Marcos 1
God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT
1 — ausente —
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 — ausente —
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Kore kubolkdarleh nahni bininj kahkayhmire kahyime, “Manbolh ngurribolhmarnbu nuye nawu Kawohrnan Rowk! Kaluk manbolhdjadnin bu ngurrimarnbu nuye!” ’” [Malachi 3:1; Isaiah 40:3]
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Wanjh namekbe John nawu benhkukdjuhkeyi bininj, bebmeng kore kubolkdarleh dja benmarnemulewani, benmarneyimeng bininj birriwern, “Ngurriborledmen nuye nawu Kawohrnan dja ngurribawo kunwarre ba God ngunmarnebengmidjdan kunwarre ngudberre, dja mak ngurrikukdjuhmen dorrengh!”
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Wanjh kunred bokenh kore Judea dja Jerusalem birriwern bininj birriyorrmi bu birriyikani John. Wanjh kumekbe birriwarnyakmulewarreni kunwarre bedberre, bu John benkukdjuhkeyi kore mankabo Jordan.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 John nawu djongbuyindi kunmadj nawu marnbom kore kunngabek mayh nuye nawu camel. Dja mak nawu kunngardmokenh dukkayindi, dja mak djalnguni djaddedde dja mankung.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 John yolyolmeng bedberre bu yimeng mahni kunwok, “Nakudji bininj kamre nawu wernhdulkarrekimuk duninjh nawu nganyurrhke ngaye. Ngaye minj ngamak bu ngaboddan ngarrengeyerrke nawu kahdengedjongbuyindi nuye.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Ngaye kukdjuhke ngudberre kore kukku, dja nungka ngunkukdjuhke ngudberre kore Namalngmakkaykenh dorrengh.”
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Wanjh kunmekbe rerrih Jesus bolkbawong Nazareth kore Galilee dja wam kore John ningihni, wanjh kumekbe John bikukdjuhkeng Jesus kore mankabo kabongeyo Jordan.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Kaluk bu Jesus kumhbidbuni kore kukadjid, wanjh bolknang kaddum nang kunngol dangmarrhmiwam dja Namalngmakkaykenh yiman dorddorok rerre kumkoluy kore nungka.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Wanjh wokdanginj kore heavenbeh, yimeng, “Ngudda nawu Beywurd ngardduk. Ngaye wanjh ngawernhnjilngmakminj ke.”
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Wanjh kundjalmekbe rerrih nawu Namalngmakkaykenh bikang Jesus dja mak bimunkeweng kore kubolkdarleh.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Kore kumekbe kubolkdarleh Jesus yerrkang bu kunkodjkewern forty, dja mak birridjarrkni mayh nawu birribang. Kore kubolkdarleh bu ningihni, nawu Namarnde Duninjh wanjh bihdjurrkkani. Kumekbe angels birrimarnebebmeng birrihnahnani Jesus.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Kalukburrk bu bininj birrikurrmeng John kore prison, wanjh Jesus wam kore Galilee weykahweykani manbu manmakkaykenh kunwok nuye God.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Wanjh benmarneyimi, “Kuhni wanjh darnkih ngokko kamhre bu God kawohrnan rowk. Dja wanjh ngurrikangeborledmen dja ngurriwoybukwo kunwok manbu manmakkaykenh!”
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Kaluk bu Jesus rengehrey kore kukadjid ngarre manbokimukkenh kabongeyyo Galilee, wanjh balwohnang benbenenang Simon dja Andrew, nawu Simon benedanginj. Beneweyi walabbi kore kukku bu djenj benehmangi. Kaluk bedda benedurrkmirri nawu djenj benemangi.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Wanjh kumekbe Jesus benbenemarneyimeng, “Ngunemray ngaye kandikadju, ba bu benbenemarnbun bu bininj ngurrbenmang yiman djenj ngunemangi.”
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Wanjh kundjalmekbe rerrih Simon dja Andrew benebawong walabbi berrewoneng, nawu benebebbehkarrmi, dja benemunkekadjuy Jesus.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Kaluk Jesus djahdjalley, dja minj djarrehniwirrinj, wanjh benbeneyawoyhnang benebadbuyika bininj, nawu kabenengeyyo James dja John nawu bebeywurd nuye Zebedee. Wanjh bedda benehbarndi kore kabbala dja benemarnmarnbuni walabbi berrewoneng.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Mak kornkumo berrewoneng nawu Zebedee dja nawu birrihdurrkmirri nuye kumekbe birrihdjarrkbarndi kore kabbala bebeywurd dorrengh. Wanjh kundjalmekbe rerrih Jesus benbeneyawoyhkayhmeng benemekbe nawu benedanginj, wanjh kunmekbe rerre bindibawong birribuyika dja nawu kornkumo dorrengh, dja benemunkekadjuy Jesus.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Jesus dja nawu benbukkabukkani nuye birriwam kore kunred kabolkngeyyo Capernaum. Wanjh kaluk kunbarnangarra Sabbath, Jesus wam werrk ngimeng kore kunrurrk yiwarrudjkenh manbu Synagogue, wanjh dedjingmey benbukkabukkani kumekbe.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Nawu bininj kumekbe birrihdi birrikangebarrhmeng bu birribekkani nungka yolyolmeng bu yiman kayime nungka wohrnani rowk, minj karohrok nawu bininj mankarre kore kabindibukkan.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Bu kumekbe Jesus dingihni, nakudji bininj di kore kunrurrk yiwarrudjkenh, kaluk nungka karrmi namalngwarre. Wanjh namekbe namalngwarre kayhmeng yimeng,
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 “Jesus nawu Nazarethbeh! Njale yidjare? Yiddok yimwam bu kanbenebun? Dja ngaye burrbun ngudda. Ngudda God nuye nawu Yikukdjamun Duninjh!”
