Rute 4

God Nuye Kunwok (GUP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Wanjh Boaz bidbom kore birrihmirndemornnamerreni birrihyolyolmi mankarre kore kururrkdangmaye ngarre kore kukadjeh, kumekbe yerrkang ningihni. Kaluk Elimelech nuyeni namud darnkih duninjh nawu Boaz biyolyolmeng kumhdjalley. Wanjh Boaz bimarneyimeng, “Buyh! Ngudda nawu yihre, dabbolk! Yimbarlungmen, kondah yiyerrka.” Wanjh kumbarlungmeng yerrkang.
1 Foi Booz à porta da cidade e sentou-se ali. Vendo passar o homem que tinha o direito de resgate, do qual falara, chamou-o e disse-lhe: Vem cá um pouco; senta-te aqui. O homem veio sentou-se.
2 Wanjh Boaz benmey kunbid dja kunbid nawu birribuyika bininj birrikihkimuk, benmarneyimeng, “Kondah ngurrimyerrkarrimen.” Wanjh bedmanwali birriyerrkarrinj.
2 Escolhendo então Booz dez homens dentre os anciãos da cidade, disse-lhes: Sentai-vos aqui.
3 Wanjh Boaz biwelengmarneyimeng namekbe namud nawu ngokko bikimey, yingkihyingkihni kumekbe, bimarneyimeng, “Naomi ngalbu kumdurndi Moabbeh kadjare kaweykan kabbal kunyahwurd bu nuyeni nawu ngad kanemud Elimelech.
3 Estando eles sentados, Booz dirigiu-se ao parente próximo, falando-lhe neste termos. Noêmi, que voltou da terra de Moab, está para vender a parte no campo que pertencia ao nosso parente Elimelec.
4 Ngamwam ngadjareminj bengdayhke marneyime, yirrangduluburrimen kayime kore kumirrk bedberre nawu karrihni, nanih birrikihkimuk dorrengh, nawu kabirriwohrnan kore kunred. Ngudda bu yidjaremen yirrurndiwe, wanjh kunu yirrurndiwemen, dja bu burrkyak, wanjh kanmarneyimen ba ngaburrbun. Minj mak nangale nabuyika karrurndiwe, dja ngudda nawu yikukdokme dja ngaye yerre balhmarnedi.” Namekbe bininj kumyimeng, “Ngoyh, ngarrurndiwe manmekbe kabbal.”
4 Eu quis informar-te disto e propor-te que a compres diante dos anciãos do meu povo aqui presentes. Se queres usar do teu direito de resgate, faze-o; do contrário, dize-mo, para que eu saiba o que devo fazer, porque vens em primeiro lugar, mas depois de ti é a mim que cabe esse direito. Eu quero usar do meu direito, respondeu o homem.
5 Wanjh Boaz balyimeng, “Bu yiman yirrangduluburren kunekke kabbal kore kubid Naomi, wanjh kunu Ruth dorrengh yimang, ngalbu kamarrdjukun ngalkang Moabbeh, ba bu wurdyaw yibornan wanjh nuye namekbe nawu doweng ba kabbal kakarrme kore nuyeni manbu bolkwakwam nawu doweng.”
5 Comprando essa terra da mão de Noêmi, continuou Booz, adquires ao mesmo tempo Rute, a moabita, mulher do defunto para conservar o nome do defunto, em sua herança.
6 Wanjh namekbe nabuyika namud yimeng, “Ngayenu nuk minj ngarrurndiwe manmekbe kabbal, kakarrewarre, minj kunmekbe ngakurduyime. Bu yimankek ngarrurndiwe, wanjh kunu minj ngad ngadberre wurdwurd, dja nabuyika nuye nawu doweng. Dja yingan yimang yidjaldurndiwemen manmekbe kabbal dja ngayenu kakarrewarre minj ngarrurndiwe.”
6 Nesse caso, respondeu aquele homem, não a posso resgatar por minha própria conta, porque isto viria prejudicar o meu patrimônio. Usa tu do meu privilégio, porque não o posso fazer.
7 — ausente —
7 Era outrora costume em Israel, nos casos de resgate ou de sub-rogação, que o homem tirasse o calçado e o desse ao outro para validade da transação; isso servia de ratificação.
8 — ausente —
8 O parente próximo disse, pois, a Booz: Compra-a para ti, e tirou o calçado.
9 Wanjh Boaz benwelengmarneyimeng nawu birrikihkimuk kumekbe birrihdjarrkni, dja mak nawu birriwern bininj, yimeng, “Ngudda wanjh bolkkime kandinang kunmekbe ngakurduyimeng, ngarrangduluburrinj kore Naomi namekbe rowk nawu bedberreni Elimelech dja bebeywurd nuye bokenh Chilion dja Mahlon.
