Lucas 5

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kaluk kunkudjikenh bu Jesus dingihdi kore kukadjid manlabbarlkimuk duninjh bongeyyoy Gennesaret, dja birrimirndewern bininj birridjokkohmeng Jesus kabirribekkankenh God nuye kunwok benbukkabukkani bedberre.
1 Estando Jesus à beira do lago de Genesaré, grandes multidões se apertavam em volta dele para ouvir a palavra de Deus.
2 Wanjh kumekbe Jesus nang kabbala bokenh manbu djenjkenh, manbu bininj birribawong birrinameng kumekbe kurrid, dja birrimekbe bininj wanjh birridjirridjbuni walabbi bedberre.
2 Ele notou que, junto à praia, havia dois barcos vazios, deixados por pescadores que lavavam suas redes.
3 Wanjh Jesus bidbom kore mankudji kabbala, kaluk Simon nuyeni. Wanjh Jesus bimarneyimeng, “Yiwohdjirrkka walakkih kore kukku.” Wanjh kumekbe Jesus yerrkang kore kabbala. Kaluk kumekbebeh benbukkabukkani bininj nawu birrimirnderri.
3 Entrou num dos barcos e pediu a Simão, seu dono, que o afastasse um pouco da praia. Então sentou-se no barco e dali ensinou as multidões.
4 Wanjh bu Jesus yakwong bu benbukkabukkani, kunmekbe bimarneyimeng Simon, “Yidjirrkka kore kuburrk, dja ngurriburriwemen walabbi ba djenj ngurringorrmang.”
4 Quando terminou de falar, disse a Simão: “Agora vá para onde é mais fundo e lancem as redes para pescar”.
5 Wanjh Simon biwokmey yimeng, “Ngudda nawu kanmarnewohrnan, ngad ngarrihburriweyi bu kunkakkuyeng ngarriwernhdurrkmirri, dja minj njale ngarrimayi. Dja bonj, bu ngudda kanmarneyime, wanjh kunukka ngaye ngayawoyhdombuyhwe nawu walabbi.”
5 Simão respondeu: “Mestre, trabalhamos duro a noite toda e não pegamos nada. Mas, por ser o senhor quem nos pede, vou lançar as redes novamente”.
6 Wanjh bu kunmekbe birrikurduyimeng, birringorrmey nadjalwern duninjh djenj, dja walabbi bedberre kuyindjalkmireyi.
6 Dessa vez, as redes ficaram tão cheias de peixes que começaram a se rasgar.
7 Wanjh kunbidbewih bindimkayhmeng kabindibidyikarrmekenh nawu kabbalabuyika birrihrey birrihdjarrkdurrkmirri. Wanjh kunu birrimwam dja birridjalbarlkeng rowk manmekbe kabbala bokenh, wanjh kuyinyibmeninj.
7 Então pediram ajuda aos companheiros do outro barco, e logo os dois barcos estavam tão cheios de peixes que quase afundaram.
8 Dja bu kunmekbe Simon Peter nang, wanjh nungka mankang kore Jesus kubard nuye, yimeng, “Kanbawo, ngudda nawu Yiwohrnan, dja ngayenu ngawarre, minj ngawokmarrkmang God nuye mankarre.”
8 Quando Simão Pedro se deu conta do que havia acontecido, caiu de joelhos diante de Jesus e disse: “Por favor, Senhor, afaste-se de mim, porque sou homem pecador”.
9 Kunmekbe yimeng bu nungka kangebarrhmeng, dja warridj nawu birridjarrkrey, bedda dorrengh birrikangebarrhmeng bu djenj birringorrmey.
9 Pois ele e seus companheiros ficaram espantados com a quantidade de peixes que haviam pescado,
10 Kaluk James dja John dorrengh nawu bebeywurd nuyeni Zebedee, nawu Simon birrihdjarrkdurrkmirri dja birrihworreni warridj.
10 assim como seus sócios, Tiago e João, filhos de Zebedeu. Jesus respondeu a Simão: “Não tenha medo! De agora em diante, você será pescador de gente”.
