Mateus 2
God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH
1 Jesus wanjh danginj kore kunred kabolkngeyyo Bethlehem kaluk kore kubolkkimuk ngarre Judea bu kunmekbe bolkyimi Herod nawu King wohrnawohrnani. Wanjh bu kumekbe Jesus danginj, yikahwi bininj nawu birrikodjkuludjad nawu birridolkkang koyekbeh, wanjh birrimwam kore Jerusalem.
1 Jesus nasceu na cidade de Belém, na região da Judeia, quando Herodes era rei da terra de Israel. Nesse tempo alguns homens que estudavam as estrelas vieram do Oriente e chegaram a Jerusalém.
2 Wanjh bedda birridjawayhmeng, “Baleh nawu wurdyaw danginj nawu king bedberre bininj nawu Jews? Wanjh ngad ngarrinang mankokkarrng nuye kore koyek ngarrihni, wanjh ngarrimwam ba bu ngad ngarrimarneboddan nuye.”
2 Eles perguntaram: — Onde está o menino que nasceu para ser o rei dos judeus? Nós vimos a estrela dele no Oriente e viemos adorá-lo.
3 Kaluk bu kuninjkunu kunwok King Herod bekkang, nungka wanjh njilngwarreminj, dja mak bininj rowk warridj nawu kumekbe birrihni kore kunbolk Jerusalem.
3 Quando o rei Herodes soube disso, ficou muito preocupado, e todo o povo de Jerusalém também ficou.
4 Wanjh Herod benkayhmeng birrikihkimuk nawu kabirriwohrnan priests dja nawu mankarre kabindihbukkan bedberre kore kunred Jerusalem, wanjh bendjawam bu baleh nawu Christ danginj.
4 Então Herodes reuniu os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei e perguntou onde devia nascer o Messias .
5 Kaluk bedda birrimarneyimeng, “Kore kunred Bethlehem kore kubolkkimuk Judea ngarre. Nawu prophet biyingkihbimbom bu biyingkihmulewam, kuhnikenh kore djurra, kore kayime,
5 Eles responderam: — Na cidade de Belém, na região da Judeia, pois o
6 ‘Ngudda kunred Bethlehem, kore kunbolk ngarre Judah, ngudda nawu kunbolkmak, dja yiyurrhke rowk kore kubolkbubuyika ngarre Judah. Wanjh ngudda kumekbebeh kore ngudda, kamre nawu bininj kabenmarnewohrnan bininj rowk, dja nanihnjanu bininj nadjalkudji nawu kabennahnan bininj ngardduk nawu Israel benkebmawahmeng, yiman kayime nawu shepherd kamirndenahnan mayh nuye.’” [Micah 5:2]
6 “Você, Belém, da terra de Judá, de modo nenhum é a menor entre as principais cidades de Judá, pois de você sairá o líder que guiará o meu povo de Israel.”
7 Wanjh King Herod benkayhmeng dja benmarnewokdanginj manmolk birrimekbe bininj nawu koyekbeh, dja bendjawam bu baleh bolkyimi manbu mankokkarrng benmarnebebmeng bedberre.
7 Então Herodes chamou os visitantes do Oriente para uma reunião secreta e perguntou qual o tempo exato em que a estrela havia aparecido; e eles disseram.
8 Wanjh King Herod benmunkeweng birrimekbe nawu bininj kore kunred Bethlehem, dja benwokrayekwong benmarneyimeng, “Ngurriyawa namekbe wurdyaw, dja kaluk bu ngurringalke, ngurrimray werrkwerrk bu kandimarneyime ba ngayemanwali ngare ngaboddan nuye.”
8 Depois os mandou a Belém com a seguinte ordem: — Vão e procurem informações bem certas sobre o menino. E, quando o encontrarem, me avisem, para eu também ir adorá-lo.
9 Kaluk bu kunmekbe benmarneyimeng nawu king, wanjh bedda birribolkbawong dja birriwam. Wanjh mankokkarrng manbu birrinang kore koyek, wanjh makka djalkukdokmi bedberre wanjh kaluk danginj kore kumekbe wurdyaw yongohyoy.
9 Depois de receberem a ordem do rei, os visitantes foram embora. No caminho viram a estrela, a mesma que tinham visto no Oriente. Ela foi adiante deles e parou acima do lugar onde o menino estava.
10 Kaluk bu birrimekbe bininj birrinani manbu mankokkarrng, bedda wanjh birridjalnjilngmakminj.
10 Quando viram a estrela, eles ficaram muito alegres e felizes.
11 Wanjh birrimwam kore kururrk kore wurdyaw yongohyoy kaluk ngalbadjan dorrengh bindidjarrkngalkeng ngalbu Mary. Wanjh birrimarneboddanginj bu bedda birriburlumeng nungka nuye. Yerre wanjh birridangmarrhmey nawu namakmak birrimhkani bu birriwong nuye. Kaluk nawu gold duninjh, dja mak manbu mankalkkidmanjmak incense dja mak myrrh manbu mankalkkidmanjmak.
11 Entraram na casa e encontraram o menino com Maria, a sua mãe. Então se ajoelharam diante dele e o adoraram. Depois abriram os seus cofres e lhe ofereceram presentes: ouro, incenso e mirra .
12 Wanjh God benbengdayhkeng bukirri bu minj kabirridurndeng kore King Herod, wanjh bedda birridjaldurndi kore bedberre kunbolk, kore manbolhbuyika ngarre birriwam.
12 E num sonho Deus os avisou que não voltassem para falar com Herodes. Por isso voltaram para a sua terra por outro caminho.
