Lucas 1

Ngäbere NT (GYM_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngöbökwe kukwe mikanintbe ño ño abko erere namani bare Jesu köböire ni ngätäite, ye abko nitre nikani dikekä käne Jesube käkwe tuani ja okwä jenbti. Kukwe kuin Jesubtä, ye abko ni tuakatuaka ye nämane sribire mikakäre gare. Erere arato, jändrän kuin nakaninkä ño ño Jesubtä ye ni tuakatuaka käkwe niebare nunye, erere ni kwati käkwe tikani täräbtä.
1 Muitos se propuseram a escrever uma narração dos acontecimentos que se cumpriram entre nós.
2 — ausente —
2 Usaram os relatos que nos foram transmitidos por aqueles que, desde o princípio, foram testemunhas oculares e servos da palavra.
3 Ye kwrere ti tö namani tikai arato, aisete kä nera kukwe nakaninkä ño ño Jesubtä abko ti nikani ngwentari kuin, aisete mtare ti tö tikai metre ja täritäri makrä, ti kukwe muko ütiäte Teófilo, jändrän nakaninkä ño ño Jesubtä diribarera mae, ye rabadre gare bäri kuin mae, abkokäre tita kukwe ne tike krörö mae:
3 Depois de investigar tudo detalhadamente desde o início, também decidi escrever-lhe um relato preciso, excelentíssimo Teófilo,
4 — ausente —
4 para que tenha plena certeza de tudo que lhe foi ensinado.
5 Bati jrei kädian nämane Herodes Kri nämane gobrane kä Judea yete angwane, ni blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre kädian nämane Zacarías nämane nüne yete. Niara abko ni blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre kira kädian nämane Abías tukwe mräkä. Niara abko sribikä ju blitakrä Ngöböbe känti. Nitre blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre därebare Abías mräkäkri, ye ben nämane sribire. Meri Zacaríakwe kädian nämane Elisabet abko ni blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre kira kädian nämane Aarón tukwe mräkä arato.
5 Quando Herodes era rei da Judeia, havia um sacerdote chamado Zacarias, que fazia parte do grupo sacerdotal de Abias. Sua esposa, Isabel, também pertencia à linhagem sacerdotal de Arão.
6 Niaratre nibu nämane nüne era metre Ngöbö ngwärekri, ñobtä ñan angwane Ngöbö Kukweita dre nuemna, erere nämanentre mike täte metre. Mden kisete kukwe kwani ñakare ni mda mdaye kitakrä ngite.
6 Zacarias e Isabel eram justos aos olhos de Deus e obedeciam cuidadosamente a todos os mandamentos e estatutos do Senhor.
7 Ye kwrere nämanentre Ngöbö Kukwei mike täte, akwa Zacarías btä Elisabet nämane bati angwane namani jabe, akwa Elisabet küde mriani jabtä, aisete ngäbäkre ñakare kwetre. Mdakäre arato, namanina unbre jökrä.
7 Não tinham filhos, pois Isabel era estéril, e ambos já estavam bem velhos.
8 Akwa batira jire Abías tukwe mräkä blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre nämane sribire ju blitakrä Ngöböbe känti, ben Zacarías nämane sribire gwaire angwane,
8 Certo dia, Zacarias estava servindo diante de Deus no templo, pois seu grupo realizava o trabalho sacerdotal, conforme a escala.
9 nämanentre ni den iti ja ngätäite kri ngwäri mnü rä bäne kukwe Ngöbö ngwärekri. Ne abko nämanentre nuene käre köbö kwatirekwatire. Te Zacarías käbä namani sribi yebtä, ñobtä ñan angwane kä ngidianinkä aisete. Ne erere niara diani sribi ye nuenkä kwetre kä demente ju blitakrä Ngöböbete.
9 Foi escolhido por sorteio, como era costume dos sacerdotes, para entrar no santuário do Senhor e queimar incenso.
10 Ye erere kä nükani angwane, Zacarías nikani kri ngwäri mnü kukwe kä demente angwane, ni kwati mda namani blite Ngöböbe ju bäre.
