João 7

Kukwe kuin ngöbökwe (GYMNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yebti Jesu näma dikekä kwäräkwärä dirire kä Galileate. Niara ñan tö rababa rikaita nebe kä Judeate, ñobtä ñan angwane nitre israelita ji dokwäte näma ngibiare yete müre ketare.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Ye ngwane abko, bieta nitre israelita kädianta Ju Bäkrä jatabare nüke ja ken.
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Abtä Jesu etbakantre käkwe nieba ie:
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 ñobtä ñan angwane ni rabadre ütiäte ni mda mda ngätäite, ie ni töta nebe, ye abko ñan nita nebe jändrän nuene kaibe tiebe, aisete mata sribi kri ñan tuabare nuene Galilea nete, ye ma rika nuene ni jökrä ngwärekri Jerusalén arato, nieba kwetre Jesuye.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 (Jesu etbakantre abko ñan nämane tödeke bti, aisete ñäkäbare kore kwetre ie.)
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Akwa Jesukwe nieba mda ietre:
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Ni mda mda käkwe ñan bätä ngwiandre munbtä, ñobtä ñan angwane mun töi ja kwrere niaratrebe. Akwa ti abko btä bätä ngwianta kwetre, ñobtä ñan angwane niaratre tä kukwe nuene kämekäme Ngöbö rüere, ye abko käme tita niere metre ietre, abtä mätä tibtä, aisete ti ñan rikadre.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Akwa mun abko rüe ñakare, aisete mun rika bietabtä amne ti abko kä kitani ti käne Ngöbökwe abko ngämi nüke, aisete ti ñan rikadre bieta yebtä. Abko kore se, nieba kwe etbakantreye.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Jesukwe nieba kore etbakantreye, bti niara rababa kä Galileate yete
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 angwane, etbakantre rikaba jökrä bietabtä. Yebti Jesu rikaba köre bietabtä arato, akwa rikaba kä bube tiebe, ñan rikaba ni jökrä ngwärekri.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Angwane Jesu ngämi nüke Jerusalén bietabtä, känenkri nitre israelita ji dokwäte abko rababa Jesu känentari kisere nekwäre, sekwäre bieta yete, kä rababa niere:
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 Akwa ni näma kwati bietabtä, ye rababa blite tiebetiebe jökrä Jesubtä. Ni ruäre rababa niere:
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Akwa ni jökrä, btä nitre israelita ji dokwäte ye jürä rababa, aisete rababa blite tiebetiebe jabe kwärikwäri amne ñan rababa blite ja ngwärekri jökrä Jesubtä.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Yebti bieta ötöbu ta angwane, ju blitakrä Ngöböbe ye bäre Jesu rikaba amne rikaba dirire.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Angwane nitre israelita ji dokwäte töi ñan rababa krütare kukweibtä, kä rababa niere:
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Abtä Jesukwe nieba ietre:
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 Ne aisete Ngöbö ti juanka tö dreye, ye erere nire nire tä biare mikakäre täte, ni ye abko ie ti kukwei rükadi gare metre angwane, tita kukwe dirire, ye Ngöbökri ya o tita kukwe dirire ja töi jenbti au abko rükadi gare ie.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Ye abko, nire nire tö ja mikai ütiäte abko käta blite ja töibti au aibe, akwa nire nire tä sribire ni niara juanka mikakäre ütiäte, ni ye abko tä kukwe era erere niere amne ñan tä kukwe ngwarbe niere jire. Ye erere tita dirire.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 Moisés abko käkwe Ngöbö kukwei biani nuendre munye ye abko era ñan ñan. Akwa ni ñakare jire iti mun ngätäite käta kukwe ye mike täte metre. ¿Ye ñobtä mun tö ti müre ketai? nieba Jesukwe ietre.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Abtä nitre näma kwati yete ye käkwe nieba mda:
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Angwane Jesukwe nieba mda ietre:
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Akwa ja ñäräkrä mikadre ja kwatabtä abko Moisékwe nuemna munye, aisete Moisés kukwei mikakäre täte, munta ni ñäräkrä mike kwatabtä köbö jadükakrä näire. Ye abko ñan Moisékwe nuemna kena, akwa Ngöbökwe nuemna kena nitre israelita mräkä känekäneye, yebti Moisékwe nuemnanta munye.
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Mun ñan töta nebe Moisés kukwei kitai temen, aisete ngäbäkre tä därere abti ñäräkrä mikadre kwatabtä niebare Moisékwe amne, köbö kwäirare ye tä nüke köbö jadükakrä näire akwa, munta ngäbäkre ñäräkrä mike kwatabtä, ye abko sribi, akwa munta nuene. ¿Ye ñobtä abko tikwe ni bren mikaninta kuin täte jökrä köbö jadükakräte abko btä mun romon tikrä?
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Mun tö raba kukwe ükaite tikrä angwane, kukwe ño ño nuenta tikwe erere tuen ño munye, abtä munta ti kite ngise ngwarbe. Ye abko munkwe ñan nuendre jire chi mda, akwa kukwe era metrebti munkwe kukwe ükadrete. Abko kore se, nieba Jesukwe nitre israelita ji dokwäteye.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Angwane nitre israelita ruäre nünanka Jerusalén rababa niere jae kwärikwäri:
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 amarebti tuen dirire ni jökrä ngwärekri sete se, akwa nitre ji dokwäte ñan nebe ñäke jire chi ie! ¿Ni se abko Ni Dianinkä Ngöbökwe ara juani Ngöbökwe abko nibira era nitre ji dokwätekrä ya ño amarebti ñan nebe ñäke ie se?
