Mateus 6
God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH
1 Jesus yimeng, “Wanjh ngurrinahnarrimen! Bu ngurrikurduyime kore kunmak, yuwn ngurrikurrmerren kore nawu birriwern bininj bu ngundikurdunan dja mak ngundiburlumen. Bu kuhni ngurriyime, wanjh kunukka Kornkumo ngudberre nawu heaven kahni minj ngunwon nawu njale kahdjehdjenyo ngudberre.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 Bu ngurriweykan njale yibenwon nawu birrimarladjdja bininj, yuwn bu ngurrikurduyime kore kurobbe, yiman bininj nawu kabirrikurrehkurren nawu bedda kabirrihkurduyime, nawu kabirrihburluburlumerren bu kabirrihweykan nawu njale kabindihwon ba bu birriwern bininj kabindimakwankenh. Mak kunmekbe kabirrikurduyime kore kunrurrk manbu yiwarrudjkenh bedberre, mak kore manbolh. Dja mak bedda kabirridjare birribuyika bininj kabindiburlume. Wanjh ngaye marneyime ngudberre bu woybukkih duninjh, birrimekbe bininj wanjh birrimey nawu kahdjehdjenyo kore kondah kurorrebeh.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 Dja ngaleng, bu ngudda kuhni ngurrikurduyime bu njale ngurrbenwon bininj nawu birrimarladjdja, wanjh manmolk bu ngurrbenwo. Dja yuwn kabirriburrbun nawu birribuyika bininj kore baleh ngudda ngurrikurduyime.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Kaluk bu manmolk ngurridjalkurduyime, wanjh God nawu Kornkumo ngudberre ngunnan kore manmolk ngurrikurduyime, wanjh nunganwali ngundjalwon nawu kahdjedjenyo ngudberre.” Kuhni rowk Jesus yimeng.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Wanjh Jesus yimeng, “Bu yiwarrudj ngurridi, yuwn ngurrikurduyime yiman bininj nawu kabirridjalkurrehkurren. Bedda kabirridjare kabirridi kore kunrurrk manbu yiwarrudjkenh, dja mak kore manbolh ngarre, kaluk kore kurrirdkah. Kunmekbe bedda kabirridjare birriwern bininj kabindinan bu yiwarrudj kabirrihdi. Dja woybukkih duninjh marneyime ngudberre, bu bedda wanjh ngokko birrimey rowk bedberre nawu djehdjenyoy kondah kore kurorre.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Ngudda ngaleng, bu ngurridi yiwarrudj, wanjh ngurriray kore ngurrihyo dja ngurridangbalhmen manbu door, bu ngurridi yiwarrudj nuye nawu Kornkumo ngudberre, nawu minj nangale kabihdarrkidnan. Djal nungan ngunnan rowk kore manmolk ngurrikurduyime, wanjh ngunwon ngudberre nawu namakmak kakarrme ngudberre.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Bu yiwarrudj ngurridi, yuwn ngurrikurduyime yiman bininj nawu minj kabirriwernhburrbun kore God. Bedda kabirrihyolyolme dja minj kabirriwernhkarreburrbun bu kabirriyolyolme. Wanjh yimankek bedda kabirriyime God kunubewu kabenbekkan bu kabirrihyolyolme mandjalwern kunwok!
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Wanjh yuwn ngurrikurduyime yiman bedda. Dja wanjh Kornkumo ngudberre kaburrbun nawu njale ngurrihdjare wanjh yerre bu ngurribaldjawan.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Wanjh bu yiwarrudj ngurridi, wanjh kuhni ngurriyimen, ‘Ngabba nawu ngadberre, yihni kore heaven, ngarridi yiwarrudj kore kunngey ke, bu ngundidjalngeyburlume munguyh nawu bininj rowk.
9 Portanto, orem assim:
10 Ngarridjare bu ngudda Kanmarnewohrnan munguyh. Kaluk ngarridjare kamkurduyimerran kore ngudda yidjare, yiman kore heaven, dja mak kondah kurorre.
10 Venha o teu
11 Dja mak kanwo manme ngadberre bu bolkkime munguyh.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Dja mak yibengmidjda ngadberre kunwarre, yiman bu ngad ngarrbenbengmidjdan bedberre birribuyika bininj nawu ngandimarnekurduyimeng kunwarre.
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Mak kanbidyikarrmen ngadberre, ba kunwarre minj ngarrikurduyime, dja mak kannahna warridj wardi ngandjurrkkan ngadberre nawu namarnde duninjh.’” Kuhni wanjh Jesus benmarneyimeng.
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 Nawu Jesus yawoyhyimeng, “Yoh, bu ngurribengmidjdan kunwarre bedberre birribuyika bininj, wanjh Kornkumo ngudberre kahni kore heaven, wanjh nunganwali ngundjalmarnebengmidjdan ngudberre bu kunwarrekenh ngudberre.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Dja bu minj nangale ngurrbenmarnebengmidjdan kunwarre birribuyika bininj, wanjh God nawu Kornkumo ngudberre minj kabengmidjdan kunwarre ngudberre.” Kuhni wanjh Jesus benbengdayhkeyi.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 Jesus yimeng, “Bu manme ngurribawon kore ngurridi yiwarrudj, yuwn bu ngudda ngurrimarnburren ngurrikebbume yiman bininj nawu bedmandeleng kabirrihburluburlumerren kore kabirrihkurduyime. Bedmandeleng kabirrinjilngwarreworren bu birribuyika bininj wanjh kabirrinan kore manme minj kabirringun. Dja marneyime ngudberre bu woybukkih duninjh, nakka ngokko wanjh birrimey nawu namakmak kondah kore kurorrebeh, djalbonj.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Ngudda ngaleng, nawu ngurribawon manbu manme kore ngurridi yiwarrudjkenh, wanjh ngurridjalngabekburrimen dja ngurridjalkebdjirridjburrimen.