13 Kaluk bu kumekbe birribolkbawong nawu bininj birrikang koyekbeh, wanjh angel bimarnebebmeng Joseph kore kunkodjbukirri, dja bimarneyimeng, “Yirrolka! Yibenbeneka wurdyaw dja ngalbadjan dorrengh, dja ngurridjarrkkelerlobmen kore kunbolk Egypt, dja King Herod kabiyawan nawu wurdyaw kadjare kabibun. Wanjh ngurridin kumekbe kunbolk kore Egypt kaluk yawoyhmarneyime ngudberre bu kunmekbe ngurribolkbawon.”
13 Depois que os visitantes foram embora, um anjo do Senhor apareceu num sonho a José e disse: — Levante-se, pegue a criança e a sua mãe e fuja para o Egito. Fiquem lá até eu avisar, pois Herodes está procurando a criança para matá-la.
14 Wanjh kukak yerreh Joseph dolkkang wanjh birriwam Egypt, bu benbenekang wurdyaw dja ngalbadjan.
14 Então José se levantou no meio da noite, pegou a criança e a sua mãe e fugiu para o Egito.
15 Wanjh kumekbe birrihni kore kunbolk Egypt kaluk bu yerrekah wanjh King Herod doweng. Kuhni yimerranj kore Kawohrnan Rowk bimarneyimeng nawu prophet Hosea bu yimeng, “Kaluk ngaye ngakayhme nawu beywurd ngardduk kore Egyptbeh.” [Hosea 11:1]
15 E eles ficaram lá até a morte de Herodes. Isso aconteceu para se cumprir o que o Senhor tinha dito por meio do profeta : “Eu chamei o meu filho, que estava na terra do Egito.”
16 Bu Herod benburrbom birrimekbe bininj nawu koyekbeh birrikoweng, nungka wanjh wernhyidduy duninjh. Wanjh benwokrayekwong nawu kabirrihdurrkmirri nuye bu kabindingalke nawu narahrangem rowk nawu bokenh mandjewk bedberre, dja mak nawu birribalkilehkilelk, kore kunred Bethlehem dja mak darnkih kore kumekbe kunred, bu kabindibunkenh rowk. Kuhni King Herod kurduyimeng, dja burrbom njale kundung bu wurdyaw danginj, nawu koyekbeh bininj birrimulewam.
16 Quando Herodes viu que os visitantes do Oriente o haviam enganado, ficou com muita raiva e mandou matar, em Belém e nas suas vizinhanças, todos os meninos de menos de dois anos. Ele fez isso de acordo com a informação que havia recebido sobre o tempo em que a estrela havia aparecido.
17 Wanjh woybukkendanginj bu yimerranj kore nawu prophet Jeremiah bimbom, yimeng,
17 Assim se cumpriu o que o profeta Jeremias tinha dito:
18 “Kore kunred ngarre Ramah wanjh birribekkang daluk kanalkkihrey dja wernhnjilngwarreminj duninjh. Wanjh ngalmekbe ngalbu Rachel benmarnenalkbuni ngaleng ngarre wurdwurd mak, dja mak minj djareniwirrinj bu nangale binjilngmarnbuyi, dja birrimekbe wurdwurd wanjh ngarre birridoweng.” [Jeremiah 31:15]
18 “Ouviu-se um som em Ramá, o som de um choro amargo. Era Raquel chorando pelos seus filhos; ela não quis ser consolada, pois todos estavam mortos.”
19 Kaluk bu King Herod doweng, nawu angel nuye Kawohrnan Rowk bimarnebebmeng Joseph kore kunkodjbukirri, kore birrihni kunbolk Egypt.
19 Depois que Herodes morreu, um anjo do Senhor apareceu num sonho a José, no Egito,
20 Wanjh nawu angel bimarneyimeng, “Yirrolka, yibenbeneka ngalbadjan dja wurdyaw, dja ngurridurnden kore kunbolk ngarre Israel. Dja bininj nawu birridjareni birribuyinj nawu namekbe wurdyaw wanjh bedda birridowerrinj.”
20 e disse: — Levante-se, pegue a criança e a sua mãe e volte para a terra de Israel, pois as pessoas que queriam matar o menino já morreram.
21 Wanjh Joseph dolkkang benbenemey wurdyaw dja ngalbadjan wanjh birridurndi kore kunbolk Israel.
21 Então José se levantou, pegou a criança e a sua mãe e voltou para a terra de Israel.
22 Kaluk bu Joseph biwobekkang Archelaus, nawu beywurd nuyeni King Herod wohrnawohrnani kumekbe kunbolk kore kornkumo nuye wohrnani kore kunbolk ngarre Judea. Wanjh Joseph keleni, minj rawinj kumekbe niwirrinj. Kaluk kunmekbe bu angel biyawoyhbengdayhkeng Joseph kore kunkodjbukirri, nungka wanjh wam kubolkbuyika kore kubolkkimuk ngaleng ngarre, kunbolk Galilee.
22 Mas, quando ficou sabendo que Arquelau, filho do rei Herodes, estava governando a Judeia no lugar do seu pai, teve medo de ir morar lá. Depois de receber num sonho mais instruções, José foi para a região da Galileia
23 Kaluk kore kunred kabolkngeyyo Nazareth, wanjh kumekbe bedda birrihni. Wanjh kumekbe woybukkendanj manbu kunwok kore nawu prophets birriyingkihyolyolmi nawu Jesuskenh, “Nungka nawu Nakang Nazarethbeh”.
23 e ficou morando numa cidade chamada Nazaré. Isso aconteceu para se cumprir o que os profetas tinham dito: “O Messias será chamado de Nazareno.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.