10 Enquanto o incenso era queimado, uma grande multidão orava do lado de fora.
11 Zacarías nämane kri ngwäri mnü kukwe jäme, te batibe angele ni Dänkienkwe jatabare ie. Angele ye nämane ñukwä grä kri mnü rä bäne kukwakrä ne kwäräkri, niara küde ruenkri se kwrere. Btä okwä namani angwane,
11 Então um anjo do Senhor lhe apareceu, à direita do altar de incenso.
12 ¡aiteeje, ni rä nekwetaninkä ya! Namani grükekä jökrä ngrabare.
12 Ao vê-lo, Zacarias ficou muito abalado e assustado.
13 Btäräbe angelekwe niebare ie: Zacarías ma ñan rekwetaka tibtä. Ma btä Elisabet käkwe ngäbäkre käräbare Ngöböye, erere Ngöbökwe mun kukwei nuanina, aisete meri makwe Elisabet yekwe ngäbäkre brare ngibiadi. Ye makwe kädian Juan.
13 O anjo, porém, lhe disse: “Não tenha medo, Zacarias! Sua oração foi ouvida. Isabel, sua esposa, lhe dará um filho, e você o chamará João.
14 Ngäbäkre däredi ye kä rabadi nuäre mabtä amne, ni kwati mda mda, btä kä rabadi nuäre siba,
14 Você terá grande satisfação e alegria, e muitos se alegrarão com o nascimento do menino,
15 ñobtä ñan angwane niara rabadi ütiäte kri ni Dänkien ngwärekri. Mdakäre abko, niarakwe nin uba döi btä dö kwakakwaka mda ñadre jire chi. Arato niara ngämi därere, känenkri Ngöbö Üai Deme tädira täte btä.
15 pois ele será grande aos olhos do Senhor. Nunca tomará vinho nem outra bebida forte. Será cheio do Espírito Santo, antes mesmo de nascer.
16 Juan rabadi ütiäte kri ni Dänkien ngwärekri, ñobtä ñan angwane niarakwe ni israelita kwati mikadita ja mäketa niaratre Dänkienbe.
16 Fará muitos israelitas voltarem ao Senhor, seu Deus.
17 Ne abko Ngöbö kukwei niekä kädian nämane Elías nämane sribire mekera Ngöbö Üai köböire amne Ngöbö diebti, ye kwrere Juankwe sribidi niara Dänkien känenkri, nitre israelita mikakäre biare niaratre Dänkien kaen ngäbti. Mdakäre abko, ni kwati tä ja rüere ngäbriänkätrebe, arato ngäbriänkä tä ja rüere rünbe abko ie ja mäkämnanta jabe kwärikwäri kwe. Erere arato, ni kwati tä ja dokwä mike ribi Ngöbökrä abko ie ja töi kwitamnanta kwe tödekakäre Ngöböbti. Ye kwrere, Juankwe ni kwati mikadi juto, ne abko kwe rabadre biare ni Dänkien kaen ngäbti. Ne mden kisete, kä rabadi nuäre ni kwatibtä, niebare angelekwe Zacaríaye.
17 Será um homem com o espírito e o poder de Elias, e preparará o povo para a vinda do Senhor. Fará o coração dos pais voltar para seus filhos e levará os rebeldes a aceitarem a sabedoria dos justos”.
18 Zacarías käkwe ngwianintari mda ie: Ne abko ño sere ti tö nibi gai bäri metre tie. Nun nena unbre, dokwä ngwen bürere jakän. ¿Se ño amarebti, ngäbäkre däredre nunkwe sere? niebare kwe ie.
18 Zacarias disse ao anjo: “Como posso ter certeza de que isso acontecerá? Já sou velho, e minha mulher também é de idade avançada”.
19 Angwane angele käkwe niebare mda ie: Ti kä Gabriel. Ti ne mdenta sribire Ngöbö ngwärekri kä käinbti. Niarakwe ti juni blite mabe kukwe kuin ne mikakäre gare mae.
19 O anjo respondeu: “Sou Gabriel, e estou sempre na presença de Deus. Foi ele quem me enviou para lhe trazer estas boas-novas.
