Gênesis 45

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Wanjh Joseph minj munguyh kangerayekworrimeninj kore bininj kumirrk bedberre nawu birrimarnedurrkmirri. Wanjh kunu nungka kayhmeng yimeng, “Ngadjare ngurriray kandibawo rowk.” Wanjh kunu minj nangale mak Joseph birridjarrkniwirrinj bu nungka mulewarrinj bedberre nawu birridanginj.
1 José não conseguiu mais se conter. Havia muita gente na sala, e ele disse a seus assistentes: “Saiam todos daqui!”. Assim, ficou a sós com seus irmãos e lhes revelou sua identidade.
2 Dja nungka wernkih duninjh nalkbom, birrinalkbekkang bininj nawu Egyptbeh, dja kaluk Pharaoh dja nawu birrini kururrk nuye birriwobekkang.
2 José se emocionou e começou a chorar. Chorou tão alto que os egípcios o ouviram, e logo a notícia chegou ao palácio do faraó.
3 Joseph yimeng bedberre nawu birridanginj, “Ngaye wanjh Joseph. Yiddok ngardduk kornkumo kadjaldarrkid?” Wanjh kunmekbe nawu birridanginj nuye minj mak baleh birriyimeninj yimankek birriwokmayi, dja birrikeleminj duninjh bu nungka dorrengh benmarnedanginj.
3 “Sou eu, José!”, disse a seus irmãos. “Meu pai ainda está vivo?” Mas seus irmãos ficaram espantados ao se dar conta de que o homem diante deles era José e perderam a fala.
4 Wanjh Joseph benmarneyimeng nawu birridanginj nuye, “Mah, ngadjare ngurrimdarnhray.” Bu kunmekbe birrikurduyimeng birridarnhyikang wanjh nungka benwelengmarneyimeng, “Ngaye wanjh karridanginj nawu Joseph nawu ngudda kandikukweykang kore Egypt.
4 “Cheguem mais perto”, disse José. Quando eles se aproximaram, José continuou: “Eu sou José, o irmão que vocês venderam como escravo ao Egito.
5 Dja bonj, yuwn ngurrikangewarre, dja yuwn mak ngurriwelengnamerren bu ngaye kandikukweykang kondah, dja God nganmunkeweng ngamyingkihdokmeng ngudberre ba bu nungka kanngehke dja minj mak karridowe rowk.”
5 Agora, não fiquem aflitos ou furiosos uns com os outros por terem me vendido para cá. Foi Deus quem me enviou adiante de vocês para lhes preservar a vida.
6 “Dja kuhni ngayime. Kanbekka. Dja mandjewk bokenh kamarnbun bu minj manme karrikarrmeninj kondah kubolkwarlah Egypt, dja mak kaluk bu five mandjewk minj bininj kabirribolkkarung kabirrimimdudjengkenh, minj mak kabirrimimmoyhmang.
6 A fome que assola a terra há dois anos continuará por mais cinco anos, e não haverá plantio nem colheita.
7 Dja God nganmunkeweng ngamyingkihdokmeng ngudberre, ba kunu yikahwi nawu ngudberre bininj ngurridjaldarrkid kondah kurorre. Nungka wanjh ngunngehke kundulkarre duninjh nuye dorrengh ba ngurriwern ngurridjaldarrkid.”
7 Deus me enviou adiante para salvar a vida de vocês e de suas famílias, e para salvar muitas vidas.
8 “Kunmekbe wanjh, minj ngudda kandimmunkewemeninj kondah, dja nungka God nganmunkeweng. Nungka nganmarnbom yiman kornkumo rerrih nuye Pharaoh, ngabenmarnewohrnan bedberre bininj nawu kabirrini kururrk nuye, dja ngawohrnan kore kubolkwarlah Egypt rowk.”
8 Portanto, foi Deus quem me mandou para cá, e não vocês! E foi ele quem me fez conselheiro do faraó, administrador de todo o seu palácio e governador de todo o Egito.