11 Wanjh bedda bu birriyibebmeng kabbala kore kuberrk, wanjh birridjalbawong yehyeng rowk, dja nungka Jesus birrimunkekadjuy.
11 E, assim que chegaram à praia, deixaram tudo e seguiram Jesus.
12 Wanjh bu Jesus ni kore kubolkkudji, kaluk kubolkkimuk, mak kumekbe ni nakudji bininj nawu kundjak karrmi kulahwarreni duninjh. Wanjh bu nungka binang Jesus, nungka mankang kanjdji, rorrehrorrenani wanjh bihdjaldjawani, yimeng, “Ngudda nawu Yiwohrnan, bu yidjaremen wanjh yikarrme kundulkarre kanmarnbunkenh.”
12 Num povoado, Jesus encontrou um homem coberto de lepra. Quando o homem viu Jesus, prostrou-se com o rosto em terra e suplicou para ser curado, dizendo: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
13 Wanjh kunu Jesus bidyirriyonginj bikarrmeng, yimeng, “Ngaye ngadjare, wanjh yimakmimen.” Wanjh kundjalburrikudji rerrih mokdowerrinj rowk, kundjak bibawong, dja makminj.
13 Jesus estendeu a mão e o tocou. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!” No mesmo instante, a lepra desapareceu.
14 Wanjh Jesus biwokrayekwong, yimeng, “Yuwn nangale kanmulewan, dja yidjallay kore priest bu yibukkarrimen, dja yiwon mayh kabunkenh, kore kayime mankarre manbu Moses bimbom, ba bininj rowk kabirriburrbun bu woybukkih yimakminj.”
14 Então Jesus o instruiu a não contar a ninguém o que havia acontecido. “Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine”, ordenou. “Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho.”
15 Wanjh yiman djamku Jesus bingurdkemeninj, dja djalwernhwokwarlahminj duninjh, dja kunu birrimirndewern birrimirndemornnamerreni kabirribekkankenh, dja mak kabenmarnbunkenh nawu birrihdoweni
15 Mas as notícias a seu respeito se espalhavam ainda mais, e grandes multidões vinham para ouvi-lo e para ser curadas de suas enfermidades.
16 Wanjh kunu Jesus nungan yarrkka bendjalbawoni, rey kore kubolkdarleh, dja kumekbe dingihdi yiwarrudj.
16 Ele, porém, se retirava para lugares isolados, a fim de orar.
17 Kaluk kunkudjihkenh bu nungka Jesus benbukkabukkani bininj, wanjh kumekbe birrini yikahwi nawu Pharisees dja mak yikahwi bininj nawu bindihbukkabukkani mankarre. Dja bedda birrimdolkkarrinj kubolkyahwurdbubuyika rowk kore Galilee, dja mak Judea, dja yikahwi mak birrimdolkkarrinj Jerusalem. Dja Jesus karrmi nawu Kawohrnan Rowk nuye kundulkarre ba kabenmarnbunkenh bininj.
17 Certo dia, enquanto Jesus ensinava, alguns fariseus e mestres da lei estavam sentados por perto. Eles vinham de todos os povoados da Galileia, da Judeia e de Jerusalém. E o poder do Senhor para curar estava sobre Jesus.
18 Wanjh yikahwi bininj birrimkang kaluk nakudji nawu birlni, kunmadj dorrengh nawu nungka yongohyoy, birribolkyawani dja birridjareni birringimowoyi kururrk, bu birrikurrmeninj kore Jesus nuye kumirrk.
18 Alguns homens vieram carregando um paralítico numa maca. Tentaram levá-lo para dentro da casa, até Jesus,
19 Dja minj baleh birribolkngalkemeninj birringimowoyi dja birrimirndewern duninjh bindidjokkohmeng. Wanjh kunu bedda birribidbom kaddum kore kurrambalk, wanjh birriduhkeng roof, wanjh kumekbe birrikoluyhweng namekbe nawu nabirl kunmadj dorrengh, birrikurrmeng kubulkayh kore birrihmirnderri, kaluk kore Jesus kumirrk nuye.
