João 1
Ngäbere NT (GYM_WBT) vs NTLH
1 Kena dekä, kä ne däte ngämi, känenkri ni kädekata Kukwe nämanena. Niara nämane nüne Ngöböbe amne niara abko Ngöbö ara arato.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Kena dekä kä ne däte ngämi, känenkri niara nämane ketetibe Ngöböbe.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Niara köböire Ngöbökwe jändrän jökrä dätebare amne jändrän ñakare jire chi abko niarakwe dätebare ñakare.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Niara di nämanena ni mikakäre nire Ngöbökrä amne niara abko ñotra ni jökrä kräke abko krörö: ñotra käta ji metre mike gare nie kä ikote, ye kwrere niarakwe ji Ngöbökwe mikani gare nie.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Nita nüne mente Ngöböye amne nita nüne kä iko diablukwe te abko kräke ni kädekata Kukwe ye tä trä ngitiekä amne kä iko abko di ñakare kä trä ye ötatekrä.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Bati ni nämane iti abko kädian nämane Juan Bautista. Ni ye abko Ngöbökwe juani
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 blitakäre käne angwane, kukwe gare ño ie ni ñotra kwrere yebtä, ye erere niedre kwe, ni jökrä käkwe tödekadre ni yebti abkokäre.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Juan ye abko juani käne Ngöbökwe blitakäre ni ñotra kwrere yebtä, akwa Juan abko ñakare ni ñotra kwrere. Akwa ñotra era metre tä trä ngitiekä ni jökräbtä ji metre Ngöbökwe mikakäre gare ietre, ye abko jatanina nüke abko Juan jatani niere käne.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 — ausente —
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Ni kädekata Kukwe ye abko käkwe jändrän jökrä amne ni jökrä dätebare, akwa nükani kä nebtä nitre töi kämekäme ngätäite angwane, niara abko ni jökrä ye dätekä ara abko ñan nükani gare ietre.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Nükani nüne mräkä kwe israelita ngätäite, akwa mräkä kwe käkwe kani ngäbti ñakare.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Akwa nire nire käkwe niara kani ngäbti käkwe tödekani bti, ye abko ie kä biani kwe rabakäre Ngöbö ngäbriänkäre.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Nitre tä Ngöbö ngäbriänkäre ye abko ñan ni därebare rün btä meyekwe, köböire tätre Ngöbö ngäbriänkäre. Erere arato, ñan rün btä meye töi köböire tätre Ngöbö ngäbriänkäre amne ñan ni brare tö namani meriye abko köböire tätre Ngöbö ngäbriänkäre, akwa ja töi jenbti Ngöbökwe mikani ja ngäbriänkäre.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Ni kädekata Kukwe ye nämane Ngöbö känti. Ngöbökwe juani ni ngätäite, nükani därere ni kwrere amne, ngrabare namani ni kwrere amne nünabare kwe ni ngätäite nete. Niara ütiäte kri bä nuäre, ye abko nunkwe tuaba. Niara abko Ngöbö Odei itibe amne Ngöbö niara Rün käkwe mikani ütiäte kri abko nunkwe tuaba. Ngöbökwe niara mikani ütiäte kri abko kwe niara moto namani kuin ni jökrä kräke amne kukwe era erere mikani gare kwe nie.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Niara ye mdenbtä Juankwe blitabare angwane, nikani ngrente krikri be, käkwe niebare krörö: Ni se mdenbtä tikwe blitaba angwane, tikwe nieba krörö: Ni mda jatadi ti jiebti abko bäri ütiäte ti ngwä, ñobtä ñan angwane niara abko nämanena nüne bäri käne tikrä, tikwe nieba, niebare Juankwe Jesubtä.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Niarata ni tarere kri krübäte ja moto kuinbti, ye mdenbtä abko jändrän kuin biani kwe nie ja täritäri abko krörö:
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Kukwe Biani Ngöbökwe nuendre nie, ye abko biani mekera kwe Moisés köböire, ye abko jändrän kuin biani ngwarbe käne Ngöbökwe nikrä; akwa Ngöbö moto kuin ni kräke käta ni tarere amne tä kukwe era erere mike gare nie, ye abko namani bare era metre nikrä Jesukristo köböire, ye abko jändrän mdara jire bäri kuin biani ngwarbe kwe nikrä.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Ne abko, ni ñakare jire iti käkwe Ngöbö tuani ja okwä jenbti, akwa Ngöbö Odei itibe tare kri kwe tä nüne ketetibe Rün kwebe. Niara abko Ngöbö ara arato abko käkwe Ngöbö mikani gare nie.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Juankwe blitabare Jesubtä angwane, kukwe nakaninkä krörö btä: Bati nitre israelita ji dokwäte nämane Jerusalén käkwe nitre blitaka Ngöböbe ni mda mda diäre amne nitre levita ju blitakrä Ngöböbe ye ngibiabtikä juani ruäre, Juan abko Ni Dianinkä Ngöbökwe ya, ñakare ya ngwentari ie. Ye erere nikanintre nebe Juan känti, käkwe ngwianintari kore ie angwane, Juan käkwe kukwe niebare metre krörö ietre:
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Ti abko ñakare Ni Dianinkä Ngöbökwe, niebare kwe ietre.