9 “Wanjh werrkwerrk ngurridurnde kore Ngabbard, dja ngurrimarneyimen, ‘Kuhni wanjh beywurd ke nawu Joseph ngunmarneyime, “God nganmarnbom ngawohrnan kore kubolkwarlah Egypt rowk. Wanjh yimray kore ngaye djalwerrkwerrk, dja yuwn yiwohbolkmaddeng.
9 “Agora, voltem depressa a meu pai e digam-lhe: ‘Assim diz seu filho José: Deus me fez senhor de toda a terra do Egito. Venha para cá sem demora!
10 Ngudda kaluk yini kore kunred Goshen, darnkih kore ngaye, ngudda, dja mak wurdwurd ke, dja mak mawahmawah ke, dja mak mayh nawu sheep, goat, bulikki, dja mak yehyeng rowk nawu yikarrme.
10 O senhor poderá viver na região de Gósen, onde estará perto de mim com todos os seus filhos e netos, rebanhos e gado, e todos os seus bens.
11 Ngaye kaluk won manme kumekbe, dja five mandjewk kamre bu kadjewkwarremen, minj manme kadjordmen. Bu minj yimre ngudda dja nawu ngurridjarrkni dja nawu ke rowk, wanjh ngurridjalyawarren duninjh.” Kuhni ngurrimarneyime nawu nganbornang.’”
11 Ali eu cuidarei do senhor, pois ainda haverá cinco anos de escassez. Do contrário, o senhor e toda a sua família perderão tudo que têm’”.
12 Mak Joseph yimeng bedberre nawu birridanginj, “Ngudda wanjh ngudman kandikuknan, dja Benjaminj ngudda warridj nawu ngarrdanginj kannan, dja wanjh woybukkih ngaye nawu ngawokdi ngudberre.
12 José acrescentou: “Vejam! Vocês podem comprovar com seus próprios olhos, e também meu irmão Benjamim, que sou eu mesmo, José, que falo com vocês!
13 Ngurrimarneyimen Ngabbard bu ngandikukenwong kondah kore Egypt, dja mak ngurrimarneyolyolmen yehyeng nawu ngurrinang. Dja ngurrimka Ngabbard kondah, djalwerrkwerrk ngurrimka.”
13 Contem a meu pai a posição de honra que ocupo aqui no Egito. Descrevam para ele tudo que viram e tragam-no para cá o mais rápido possível”.
14 Wanjh nungka bimarneberlwakbom kukom nuye Benjaminj dja bimarnenalkbom, dja Benjaminj nunganwali bimarnenalkbom.
14 Chorando de alegria, ele abraçou Benjamim, e Benjamim também o abraçou e chorou.
15 Dja nungka benbunjhmey rowk nawu birridanginj dja benmarnenalkbom. Wanjh kaluk rerrikah bedda nawu birridangerrinj birriwokdi nuye.
15 Então José beijou cada um de seus irmãos e chorou com eles; depois os irmãos conversaram à vontade com ele.
16 Kaluk kore Pharaoh nuye bininj birriwobekkang bu Joseph nuye birridanginj birrimwam Egypt, wanjh Pharaoh dja bininj nuye nawu birrikihkimuk, nawu birrimarnedurrkmirri Pharaoh, bedda rowk birrinjilngmakminj.
16 A notícia não demorou a chegar ao palácio do faraó: “Os irmãos de José estão aqui!”. O faraó e seus oficiais se alegraram muito quando souberam disso.
17 Pharaoh bimarneyimeng Joseph, yimeng, “Yibenmarneyimen nawu ngurridanginj bu ngayimeng ngadjare bedda birrimadjkurrmen kubodme bedberre nawu mayh bedberre dja birridurnden kore kubolkwarlah Canaan.
17 O faraó disse a José: “Diga a seus irmãos: ‘Coloquem as cargas em seus animais e voltem depressa à terra de Canaã.
18 Wanjh kumekbe bindima kornkumo dja mak bininj rowk ngudberre, dja kabirrimyawoyhdurndeng kore ngaye. Wanjh ngaye bolkwon ngudberre kore kuwernhbolkmak kondah kubolkwarlah Egypt, dja munguyh ngurringun manme manmak duninjh.