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Wanjh Jesus bimarneyimeng bu biwokrayekwong, “Yingurdmen! Dja yibebmen yibawo nahni bininj!”
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Wanjh nawu namalngwarre bimarnbom namekbe bininj bu deldelmeng kunkimuk duninjh. Kunmekbe rerreh nawu namalngwarre kayhmeng wernkih duninjh, dja wanjh bebmeng, wam bibawong namekbe bininj.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Kaluk birriwern bininj nawu birrinang dja birrikangebarrhmeng. Dja wanjh birridjawarreni bu birrimarneyimerreni, “Kaluk baleh kuhni kurduyimerranj? Nahni bininj kahyolyolme mankarrekerrnge, dja mak kahyolyolme yiman kayime nawu kawohrnan duninjh. Nungka kabenmarneyime nawu namalngwarre nawern, dja kabirriwokmarrkmang!”
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Wanjh manmekbe kunwok warlahminj kore kubolkwarlah Galilee bu Jesuskenh.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Wanjh Jesus dja nawu benbukkabukkani birribolkbawong kore kunrurrk ngarre yiwarrudjkenh dja birribalwam, James dja John dorrengh, kore kunrurrk berrewoneng Simon dja Andrew.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Kaluk Simon nuye ngalbinjbalak yoy bu dowehdoweni dja karrmi kundjak. Wanjh bininj nawu kumekbe birrihni birrimarneyimeng Jesus bu ngalengkah.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Wanjh Jesus biyikang kore ngaleng yongohyoy, wanjh bibidmey, birrolkkayhweng. Kaluk kundjalmekbe rerreh manbu kundjak bibawong, wanjh ngaleng makminj. Wanjh ngaleng wam kinjeng manme dja benwong birringuneng.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Kaluk bu balngokdanj bolkmununminj, birriwern bininj bindimkani nawu birringorengni kore Jesus, mak nawu namarnde benkarrmi, nakka mak bindimkani kore Jesus.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Wanjh kumekbe kunred nawu birrihni birrimirndemornnamerrinj rowk kore kururrkdangmaye ngarre kurrambalk.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Wanjh kumekbe Jesus benhmarnbuni birriwern nawu manbubuyika kundjak birrihkarrmi. Dja benbebkeyi namarnde nawu kukbubuyika bindihbongkarrmi nawern. Kaluk namarnde birrikukburrbuni Jesus, wanjh kunmekbekenh Jesus minj benbawoyinj bu birrimulewayi.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Bu kunkodjkebuyikani, bu djarreh kumhkabelni, Jesus kakdolkkang dja bolkbawong kore yongohyoy, bu djahdjalkakyoy rerreh. Wam bolkngalkeng kore minj bininj birriniwirrinj, wanjh kumekbe yiwarrudj danginj.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Wanjh yerre, Simon dja nawu birribuyika bininj birriwam birrihdjalyawani Jesus.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Kaluk bu birringalkeng wanjh birrimarneyimeng, “Birriwern bininj ngundihyawan!”
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Wanjh Jesus yimeng, “Ngad wanjh karrire kubolkbubuyika darnkih, kore karurrkmirnderri ba bu ngayolyolme kumekbe bedberre. Wanjh kunmekbekenh ngaye ngamwam.”
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Wanjh birridjarrkrey kore kubolkwarlahbubuyika ngarre kunred Galilee. Nungka yolyolmi kore kunrurrk yiwarrudjkenh, dja mak benbebkeyi bedberre nawu namarnde bindihbongkarrmi.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Nakudji bininj kundjak karrmi. Kaluk kulahmokmokni dja bimyikang Jesus wanjh kumwam barddurrukkurlhdanj dja bimarnekongiburrinj Jesus bu yimeng, “Ngaburrbun ngudda bu kanmarnbun. Dja bu yidjare wanjh kanmarnbu.”
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Wanjh Jesus bidjalwernhkongibom namekbe bininj. Wanjh berlyirriyonginj, bikarrmeng dja yimeng, “Ngaye ngadjare marnbun. Dja wanjh yidjalmakmimen!”
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Wanjh kundjalburrikudji rerrih manmekbe kundjak bibawong nawu bininj wanjh yawoyhkulahmakminj.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Wanjh Jesus bimarneyimeng namekbe bininj bu kare werrk, dja biwernhwokrayekwong yimeng,
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 “Yuwn nangale yimarnemulewan bu kuhni ngakurduyimeng ke. Dja ngaleng yidjallay yikukbukkarrimen kore nawu yiwarrudj kahdurrkmirri, wanjh yiwo njale namak kore God, bu ngudda yimakminj. Yiwo nawu njale namak kore Moses wokkurrmerrinj ba kabenbukkan bininj bu ngudda yimakminj.”
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Dja bonj, namekbe bininj bolkbawong kumekbe dja wam, benmarneyolyolmeng birriwern bininj bu Jesus bimarnbom. Kaluk kunmekbekenh Jesus minj ngimeninj kore rurrkmirnderri ba minj nangale binayi. Dja djahdjalley kore kunred minj nangale diwirrinj. Dja birriwern bininj birriyorrmerreni nawu birrikang kubolkbubuyikabeh birribebmerreni kore nungka ni.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.