Romanos 1

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngaye Paul wanjh ngabimbun nahni djurra ngudberre nawu bininj ngurrihni kore kunred Rome, ngudda nawu God ngunmarnedjareminj ngudberre. Ngaye munguyh ngadjalmarnedurrkmirri nuye nawu Christ Jesus. God ngankayhmeng ngaye dja mak nganmarnbom ngayimerranj nuye apostle. Nungka nganwong mahni kore ngarrurrkmirri ba bu ngabenmarnemulewan bininj manbu manmak kunwok kore Godbeh.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Mahni manmak duninjh kunwok kabimbuyindi kore God benyingkihwokwong nawu birriyungkihni prophets ba bu birribimbuni djurra kore God kunwok nuye.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Mahni kunwok manmak kabimulewan nawu beywurd nuye God, nawu yimerranj bininj duninjh, bu kore David bikebmawahmeng nawu nuye namud.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Dja nungka wanjh dolkkang kore kundowikenh, dja nuye Namalngmakkaykenh wanjh kabimulewan dja karriwoybukwon bu nungka wanjh God nuye Beywurd nawu kundulkarre rowk kakarrme, Jesus Christ nawu Kawohrnan Rowk kadberre.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Wanjh God kankongibom rowk kadberre dja nganmarnbom apostles, ba bu ngarrbenmarnemulewan birridjalwern bininj nawu bedda minj Jews bu kabirriwoybukwon Jesus kore kabirriwokmarrkmang nungka, dja mak kabirringeyburlume nuye.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Ngaye wanjh marnehmarneyime ngudda ngudberre nawu ngurrini kore kunred Rome dja God ngunkayhmeng ngudberre, ba ngurriyimerran warridj Jesus Christ bininj nuye.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Nungka nawu ngunmarnedjare ngudberre dja mak kadjare ngudda nuyekih bininj. Ngaye ngadjare God nawu Ngabbard, dja mak nawu Kawohrnan Rowk Jesus Christ bu ngunmarneyime kunmak duninjh dja mak ngunwon kunmodmikenh nuye dorrengh.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Kuhni bu ngahdokmiwe werrk kore ngadjare marneyime ngudberre kuninjkunu. Birriwarlahkenh nawu bininj ngundiwobekkang ngudberre bu ngurriwoybukwon nawu Jesus Christ, wanjh ngaye ngahdi yiwarrudj kore kunngey nuye dja ngaye ngadjalmanjbun God bu ngudda ngudberre.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 — ausente —
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 — ausente —
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Ngaye wanjh ngadjaldjare bu nan ngudberre, ba bu won ngudberre yehyeng nawu Namalngmakkaykenh kanwon kadberre, manbu ngunmurrngrayekwon.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Bu ngaye kuhni ngayime, ngaburrbun nawu ngad karribengyolyolmerrimen kore karrimarneyimerren bu karriwernhwoybukwon Jesus.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Mah nawu karridanginj, kandibekka, ngaye ngadjare bu kuninjkunu ngurriburrbun bu ngaye wanjh ngadjaldjareni bu yimankek ngamrawinj kerrngehkenh, dja kunwern bu ngandahmeng. Wanjh ngaye ngadjare ngabenmarnbun nawu bininj ngurrihni kunmekbe kore Rome ba bu kabirrimunkekadjung Jesus, yiman kayime korroko ngabenmarnbuni birriwern bininj nawu bedda minj Jews.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Kaluk God nganmarnewokkurrmerrinj bu ngaye ngabenmarnemulewan kunwok kunmak bedberre bininj nawu kabirriwokdi Greek kunwok dja mak bininj nawu kabirriwokdi kunwokbubuyika kunwok. Nungka wanjh nganmarnedjareminj ngaye ngabenyikan nawu bininj birriwernhmayaliwern duninjh dja mak bininj nawu birrimayaliyak.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Bu kunmekbekenh kuninjkunu ngaye ngadjare ngamre ngudberre nawu ngurrihni kore Rome bu marnemulewan kunwok kunmak.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Ngaye minj ngayemengalme bu ngabenbengdayhke birriwern bininj mahni kunwok kunmak. Maninjmanu kunwok kakarrme kundulkarre nuye God, wanjh kabenngehke bininj nawu kabirriwokbekkan dja kabirriwoybukwon. Ngayime nawu Jew bininj nayuhyungkih, dja yerrekah bininj nawu minj bedda Jews.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Mahni kunwok kunmak kumdolkkang kore Godbeh. Bu bininj kabirriwoybukwon kunwok kunmak, wanjh kunukka God kabenmakwan birrimekbe nawu bininj, dja kabenmarnmarnbun ba bu bedda birrimak munguyh munguyh. Kunmekbekenh bu kuninjkunu kabimbuyindi kore kahyime, “Bu nangale bininj kabiwoybukwon God, wanjh nakka God kabimarneyime namak, dja mak nungka kabimalngkerrngehme.” [Habakkuk 2:4]
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 God kanbukkabukkan kadberre kore heavenbeh bu bolkkime wanjh nungka kabendung bininj nawu minj kabirridjare kore nungka dja mak kabirridjalyime kunwarrehwarre duninjh. Birrimekbe birriwarre bininj wanjh yiman kayime kabirriwokwarlkkan manbu kunwoybukkenh.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Birriburrbuyi God, bu nungka benbukkabukkani bedberre bu djal mandjad, wanjh woybukkih, kabirridjalburrbun.