20 Akwa makwe ñan ti kukwei miri era, aisete mtare mentokwäre ngäbäkre makwe ngämi därere, känenkri ma kukwei rötadi. Akwa kukwe ne rabadi bare täte jökrä angwane, batibe ma kukwei gitiadita. Abko kore se, niebare kwe ie.
20 Agora, porém, você ficará mudo até os dias em que essas coisas acontecerão, pois não acreditou em minhas palavras, que se cumprirão no devido tempo”.
21 Kukwe ne nämane nakenkä angwane, nitre nämane ju bäre temen Zacarías ngibiare abko namanintre niere jae kwärikwäri: ¿Ne ñobtä amarebti, Zacarías nibi ngrötöte krübäte kä demente nere? namanintre niere jae kwärikwäri.
21 Enquanto isso, o povo esperava Zacarias sair do santuário e se perguntava por que ele demorava tanto.
22 Abti raire erere angwane Zacarías jataninta ju bäre. Niara tö namani blitai bentre, akwa nin kukwe namani ngitieta jire chi angwane, Ngöbökwe kukwe mikani tuare jabtä ie kä demente aisete, namanime blite jirekäbe kisebti kore mda abko nükani gare ietre.
22 Quando finalmente saiu, não conseguia falar com eles, e perceberam por seus gestos e seu silêncio que ele havia tido uma visão no santuário.
23 Kä kitani sribikäre namani bare angwane, Zacarías nikaninta ja gwiriete.
23 Ao fim de seus dias de serviço no templo, Zacarias voltou para casa.
24 Abti mda Elisabet namani bren, bren kwe kisete. Yebtä niara namani ja bäine dikakabtä sö krärike gwi. Nin namani näin kwäräkwärä. Namani nütüre: Ti Dänkien käkwe ti die mikaba, aisete tita ngäbäkre ngibiare. Kä näirare ni kwati käkwe ti mikaba ngwarbe, ñobtä ñan angwane ngäbäkre ñakare tikwe. Mtare ñan rabare ñäke tibtä, ñobtä ñan angwane tita ngäbäkre ngibiare aisete, nütübare kore kwe.
24 Pouco tempo depois, sua esposa, Isabel, engravidou e não saiu de casa por cinco meses.
25 — ausente —
25 “Como o Senhor foi bom para mim em minha velhice!”, exclamou ela. “Tirou de mim a humilhação pública de não ter filhos!”
26 Nebti Elisabet bren sö krä tira angwane, Ngöbökwe angele Gabriel juani mda kä Galilea yete nebe juta Nazarete, kukwe mike gare meri iti kädian nämane Maríaye. Ni merire ne abko bati kaibe, deme arato; ja mike gure ñakare jire chi, akwa nämanena mikani jakrä kwärikwäri ni kädian nämane Josébe. José abko jrei David tukwe mräkä.
26 No sexto mês da gestação de Isabel, Deus enviou o anjo Gabriel a Nazaré, uma cidade da Galileia,
27 — ausente —
27 a uma virgem de nome Maria. Ela estava prometida em casamento a um homem chamado José, descendente do rei Davi.
28 Ne erere angele nükani María känti, käkwe niebare ie: Ñantöre mae. Ngöböta ja moto mike bäri kuin makrä meri mda mda ngwä, aisete niarata ma die mike, niebare angelekwe ie.
28 Gabriel apareceu a ela e lhe disse: “Alegre-se, mulher favorecida! O Senhor está com você!”.
29 Maríakwe angele ne mikani ñäräre angwane, nekwetaninkä niara kukweibtä. Abtä namani nütüre: ¿Se ñobtä angele käkwe köbö ngunintari kore tie sere? namani nütüre.
29 Confusa, Maria tentou imaginar o que o anjo quis dizer.
30 Angwane angele käkwe niebare mda ie: María, ma ñan kä jürä ngwian jabtä. Ma käi nuäre Ngöböbtä.
30 “Não tenha medo, Maria”, disse o anjo, “pois você encontrou favor diante de Deus.
