi ayemboeteise mbahe che rembiapo pɨpe, ahese ndahei chira supi vahe viña. Che Ru rumo che mboetei, chupe ité: “Ore Tũpa” peye.
54 Jesu iya’afutih eo, “Ayu taiyuwu anabobora’ahu na’at ayu au bora’ara’aten anayabin en. Ayu Tamai kwa a God kwarouw kwa’o’o i akisinamo ayu ebobora’ara’ahu.
55 Pe rumo ndapeicuai eté. Che rumo aicua. “Ndaicuai” ahese, evocoiyase semirañete ai vahe aicora viña inungar pe peico. Che rumo supi eté aicua. Sese niha amboyeroya iñehe.
55 Kwa i men kafa’imo kwasu’ub, baise ayu asu’ub. Ayu men su’ubin anarouw ana’o na’at, ayu boro baifuwenayan kwa ana karam, baise ayu i asu’ub naatu i ana tur abobosiyasiyar.
56 Esepia, pe ramoi Abraham oyembovɨha ‘asepiara iharɨ oyepotase’ oya cheu. Osepia ité niha. Sese ovɨharete ité —ehi judío eta upe.
56 Kwa tamat Abraham ayu au na ana veya nuw i’itin i iyasisir naatu veya na titit isan i kawasa.”
57 Evocoiyase judío eta:
57 Jew sabuw Jesu isan hi’o, “O a kwamur i men 50 baimih naatu mi’itube Abraham i’itin.”
58 —Supi eté aipo ahe pẽu: che aicove vahe Abraham yesuẽhɨ vɨteseve —ehi.
58 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen, ayu wan ama’abo Abraham tufuw.”
59 Aipo ihese, oipɨsɨpa ita yuvɨreco yapi ãgua. Ahe rumo ahe ramoseve oñemi ava eta pãhuve, osẽño ité oso tũparo sui.
59 Nati isan sabuw kabay hi’o’on Tafaror Bar wanawanan hitarabimih baise Jesu sabuw umah aren sorabon ufun tit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.