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 Nawu birribuyika bininj minj kabirriburrbun bu ngudda ngurribawon manme. Wanjh nadjalkudji nawu Kornkumo ngudberre, nawu minj nangale kabihdarrkidnan, wanjh namekbe ngundjalnan kore ngurrikurduyime bu manmolk, wanjh ngundjalwon nawu kahdjedjenyo ngudberre.” Jesus wanjh benmarneyimeng kuhni rowk.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 Wanjh Jesus yimeng, “Yuwn ngurrimarnedurrkmirri njalehnjale nawu ngunmarrkkan ngurridjare ngurrimang bu kondah kurorre. Wanjh nakka bininj kabirridjirdmang, dja nuk kabalnudmen, dja wanjh kayakayakmen, dja minj karri munguyh.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Dja ngaleng ngurridjalmarnedurrkmirrin God ba ngunmarnedjehdjenkurrme ngudberre kore heaven. Kumekbe wanjh karri, dja minj nangale kadjirdmang, dja minj kanudmen. Kadjaldi munguyh.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Kore namakmak ngudberre karri, wanjh kunukka ngurridjalburrbun munguyh kore kukange.” Kuhni rowk bu Jesus yimeng.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 Wanjh Jesus yimeng, “Manbu kunmim ngudberre makka wanjh kawolkayindi kore kunburrk ngudberre. Bu ngurrimimmak wanjh kunburrk ngudberre makka kawolkayindi rowk.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 Dja bu ngurrimimwarre, wanjh kunburrk ngudberre kakakyongen rowk, dja ngurrikangebarlmiyindi kunwarrehwarre.”
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 Wanjh Jesus yimeng, “Minj nangale kabenbenemarnedurrkmirri berrewoneng benebokenh nawu kabenewohrnan. Wardi kunukka kabiwidnan nakudji dja kabimarnedjare nabuyika. Mak kunubewu kabimunkekadjung nakudji dja kabimunkebawon nabuyika. Wanjh kunmekbe kayime minj God ngurrimarnedurrkmirri dja kunbuyika money ngunbalmarrkkan. Wanjh kunukka kunwid, dja ngurriburrbu baleh nawu ngurridjare ngurrimarnedurrkmirri.”
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Wanjh Jesus yimeng, “Wanjh marneyime ngudberre, yuwn ngunnjilngwarrewon ngudberre manme manbu ngurringun dja manbu ngurribongun, mak kunmadj warridj nawu ngurridjongburren kore kunburrk! Ngurriburrbun ngudberre kundarrkid wanjh manmekbe manbu mandjalkuken, dja yuwn bu manme. Mak ngurriburrbu nawu kunburrk, dja yuwn bu djal kunmadj.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Kaluk ngurriburrbun mayhmayh nawu kungol kahre. Minj bedda kabirridudjeng manmim wanjh kadjordmen kabaldjolengmen wanjh kabirrimoyhmang kabirrikurrmekurrme kore kurrambalk mankimuk. Burrkyak. Dja Kornkumo ngudberre kore heaven kahni, wanjh namekbe kabenwon mayhmayh rowk manme ba kabirringun. Dja wanjh ngurriwohburrbu bu ngudda ngurrikuken dja nawu mayhmayh nakka walakkih.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Dja kunbuyika ngurriburrbun. Yiddok ngurrimarnburren bu ngurridarrkiddi kunbarnangarrakudji? Burrkyak, dja minj ngurrinjilngwarre bu kumekbekenh.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 Wanjh njalekenh ngurrimarrkwarre kunmadjkenh? Ngurrina mannguy manbu kore kabbal kahdi. Dja ngurrina bu kahdjokadjordmen. Minj kabirridurrkmirri dja kabirrimarnbun kunmadj bedberre.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Wanjh marneyime ngudberre nawu King Solomon minj djongbuyindiwirrinj kunmadj manbu manmedjmakkaykenh duninjh yiman kayime mannguy.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Mah, wanjh, bu God kabolkmarnbun bu kabolkmedjmakmen bu karrudjeng njalehnjale kore kabbal, mak bu bolkkime kahdjalbolkmak, kaluk bu malaywi kabirribalburriwe kore kunak kabalrung. Wanjh ngaleng nungka ngundjongbun ngudberre bu kunmakmak ngurrikukdjongbuyindi. Wanjh njalekenh minj ngurriwernhwoybukwon nungka?
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Mah, wanjh yuwn bu ngurrimarrkwarre dja ngurriyime, ‘Njale ngad ngarringun?’ Mak ngurriyime, ‘Njale ngad ngarribongun?’ Mak kunbuyika ngurriyime, ‘Njale ngad ngarridjongburren?’
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Bininj nawu minj kabirriburrbun God duninjh, wanjh kunmekbe kabirriyime kabirribalburrbun njalehnjale nawu wanjh kabirridjaldare munguyh. Wanjh ngudberre Kornkumo nawu heaven kahni kaburrbun rowk bu ngudda ngurrihdjare namekbe rowk.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Dja ngurridokmibuyhwemen kore God nawu king kawohrnan, dja ngurriyime bu nakka kawernhdokme kunbubuyikakenh. Dja ngurridjaldjarenin nuye kunmakmak kore kadjare. Wanjh nawu njalehnjale ngurridjare nakka wanjh kaluk ngunmarnekurrme bu ngurrimang warridj.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Mah, wanjh yuwn bu ngurrimarrkwarre manbu malaywikenh. Kunbarnangarra rowk kakarrme kunwarre kunwern ngalengngarre. Dja bonj, ngurridjalmadbu bu kamre.”
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.