31 Makwe ngäbäkre brare ngibiadi iti abko makwe kädian Jesu.
31 Ficará grávida e dará à luz um filho, e o chamará Jesus.
32 Niara rabadi ütiäte kri. Niara kädiandi Ngöbö Kri Kä Käinbti Odeire amne niara mräkä jrei David tukwe nämane gobrane kira, täte niarakwe gobrandi.
32 Ele será grande, e será chamado Filho do Altíssimo. O Senhor Deus lhe dará o trono de seu antepassado Davi,
33 Niara rabadi gobrane kärekäre nitre israelita ngätäite amne gobrain ñan krütadi jire chi, niebare kore angelekwe ie.
33 e ele reinará sobre Israel para sempre; seu reino jamais terá fim!”
34 Maríakwe niebare mda angele yeye: ¿Ti ngämi ja mike gure, amarebti mata niere kore tie yere?
34 Maria perguntou ao anjo: “Como isso acontecerá? Eu sou virgem!”.
35 Angele käkwe niebare mda ie: Ne ñobtä tita niere raba ruen mae, ñobtä ñan angwane Ngöbö Üai Deme rükadi mabtä. Ye ngwane Ngöbö Kri Kä Käinbti di tädi mabtä arato. Ye mden kisete ngäbäkre däredi makwe, ye abko deme amne Ngöbö Odei jen kwe. Mdakäre abko ti bike kukwe mda niere mae abko krörö:
35 O anjo respondeu: “O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Altíssimo a cobrirá com sua sombra. Portanto, o bebê que vai nascer será santo, e será chamado Filho de Deus.
36 Ma mräkä Elisabet käkwe ngäbäkre ngibiadi. Niara nena biyore akwa, sö krä tira tä bren, bren kwe kisete arato. Meri ne mden di ñakare ngäbäkre ngibiakrä, aisete odei neme ñakare jire chi, nieta btä amarebti tä kore.
36 Além disso, sua parenta, Isabel, ficou grávida em idade avançada. As pessoas diziam que ela era estéril, mas ela concebeu um filho e está no sexto mês de gestação.
37 Tita niere mae, Ngöbö di tärä jändrän jökrä nuenkrä abko rabadre gare mae, aisete niara di tärä kukwe ne ngwiankrä bare mabtä arato raba gare mae, abkokäre tita niere mae. Ne abko kore, niebare kore angelekwe Maríaye.
37 Pois nada é impossível para Deus”.
38 Maríakwe niebare mda ie: Makwe kukwe nini tie, ne erere raba bare jire jökrä tibtä angwane, ti Dänkien tö ti mikai dre dre nuene, erere ti tö nuein tie. Abko kore se, niebare kwe angele yeye. Bti angele nikaninta kä käinbti.
38 Maria disse: “Sou serva do Senhor. Que aconteça comigo tudo que foi dito a meu respeito”. E o anjo a deixou.
39 Nebti María nikani jötrö ngwarbe Zacarías btä Elisabet känti kukwe niebare ie Elisabebtä tuakäre. Zacarías amne Elisabet abko nämane nüne mintokwäre kä Judea yete.
39 Alguns dias depois, Maria dirigiu-se apressadamente à região montanhosa da Judeia, à cidade
40 María namani Zacarías känti, nikani gwä, käkwe köbö ngwianintari Elisabeye. María kukwei jarabare Elisabeye angwane, btäräbe ngäbäkrekwe betatebare Elisabebtä amne Ngöbö Üai Deme nükaninbe täte btä.
40 onde Zacarias morava. Ela entrou na casa e saudou Isabel.