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Abtä niebareta kwetre Juanye: ¿Ma abko nire amarebti? ¿Ni Ngöbö kukwei niekä kira juandre mda Ngöbökwe Ni Dianinkä Ngöbökwe känenkri kädian nämane Elías abko mare ya? niebare kwetre mda Juanye. Angwane Juankwe niebare mda: Ti abko ñakare Elías, niebare kwe ietre. Angwane niaratre nikani kukwe ngwentari kisere mda Juanye, käkwe niebare ie: ¿Ngöbökwe ja kukwei niekä mdara jire Moisés kwrere juandre nieta Ngöbö Kukweibtä, ye abko ma ara ya? niebare kwetre. Ñakare, niebare Juankwe ietre.
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Abtä niebareta kwetre Juanye: Ma abko nire, ye makwe niedre nunye, ñobtä ñan angwane nitre nun juanka, kräke nun rikadre kukwe ngwenante, aisete ma abko nire ye makwe niedre au jakrä abko erere nunkwe niedre, niebare kwetre Juanye.
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Abtä Juankwe niebare mda ietre: Kira ni Ngöbö kukwei niekä kädian nämane Isaías käkwe niebare krörö:Ni btä Isaíakwe blitabare abko ti ara, niebare Juankwe ietre.
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Angwane nitre bariseo juani ruäre abko namani yete siba
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 käkwe kukwe ngwianintari krörö mda Juanye: Ma abko ñakare Ni Dianinkä Ngöbökwe, ma ñakare Elías amne ma ñakare ni Ngöbö kukwei niekä Moisés kwrere mata niere, ¿se ñobtä abko mata ni mda mda ngökö ñöte se? ¿Nirekwe kä biani mae ni ngökakäre ñöte se? niebare kwetre ie.
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Juankwe niebare mda ietre: Tita mun ngökö ñö aibe te, akwa mun ngätäite nita iti abko gare ñakare munye.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Ni ye abko jatadi ti jiebti amne, ni klabore aibe käta sandalia tikete ni mdakrä,akwa ti abko bäri ene ruen tie, aisete ti abko ja ñan rükadre töre jire chi tie sandalia tikete ni ye ngotobtä, niebare kwe.
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Kukwe ye abko nakaninkä jökrä kore käkä Betábara känti Ñö Jordánbtä kä driri, Juan nämane ni ngökö ñöte ye känti.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Yebti jändrinane angwane, Jesu jatani Juan kukwäre, ye jatabare Juanye angwane, niebare kwe ni jökräye: Kordero Ngöbökwekite tuen sete se. Se mike ñäräre munkwe. Ni se mden ni ngite kukwe kämekäme nuenbtä Ngöbö rüere diankaka nibtä.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Ni se mden, btä ti nämane blite, käkwe nieba krörö: Ni mda jatadi ti jiebti abko bäri ütiäte ti ngwä, ñobtä ñan angwane niara abko nämanena nüne bäri käne tikrä, tikwe nieba angwane,
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 niara abko Ngöbö Odei ara ñan nämane gare tie, akwa rükadre gare juta israelitaye, abkokäre Ngöbökwe ti juani ni ngökö ñöte, niebare Juankwe.
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Erere arato, Juankwe kukwe niebare metre Jesubtä krörö: Ngöbö Üai Deme nämane kä käinbti jataba ütü kwrere timonkwäre, rikaba mate niarabtä, tikwe tuaba.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Akwa ye ngwane, niara abko Ngöbö Odei ngämi nüke gare tie, akwa Ngöbö ti juanka ni ngökö ñöte, ye käkwe niebare krörö tie: Ngöbö Üai rika timonkwäre angwane, raba mate nirebtä ma okwäbti, ni ye abko käkwe Ngöbö Üai Deme mikadi nüne nibtä, nieba kwe tie.
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Ye erere tikwe Ngöbö Üai tuaba nüke btä, aisete niara abko Ngöbö Odei ara tita niere. Abko kore se, niebare Juankwe.