9 Booz disse aos anciãos e a todo o povo: Vós sois hoje testemunhas de que comprei da mão de Noêmi tudo o que pertencia a Elimelec, a Quelion e a Maalon.
10 Dja Ruth warridj ngalbu Moabbeh, kamarrdjukun nuyeni Mahlon, ngaleng warridj ngamang ngardduk ngalbininjkobeng, ba ngabornan beywurd bu bininj wanjh kawayhke kunngey kore nuye nawu doweng, kore kunred nungan nuye kabolkkarrme ba kunngey nuye nawu doweng minj kadjobme kore namud nuye dja kore kunred nungan nuyekih. Ngudda rowk kandinang bolkkime bu kunmekbe ngakurduyimeng, ba bu ngurriyolyolme bu kandinang bu kunmekbe ngakurduyimeng.”
10 Com isto adquiro ao mesmo tempo Rute, a moabita, por mulher, viúva de Maalon, para conservar o nome do defunto em sua herança, e para que esse nome não se apague de entre os seus parentes e no povo da cidade. Disso sois hoje testemunhas.
11 Wanjh namekbe nawu bininj birrihmirnderri kore kurrangmaye kumekbe kukadjeh, birrikihkimuk warridj birriyimeng, “Yoh ngundinang bu kunmekbe yikurduyimeng, kaluk ngarriyolyolme. Dja ngarridjawan Yawey kabimarnbun ngalmekbe daluk ngalbu kumngimeng kore ngudda bu kayimerran yiman Rachel dja Leah nawu benehmangi nawern wurdyaw nuyeni Jacob, wanjh yikukenmen dja ngundiburrbun rowk nawu kabirrini kore kunred Bethlehem.
11 Então todo o povo que estava na porta e todos os anciãos responderam: Somos testemunhas! O Senhor torne essa mulher que entra na tua casa semelhante a Raquel e a Lia, que fundaram a casa de Israel! Sê feliz em Efrata, adquire um nome em Belém!
12 Mak ngad bu ngarridjare bu Yawey ngunwon wurd nawern kore ngalinjngalu daluk, kamarnbuyindan namud ke yiman karohrok Perez nuye namud nawu wurdyaw berrewonengni Judah dja Tamar.”
12 Que a tua casa se torne como a casa de Farés, que Tamar deu à luz a Judá, pela posteridade que te der o Senhor por esta jovem.
13 — ausente —
13 Booz tomou, pois, Rute, que se tornou sua mulher. Aproximou-se dela, e o Senhor concedeu-lhe a graça de conceber e dar à luz um filho.
14 — ausente —
14 As mulheres diziam a Noêmi: Bendito seja Deus, que não te recusou um libertador neste dia. Que o teu nome seja um dia célebre em Israel!
15 Ngalbu ngudda ngalbinjmorne ke ngunmarnedjare duninjh, dja bu yikarrmeninj kunbidkukudji dja bokenh seven yayaw nawu bininj, wanjh yinjilngmakniwirrinj, dja ngalinjngalu yikarrme Ruth, ngalbinjmorne ke ngalbu ngunwernhnjilngmarnbun duninjh, wanjh ngaleng ngalbu yawmey namekbe narangem, nawu yihyime Makkah. Wanjh nungka nawu namekbe ngunkangekerrngehme, dja yiman ngunkukkerrngehme bu yikohbanjmen.”
15 Ele te dará a vida e será o sustentáculo de tua velhice, porque tua nora, aquela que o gerou é que te ama e é para ti mais preciosa que sete filhos!
16 Wanjh Naomi bimey namekbe wurdyaw, biwanjbikarrmi, binahnani.
16 Noêmi, tomando o menino, pô-lo no seu regaço, e fazia-lhe as vezes de ama.
17 Dja kaluk nawu morlehmorlenj kumekbe birrimhdarnhyoy, birrimekbe nanu birringeykurrmeng Obed, birriwokkihyiyimeng dorrengh, “Naomi, bimarnedanginj Namakkahmikenh.” Wanjh namekbe nawu Obed kaluk bu dabbolkminj wanjh bibalbornang Jesse, kalukburrk Jesse bibalbornang David.
17 Suas vizinhas deram-lhe nome, dizendo: Nasceu um filho a Noêmi. E chamaram ao menino Obed. Este foi pai de Isaí e avô de Davi.
18 — ausente —
18 Esta é a posteridade de Farés: Farés gerou Esron;
19 — ausente —
19 Esron gerou Rão; Rão gerou Aminadab;
20 — ausente —
20 Aminadab gerou Naasson; Naasson gerou Salmon;
21 — ausente —
21 Salmon gerou Booz; Booz gerou Obed;
22 — ausente —
22 Obed gerou Isaí; Isaí gerou Davi.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Rute 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.