41 — ausente —
41 Ao ouvir a saudação de Maria, o bebê de Isabel se agitou dentro dela, e Isabel ficou cheia do Espírito Santo.
42 Yebtä kä namani nuäre Elisabebtä, käkwe ñäkäbare jume mda Maríaye: ¡Jo! Ngöböta kukwe kuin nuene era metre makrä ni merire jökrä ngwä. Ye kwrere ngäbäkre ngämi därere makwe, kräke Ngöböta kukwe kuin nuene arato. Angwane meri ti ne kwrere ie basa dre sera amarebti Ngöböta kukwe kuin nuene makrä, ma ye abko nüke basare tie. Ne ñobtä ñan angwane ma abko ti Dänkien meye aisete. ¿Se ñobtä ma nüke basare tie sere? Ne ñobtä raba ruen mae, ñobtä ñan angwane makwe köbö ngunintari tie, btäräbe ngäbäkrekwe bitite tibtä, kä ngwini juto jabtä kwe ma kukweibtä aisete.
42 Em alta voz, Isabel exclamou: “Você é abençoada entre as mulheres, e abençoada é a criança em seu ventre!
43 — ausente —
43 Por que tenho a grande honra de receber a visita da mãe do meu Senhor?
44 — ausente —
44 Quando ouvi sua saudação, o bebê em meu ventre se agitou de alegria.
45 Ngöbö köböire käta neme nuäre mabtä, ñobtä ñan angwane Ngöbökwe ja kukwei niebare mae ngäbäkre makwebtä abko namani era makrä angwane, dre dre niebare kwe mae, ye erere rabadi bare jire jökrä ie, aisete tita niere mae. Abko kore se, niebare kwe Maríaye.
45 Você é abençoada, pois creu no que o Senhor disse que faria!”.
46 Abtä Maríakwe niebare mda:
46 Maria respondeu: “Minha alma exalta ao Senhor!
47 — ausente —
47 Como meu espírito se alegra em Deus, meu Salvador!
48 — ausente —
48 Pois ele observou sua humilde serva, e, de agora em diante, todas as gerações me chamarão abençoada.
49 — ausente —
49 Pois o Poderoso é santo, e fez grandes coisas por mim.
50 — ausente —
50 Demonstra misericórdia a todos que o temem, geração após geração.
51 — ausente —
51 Seu braço poderoso fez coisas tremendas! Dispersou os orgulhosos e os arrogantes.
52 — ausente —
52 Derrubou príncipes de seus tronos e exaltou os humildes.
53 — ausente —
53 Encheu de coisas boas os famintos e despediu de mãos vazias os ricos.
54 niebare Maríakwe.
54 Ajudou seu servo Israel e lembrou-se de ser misericordioso.
55 — ausente —
55 Pois assim prometeu a nossos antepassados, a Abraão e a seus descendentes para sempre”.
56 Yebti Maríakwe nünabare sö krämä Elisabet känti, bti jataninta ja gwiriete Nazarete.
56 Maria ficou com Isabel cerca de três meses, e então voltou para casa.
57 Abti mda ja ngibia käi nükani Elisabeye angwane, ngäbäkre brare därebare iti kwe.
57 Chegado o tempo de seu bebê nascer, Isabel deu à luz um filho.
58 Ne gani Elisabet mräkätrekwe btä kukwe muko mda mda käkwe gani angwane, jatanintre käi ngwen nuäre jabtä ben, ñobtä ñan angwane Ngöbökwe kukwe kuin nuenbare Elisabekrä, aisete niaratrekwe käi ngwiani nuäre jabtä arato.
58 Vizinhos e parentes se alegraram ao tomar conhecimento de que o Senhor havia sido tão misericordioso com ela.
59 Kwäira erere angwane, ngäbäkre ne kwata tikaninkä ñäräkrä mikakrä, ne abko kwe rabadre juta israelitare siba abkokäre. Ye ngwane niara kädian jababare rünbti mräkätrekwe,
59 Quando o bebê estava com oito dias, eles vieram para a cerimônia de circuncisão. Queriam chamar o menino de Zacarias, como o pai,
60 akwa meye Elisabet abko ñan tö namani, käkwe niebare mda: ¡Ñakare! Ngäbäkre ne kädiandi Juan, niebare kore meyekwe.
60 mas Isabel disse: “Não! Seu nome é João!”.
61 Zacarías mräkätre käkwe niebare: ¿Ma mräkä mden mden kädian tärä kore abko erere ma tö nibi ma ngobo kädiain sere? niebare kwetre mda ie.