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 God marnbom kondah kunrorre dja mak yehyeng rowk. Dja bininj rowk birrinang kore nungka marnbom, wanjh birriburrbuni bu God dingihdi, dja kundulkarrekimukni duninjh. Minj birridarrkidnayinj, dja med, birridjalburrbuni bu woybukkih God kahdi. Dja bonj, minj bedda birriwokmarrkmayinj bu djal burudjang.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Bedda birriburrbuni nawu God, dja ngaleng minj bedda birriburlumeninj nuye, dja mak minj birrimanjbuyinj kore nungka. Dja ngaleng bedda birrimayaliwarreworrinj dja birridjalburrbuni yiman kayime birrihni kore kubolkmunun.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Bedda birridjalwernhburlumerreni bu bedmandeleng birriyimi birrikodjkuludjadni. Dja ngaleng bedda kunu birridjalbengwarr.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Bedda minj birrimarnediwirrinj yiwarrudj kore namakkaykenh duninjh God nawu kahdjaldarrkid munguyh munguyh. Burrkyak. Bedda birrimarnbuni nawu bedman bedberre gods yiman kabirrikukrohrok bininj nawu kabirridowerren, dja mak mayhmayh, dja mayh rowk dja mak yiman nayin!
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Kunmekbekenh bu God bendjalbawong bedberre ba bu birrikurduyimi kore bedman birridjareni, dja kunburrk bedberre birriwarreworreni bu kunwarre birridjaldjareni kore kunburrk djareni.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Njalekenh bu kuhni kurduyimerranj? Kunmekbekenh bedda birribawong kunwok manwoybukni manbu God kabiyolyolme, dja birriwoybukwoni manu benkoweng bedberre. Bedda birrimarneboddangeni yeng kurorrekenh nawu God marnbom, dja wanjh birrimarnedurrkmirri. Minj kabirrimarnedurrkmirri dja minj kabirrimarneboddan God nawu marnbom yehyeng rowk, nawu karriburlumen bu munguyh munguyh. Amen.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Wanjh kunmekbekenh bu kuninjkunu God bendjalbawong bedberre kore kabirridjalkurduyime kunwarrehwarre. Kaluk daluk warridj bindibawong binihbininj, dja wanjh birrimarreni bedmandeleng bu kunwarre birriyimi dalukdeleng.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Dja mak binihbininj bindibawong daluk, dja birridjaldjareni birridjirdmarreni bu birriyoy bu djalbininjdeleng. Bedda birridjaldjareni kore birrikurduyimi kore kunwarrekenh. Bedda birrikurduyimi kundjalwarre duninjh kore kunburrk bedberre, dja wanjh birridowerrinj, kore God bendungi.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Wanjh bedda yimankek birriyimerrinj God nawu djalburrkyak, wanjh God bendjalbawong bedberre bu birrimayaliwarreminj dja wanjh birrikurduyimi kunwarre duninjh kore God minj kadjare.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Bedda birridjalwernhmayaliwernminj duninjh kore kunbubuyika kunwarrehwarrekenh. Bolkkime bedda nawu kabirridjaldjarewern, dja mak kabirrikirnwerren. Bedda wanjh birrimarndeyi. Kaluk kabirridjare kunyid, dja mak kabirridjalkurrehkurren, dja mak kabirridjare kabindiwarrewon birribuyika bininj. Bedda mak kabindidjalyolyolme nawu birribuyika.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 Bedda mak kabirrikowerren kore bininj birribuyika, dja mak kabirriwidnan God. Kabirriyime bu bedda yimankek birringeykimuk, dja kabirridjalbangmen. Bedda mak kabirridjalburlumerren bu bedmandeleng, dja kabirriyawarren bu kunwarre kunkerrngekenh kabirriyime. Bedda minj kabindiwokmarrkmang nawu bedberre kornhkornkumo dja ngalbabadjan.
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Bedda wanjh yiman birrimayaliyak, dja kabirrikurren kore kabirriyime. Bedda nawu birrimimkongiyak dja mak minj kabindikongibunkenh bedberre.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Kaluk bedda kabirriburrbun kore baleh God kayime bu kabendjadme kore mandjad duninjh bininj nawu kuhni kabirrikurduyime. Nungka yimeng bu bininj nawu kakurduyime bu kuninjkunu wanjh nakka kadjaldowen. Dja bonj, bedda kabirridjalkurduyime kunwarre, dja mak kabindiburlume nawu birrimekbe bininj kore bedda warridj kabirrikurduyime kunwarre.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.