19 mas não conseguiram, por causa da multidão. Então subiram ao topo da casa e removeram uma parte do teto. Em seguida, baixaram o paralítico na maca até o meio da multidão, bem na frente dele.
20 Wanjh bu Jesus benkurdunang bedberre bu birriwoybukwong, nungka bimarneyimeng nawu birlni, “Ngarrdabbolk, kunwarre ke wanjh bularrbuyindanj rowk.”
20 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Homem, seus pecados estão perdoados”.
21 Wanjh kunu Pharisees dja bininj nawu bindibukkani mankarre, bedda wanjh yiman birrihdjawarreni rerrih bu birriburrbuhburrbuni, birriyimi, “Minj nangale nabuyika kabularrbun kunwarre, dja God nadjalkudji. Kaluk nangale nuk nahni nawu kawokdi yiman God? Dja kawarre!”
21 Mas os fariseus e mestres da lei pensavam: “Quem ele pensa que é? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
22 Kaluk Jesus burrbom bu kunmekbe birriburrbuhburrbuni, wanjh nungka benmarneyimeng, “Njale ngudda ngurrihdjawarren kukange ngudberre?
22 Jesus, sabendo o que pensavam, perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
23 Kandimarneyime bu baleh kakelk, bu ngamarneyime kunwarre nuye bularrbuyindanj rowk, dja nuk bu ngadjalmarneyime nahni bininj bu karrolkkan kare?
23 O que é mais fácil dizer: ‘Seus pecados estão perdoados?’ ou ‘Levante-se e ande’?
24 Dja wanjh ngadjare ngudda ngurriburrbun bu ngaye nawu Bininj Duninjh, God nganmarnbom ngawohrnan bu ngaye ngabularrbun bininj bedberre kunwarre.” Wanjh kunmekbekenh kunu Jesus bimarneyimeng namekbe nawu nabirl, “Ngaye marneyime, yirrolkka, yimadjma nawu yihyo, dja yirrokmen kured.”
24 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico: “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
25 Wanjh kundjalmekbe rerrih nungka dolkkang kore kumirrk bedberre, madjmey manbu kore yoy, dja dokmeng kured, dja biburlumi God bu reyi.
25 De imediato, à vista de todos, o homem se levantou, pegou sua maca e foi para casa louvando a Deus.
26 Wanjh bedda rowk birrikangebarrhmeng duninjh, dja birriburlumi God, dja mak birrikunikeleni duninjh, birrihmarneyimerreni, “Ngad nawu karrinang kunbuyika duninjh bolkkime, bu minj karriburrbuyi.”
26 Todos ficaram muitos admirados e, cheios de temor, louvaram a Deus, exclamando: “Hoje vimos coisas maravilhosas!”.
27 Kaluk wanjh Jesus bolkbawong kore kunmekbe kunred, dja bebmeng, binang nakudji bininj nawu tax kunwardde benmarnemangi, nawu nungka ngeyyoy Levi. Nungka wanjh ningihni kore kunrurrk kore kunwardde mangihmangi. Wanjh Jesus bimarneyimeng, “Kanmunkekadju.”
27 Depois disso, Jesus saiu da cidade e viu um cobrador de impostos chamado Levi sentado no local onde se coletavam impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus,
28 Wanjh kunu nungka dolkkang, baldjalbawong yehyeng rowk, wanjh bimunkekadjuy.
28 e Levi se levantou, deixou tudo e o seguiu.
29 Wanjh Levi bimarnemarnbom Jesus nuye mulil mankimukken kore kunred nuye. Wanjh birrimirndewern duninjh nawu bindimarnemangi kunwardde tax, dja mak birribuyika bininj, wanjh birrineyhneykendi birridjarrknguni manme, kaluk Jesus dja Levi dorrengh.