61 Então eles lhe disseram: “Não há ninguém em sua família com esse nome”,
62 Ne ngwane ngäbäkre rün abko tö namani ngobo ne kädiain ño abko tö namanintre gai, aisete Zacarías käkwe ngäbäkre kä tikadre kri kukwänbtä abko niebare kisebti kwetre ie.
62 e com gestos perguntaram ao pai como queria chamar o bebê.
63 Abtä Zacaríakwe kri kukwän käräbare ietre, ngobo käi tikakäre btä. Ne erere tikani kwe kri kukwänbtä: Ngäbäkre kädian Juan, tikani kore kwe. Nebtä namanintre töbike kri mda.
63 Ele pediu que lhe dessem uma tabuinha e, para surpresa de todos, escreveu: “Seu nome é João”.
64 Te batibe, Zacarías kukwe ngitianinkäta se kwrere, käkwe Ngöbö käikitaninkä mda.
64 No mesmo instante, Zacarias voltou a falar e começou a louvar a Deus.
65 Yebtä abko, mräkätre nekwetaninkä, töi ñan namani krütare batibe Zacaríabtä amne ngäbäkre kwebtä. Kukwe ne nakaninkä Zacarías juete abko kädrie namani jire jökrä ngwitäräta temen kä kiakiate Judea yete.
65 Toda a vizinhança se encheu de temor, e a notícia do que havia acontecido se espalhou por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Angwane ni jökrä käkwe kukwe ne gani angwane abko ngäbäkre ne ñakare ngäbäkre mda mda kwrere, ñobtä ñan angwane ni Dänkien nämane niarabe namani tuen ietre, aisete namanintre töbike krörö: ¿Ngäbäkre se rabadi ño sere? namanintre töbike ngäbäkre chi Juanbtä.
66 Todos que ficavam sabendo meditavam sobre esses acontecimentos e perguntavam: “O que vai ser esse menino?”. Pois a mão do Senhor estava sobre ele.
67 Yebti Juan rün Zacarías kukwe ngitianinkäta angwane, Ngöbö Üai Deme nükani btä angwane, Ngöbökwe dre nuendi nitre israelitakrä abko niebare krörö kwe:
67 Então seu pai, Zacarias, ficou cheio do Espírito Santo e profetizou:
68 — ausente —
68 “Seja bendito o Senhor, o Deus de Israel, pois visitou e resgatou seu povo.
69 — ausente —
69 Ele nos enviou poderosa salvação da linhagem real de seu servo Davi,
70 — ausente —
70 como havia prometido muito tempo atrás por meio de seus santos profetas.
71 — ausente —
71 Agora seremos salvos de nossos inimigos e de todos que nos odeiam.
72 — ausente —
72 Ele foi misericordioso com nossos antepassados ao lembrar-se de sua santa aliança,
73 — ausente —
73 o juramento solene que fez com nosso antepassado Abraão.
74 — ausente —
74 Prometeu livrar-nos de nossos inimigos para o servirmos sem medo,
75 — ausente —
75 em santidade e justiça, enquanto vivermos.
76 Bti Zacaríakwe niebare krörö Juanye:
76 “E você, meu filhinho, será chamado profeta do Altíssimo, pois preparará o caminho para o Senhor.
77 — ausente —
77 Dirá a seu povo como encontrar salvação por meio do perdão de seus pecados.
78 — ausente —
78 Graças à terna misericórdia de nosso Deus, a luz da manhã, vinda do céu, está prestes a raiar sobre nós,
79 niebare Zacaríakwe ngäbäkre chi Juanbtä.
79 para iluminar aqueles que estão na escuridão e na sombra da morte e nos guiar ao caminho da paz”.
80 Ngäbäkre Juan ne abko nikani niren, nikani niren ja töi metrebti. Niara namani ünän angwane, nikani nüne kä kaibete. Namani nüne yete abti kä nükani ie blitakäre Ngöböbtä nitre israelita ngätäite.
80 João cresceu e se fortaleceu em espírito. E viveu no deserto até chegar o tempo de se apresentar ao povo de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.