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 Yebti jändrinane angwane, Juan nämane ni ngökö ñöte, ye känti namaninta angwane, nitre nänkä Juanbe namani nibu ben yete.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Ye btäräbe Jesu jatani tuen dikekä Juanye se kwrere angwane, Juankwe niebare: ¡Kordero Ngöbökwe kite tuen sere se! niebare kwe nitre nibu ye okwäbti.
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Juankwe niebare kore, ye jarabare nitre nibu yeye angwane, nikani Jesu jiebti mda.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Jesukwe mikaninta ñäräre ja jiebti, käkwe niebare ietre: ¿Mun ye tö nibi dreye? niebare kwe ietre. Angwane nitre nibu ye käkwe niebare mda: Dirikä, ¿mata nüne mdente? niebare kwetre ie.
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Abtä Jesukwe niebare mda ietre: Tita nüne mdente brän tuen, niebare kwe ietre. Ye erere nikanintre angwane, Jesu nämane mdente ye abko tuani kwetre. Angwane ye näire ñänä okwä namanina kräbkä dere amne niaratre namani Jesu känti ye näire dere.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Ni nibu käkwe Juan kukwei nuani, nikani Jesu jiebti, ni ye abko iti kädian nämane Andrés. Andrés ye abko Simón Pedro etba.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Andrés nikaninta angwane, nikaninbe etba Simón känentari. Simón kwanintari ie angwane, niebare kwe ie: Ni Dianinkä Ngöbökwe kädianta Kristo griegore, ye abko kwanba nunye, niebare Andrékwe Simónye.
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Yebti nikani Simón ngwena nebe Jesu känti. Simón ye jatabare Jesuye angwane, Jesukwe niebare ie: Ma abko Simón. Ma Jonás ngobo, akwa mtare mentokwäre ma kä rabadi Cefas arato. Abko kore se, niebare Jesukwe Simónye. (Cefas abko käta “jä” niere kukwe arameore abko Pedro nieta griegore.)
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 Yebti jändrinane Jesu tö namani rikai kä Galileate, ye erere nikani mda. Namani yete angwane, namani ngätäi Felipebe angwane, niebare kwe ie: Jakwe. Brän tibe, niebare kwe ie.
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Felipe ye abko Betsaidabo. Andrés amne Pedro abko Betsaidabo arato.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Jesukwe Felipe ngwiani jabe, yebti Felipe nikani Natanael känene mda. Kwani ie angwane, niebare krörö kwe ie: Ni Dianinkä Ngöbökwe, ye kwanba nunye. Kukwe Biani Ngöbökwe Moiséye, yebtä Moisékwe tärä tikani niarabtä. Erere arato, nitre Ngöbö kukwei niekä mda mda käkwe tärä tikani niarabtä arato. Ni ye abko José Nazarebo ngobo. Niara abko kä Jesu, ye mden abko kwanba nunye, niebare kwe Natanaeliye.
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Abtä Natanaelikwe niebare mda: ¡Jo! Juta Nazaret käme. ¿Yete abko jändrän kuin jatadre ya? niebare kwe Felipeye. Angwane Felipekwe niebare mda ie: Jakwe, brän. Makwe tua ja okwä jenbti, niebare kwe ie.
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Erere Natanael jatani nüke ja ken se kwrere, ye jatabare Jesuye angwane, Jesukwe niebare ie: Ni israelita töi era metre kite nüke nete. Niara ne abko ni ngökö ñakare, niebare Jesukwe ie.
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Abtä Natanael käkwe niebare mda Jesuye: ¿Mdente ti nükani gare mae amarebti mata niere kore tie ye? niebare kwe ie. Angwane Jesukwe niebare ie: Felipe ngämi nüke ma kärere, ye känenkri tikwe ma turi täkänintbe higo krie täni sete, niebare Jesukwe mda ie.
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Abtä Natanael käkwe niebare Jesuye: ¡Dirikä, era bkänä ma abko Ngöbö Odei amne ma Jrei nitre israelitakwe! niebare mda kwe ie.
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Abtä Jesukwe niebare mda ie: ¿Higo krietäni tikwe ma turi täkänintbe, tikwe nini mae, ye aibebtä ti kukwei nibi era makrä ya? Makwe ti tuadi jändrän bäri krikri nuene mda abko tita niere mae, niebare Jesukwe ie.
50 Jesus respondeu:
51 Yebti Jesukwe niebareta mda: Ti bike kukwe era erere niere krörö munye: Kä käinbti se munkwe tuadi tikani amne angele rabadi kite timonkwäre amne rabadi nikenta kukwäne abko rabadi nüke ti Ngöbö Odeibtä, Ngöböta tibe mikakäre gare abko Ngöbökwe bä mikadi tuare munye. Abko kore se, niebare kwe ietre.
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.