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Ni se jatani mdenkri garera nie, akwa Ni Dianinkä Ngöbökwe jatadi angwane, jatadi mdenkri ñan rabadi gare nie, aisete ni se abko ñakare Ni Dianinkä Ngöbökwe ruen nunye, rababa niere Jesubtä.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Jesu näma dirire ju blitakrä Ngöböbe käntita angwane, nitre kukwei jaraba kore ie angwane, Jesukwe ñäkäba ja dibti, käkwe nieba:
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 akwa ti abko jatani niarakri amne ti juani kwe, aisete niara gare tie. Abko kore se, nieba Jesukwe.
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Yebtä ni ruäre tö rababa Jesu kain ngite, akwa niara müre ketadre abko käi ngämi nüke, aisete nitre ye käkwe ñan kise mikaba jire chi btä.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Akwa ye ngwane abko, ni kwati käkwe tödekaba Jesubti abko rababa niere:
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Nitre tödekaka Jesubti rababa blite tiebe kore, ye kukwei jarabare nitre bariseoye. Abtä nitre bariseo btä nitre blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre dänkientre käkwe guardia ju blitakrä Ngöböbe ngibiabtikä juanba Jesu kaen ngite.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Angwane Jesukwe nieba mda:
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Angwane mun rabadi ti känentari kisere, akwa ti ñan kwandretari munye, ñobtä ñan angwane ti tädi, ye känti mun ñan rabadre, nieba Jesukwe ietre.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Yebtä abko, nitre israelita ji dokwäte rababa niere jae kwärikwäri:
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 amarebti nini krörö kwe nie: Mun rabadi ti känentari kisere, akwa ti ñan kwandretari munye, ñobtä ñan angwane ti tädi, ye känti mun ñan rabadre niken, nini kwe nie, ¿se abko dre nini kore kwe se? rababa niere Jesubtä.
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Yebti bieta Ju Bä köböi mrä abko köbö bäri ütiäte, ye näire Jesu rababa nünaninkä krö ju blitakrä Ngöböbe käntita angwane, ñäkäba jume ja dibti kwe, käkwe nieba mda:
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 nire nire käkwe tödekadre tibti abko btä ñö nire rabadi neen käre, nieta Ngöbö Kukweibtä ye kwrere, nieba Jesukwe.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Jesukwe blitaba kore angwane abko Ngöbö Üai bä mikaba ñö nire kwrere kwe. Akwa blitaba kwe angwane, Ngöbö Üai ngämi nüke nitre tödekaka Jesubti yebtä, ñobtä ñan angwane Jesu ngämi nikenta kä käinbti, känti Ngöbökwe Jesu mikani ütiäte kri. (Akwa Ngöbökwe Jesu mikani ütiäte kri, yebti abko Jesukwe Ngöbö Üai juani nüne nitre ja töitikaka Jesubti yebtä.)
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Jesukwe blitaba ye abko nitre näma yete, ye ngätäite ni ruäre käkwe Jesu kukwei nuaba angwane, rababa niere:
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Akwa ni mda mda abko rababa niere:
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 Ye abko, Ni Dianinkä Ngöbökwe jatadi jrei David tukwe mräkäkri amne David abko därebare juta Belénte, ye arabe känti Ni Dianinkä Ngöbökwe jatadi arato abko nieta kore Ngöbö Kukweibtä, nieba ni ruärekwe.
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Yebtä abko ni jökrä töi rababa bä jene jene Jesubtä.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Ni ruäre abko tö rababa rikai Jesu ngwena ngite, akwa nuenba ñakare kwetre.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Ye mden kisete, guardiatre juani Jesu kaen ngite, ye rikabata kise tökare nebeta bariseotre ye känti amne nitre blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre dänkientre ye känti angwane, niaratre käkwe niebare guardiatre yeye:
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Abtä guardiatre käkwe niebare mda ietre:
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Angwane nitre bariseo ye käkwe niebare mda guardiatreye:
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 ¿Nitre blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre dänkientre amne nitre bariseo tärä iti käta tödeke ni yebti mun okwäbti ya? ¡Ñakare jire!
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Nitre se käta niara mike ütiäte, ie Kukwe Biani Ngöbökwe Moiséye gare ñakare jire chi ye abko btä Ngöböta ngürün mike, ye namanintre niere guardiatreye.
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Abtä bati ni bariseo kädian nämane Nicodemo jananbare blite deo Jesube ye käkwe nieba:
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 Kukweta ükaninte ni ngätäite käta niere krörö: Ni iti käkwe dre nuenbare abtä kitadre ngite, ye niara ngämi blite au jakrä, ni ñan raba kite ngite abko tä ükaninte kore, nieba Nicodemokwe.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Abtä niaratre käkwe nieba romone Nicodemoye mda:
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 [Yebti ni jökrä rikabata ja gwiriete.
53 Então todos foram para casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.