29 Mais tarde, Levi ofereceu um banquete em sua casa, em honra de Jesus. Muitos cobradores de impostos e outros convidados comeram com eles,
30 Wanjh kunmekbe nawu Pharisees dja bininj bedberre nawu bindibukkani mankarre, bedda wanjh bindihdjaldungi Jesus nuye bininj nawu benhbukkabukkani, birriyimeng, “Njalekah ngudda ngurridjarrkngun dja mak ngurridjarrkbongun bininj nawu kabindimarnemang kunwardde tax, dja mak birribuyika nawu birriwarre bininj?”
30 mas os fariseus e mestres da lei se queixaram aos discípulos: “Por que vocês comem e bebem com cobradores de impostos e pecadores?”.
31 Wanjh Jesus benmarneyimeng, “Bininj nawu kabekkarren kamak rowk, namekbe nanu minj kadjare nawu doctor bu kabibmarnbun, dja bininj nawu karrowen, namekbe wanjh kadjare nawu kabimarnbun.
31 Jesus lhes respondeu: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes.
32 Ngaye minj ngamrawinj ngabenkayhme nawu kabirriburrburren yimankek birrimak, dja ngamwam bedberre nawu kabirriburrburren bu birriwarre. Bedda wanjh ngabenkayhme ba kabirribawon kunwarre, kabirriborledme kore God.”
32 Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores, para que se arrependam”.
33 Wanjh bedda birrimarneyimeng Jesus, “Bininj nawu John kabenhbukkabukkan, bedda wanjh kabirridjare yikahwi kabirrihbawon manme, dja mak kabirrihdi yiwarrudj kabirrihdjawan God. Dja kunmekbe rerrih kabirriyime nawu kabindimunkekadjung nawu Pharisees. Dja nawu ngudda ke bininj kabirrihdjalngun dja mak kabirrihbongun munguyh.”
33 Algumas pessoas disseram a Jesus: “Os discípulos de João Batista jejuam e oram com frequência, e os discípulos dos fariseus também. Por que os seus vivem comendo e bebendo?”.
34 Wanjh Jesus yimeng bedberre, “Bu yiman mulil kabirrimarnbun bu bininj daluk kabenemarren, wanjh nawu djawirna nuye nawu nabininjkobeng, bedda wanjh minj kabirribawon manme bu nungka kabirrihdjarrkni, dja kabirridjarrkngun.
34 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo?
35 Dja kaluk kunkodjke kamre bu namekbe nawu nabininjkobeng kabindiyimang bedberre, wanjh kunu nawu djawirna nuye kabirribawon manme.”
35 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão”.
36 Wanjh benmarneyolyolmeng parable warridj, yimeng, “Minj nangale kawohdjalkmang manburrba kore kunmadjkerrngebeh bu kanamekenh kore kunmadjkare. Wardi bu yimankek kunmekbe kayime bininj, wanjh nawu nakerrnge kadjalkmiyindi, dja warridj nawu yimankek kaname kore nakare, wanjh minj kabenemedjrohrok.
36 Jesus também lhes apresentou a seguinte ilustração: “Ninguém rasgaria um pedaço de tecido de uma roupa nova para remendar uma roupa velha. Se o fizesse, estragaria a roupa nova, e o remendo não se ajustaria à roupa velha.
37 Dja kunbuyika mak, minj nangale kaborrahkendong manbu wine manbokerrnge kore nakare budjdjurlung nawu mayh kunkulah. Wardi bu yimankek kunmekbe kayime bininj, wanjh manbu manbokerrnge kadjalkmang namekbe kunkulah nakare, dja mak kaboyakarrburren, dja warridj nawu kunkulah kadjalwarremen.
37 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. Os recipientes velhos se arrebentariam, deixando vazar o vinho e estragando o recipiente.
38 Dja ngaleng manbu wine manbokerrnge ngurridjalborrahkendong kore nakerrnge kunkulah nawu budjdjurlung.
38 Vinho novo deve ser guardado em recipientes novos.
39 Kaluk minj nangale nawu kabongun manbokare wine, kaluk kabodjare manbokerrnge, dja kadjalyime, ‘Bonj, manu manbokare manbomanjmak.’”
39 E ninguém que bebe o vinho velho escolhe beber o vinho novo, pois diz: ‘O vinho velho é melhor’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.