18 Tragam seu pai e todas as suas famílias para cá. Eu lhes darei a melhor terra do Egito, e vocês comerão do que esta terra produz de melhor’”.
19 Dja mak ngaye Pharaoh wokrayekwon ngudda Joseph, wanjh yibenmarneyimen bu kabirrikan wirlbarra kondah Egyptbeh ba kabirrimdahkendan wurdwurd dja ngalbibininjkobeng, dja mak nawu kornkumo ngudberre, wanjh birrimray kondah rowk.
19 O faraó prosseguiu: “Diga a seus irmãos: ‘Levem carruagens do Egito para transportar as crianças pequenas, as mulheres e também seu pai.
20 Dja mak yibenmarneyimen, ‘Yuwn ngurrinjilngwarre bu yehyeng ngurribawon nawu ngudberre. Bonj, dja ngurridjalbawo, dja kondah kore kubolkwarlah Egypt kunwernhmak duninjh ngarre ngurrimang.’” Kuhni rowk nawu Pharaoh bimarneyimeng Joseph.
20 Não se preocupem com seus pertences, pois o melhor de toda a terra do Egito será de vocês’”.
21 Wanjh nawu bebeywurd nuye Israel kunmekbe birrikurduyimeng. Joseph benwong wirlbarra bu Pharaoh biwokrayekwong, dja mak manme benwong kabirrirekenh.
21 Os filhos de Jacó seguiram essas instruções. José providenciou carruagens, conforme o faraó havia ordenado, e lhes deu mantimentos para a viagem.
22 Benbebbehmadjwong rowk kunmadjmakmak, dja Benjamin nungka wanjh biwong kunwardde nakimuk, 300 silver shekels, dja kunmadjwern duninjh.
22 Também presenteou cada irmão com um traje novo, mas a Benjamim deu cinco roupas novas e trezentas peças de prata.
23 Dja kuhni wanjh bimarnemunkeweng kornkumo nuye, kaluk ten donkeys nawu birringorrkani namakmak duninjh nawu nakang kumekbe Egypt, dja ten donkeys ngaldahdaluk nawu birringorrkani manmim dja manme dja yehyeng nuye kornkumo bu kamrekenh.
23 E, a seu pai, enviou dez jumentos carregados com os melhores produtos do Egito e dez jumentas carregadas com cereais, pães e outros mantimentos para a viagem.
24 Wanjh nungka Joseph benmunkeweng nawu birridanginj nuye dja benmarneyimeng, “Yuwn ngurridurren bu ngurrire.”
24 Depois, José se despediu de seus irmãos e, enquanto partiam, disse a eles: “Não briguem no caminho por causa do que aconteceu”.
25 Wanjh birriwam birriwelengbolkbawong Egypt, birrimarnebebmeng kornkumo bedberre nawu Jacob kore kubolkwarlah Canaan.
25 Eles saíram do Egito e voltaram a seu pai, Jacó, na terra de Canaã.
26 Wanjh birrimarneyimeng, “Joseph nungka kadjaldarrkid. Nungka kawohrnan kore kubolkwarlah Egypt rowk.” Jacob wanjh kukkangebarrhmeng dja minj benwoybukwoyi.
26 “José ainda está vivo!”, eles disseram a seu pai. “É o governador de toda a terra do Egito!” Jacó ficou atônito com a notícia. Não podia acreditar.
27 Dja kaluk bu bedda birriwokmulewam rowk bu Joseph benmarneyimeng, dja mak bu nang wirlbarra manbu Joseph bimarnemunkeweng kabikankenh, wanjh kunu nungka Jacob nawu kornkumo bedberre wanjh yawoyhkangemarrmarrminj.
27 Quando, porém, repetiram para Jacó tudo que José lhes tinha dito, e quando ele viu as carruagens que José havia mandado para levá-lo, encheu-se de ânimo.
28 Wanjh Israel yimeng, “Bonj, ngaburrbun kadjaldarrkid Joseph nawu beywurd ngardduk. Ngare nganan dja yerre wanjh ngawelengdowen.”
28 Então Jacó exclamou: “Deve ser verdade! Meu filho José está vivo! Preciso ir e vê-lo antes que eu morra!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 45, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.