Gênesis 43
God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT
1 Kaluk manme birridjalyawarrinj bulkkidj kumekbe kore kubolkwarlah Canaan.
1 A fome se agravou na terra de Canaã.
2 Wanjh kunu bu bedda birringuneng rowk manmim manbu birrimey kore Egypt, wanjh kornkumo bedberre benmarneyimeng, “Ngurridurnde dja ngurrimyawoyhmang manyahwurd manme kadberre.”
2 Quando os cereais que eles haviam trazido do Egito estavam para acabar, Jacó disse a seus filhos: “Voltem e comprem um pouco mais de mantimento para nós”.
3 Wanjh Judah bimarneyimeng, yimeng, “Nawu bininj kanwokrayekwong ngadberre, yimeng bu ngarridanginj minj ngarrikan wanjh nungka minj ngarriyawoyhkebnan.
3 Judá, porém, respondeu: “O homem estava falando sério quando nos advertiu: ‘Vocês não me verão novamente se não trouxerem seu irmão’.
4 Wanjh Ngabba, bu ngudda yimunkewe nawu ngarridanginj ngarridjarrkre, wanjh kunu ngarrire ngundimarnemang manme.
4 Se o senhor enviar Benjamim conosco, desceremos e compraremos mais mantimento,
5 Dja bu minj yimunkewe, wanjh kunu minj ngarrire, dja namekbe bininj kanmarneyimeng ngadberre bu minj ngarrikan nawu ngarridanginj, wanjh minj nungka ngarriyawoyhkebnan.”
5 mas, se não deixar Benjamim ir, nós também não iremos. Lembre-se de que o homem disse: ‘Vocês não me verão novamente se não trouxerem seu irmão’”.
6 Wanjh Israel bendjawam, “Njalekah kunmekbe kandimarnekurduyimeng bu kunwarre, ngurrimarneyimeng namekbe bininj bu ngurrikarrme nabuyika nawu ngurridanginj?”
6 “Por que vocês foram tão cruéis comigo?”, lamentou-se Jacó. “Por que disseram ao homem que tinham outro irmão?”
7 Bedda birriwokmey birriyimeng, “Nungka kandjawadjdjawani munguyh ngadkenh dja nawu karrimud, bu yimeng, ‘Yiddok kornkumo ngudberre kadjaldarrkid?’ dja, ‘Yiddok nabuyika ngurrikarrme nawu ngurridanginj?’ Dja ngadbu ngarridjalwokmawokmangi kore kandjawadjdjawani ngadberre. Minj nuk ngarriburrbuyi nungka yimeninj, ‘Kondah yimka nawu ngurridanginj.’”
7 “Ele fez uma porção de perguntas sobre nossa família”, responderam. “Quis saber: ‘Seu pai ainda está vivo? Vocês têm outro irmão?’. Nós apenas respondemos às perguntas dele. Como poderíamos imaginar que ele diria: ‘Tragam seu irmão’?”
8 Wanjh Judah bimarneyimeng kornkumo nuye nawu Israel, yimeng, “Yimunkewemen yawurrinj bu ngaye ngakan, wanjh ngarrire werrk ba ngad dja ngudda dja wurdwurd ngadberre karridjaldarrkid, dja minj karridowen.
8 Judá disse a seu pai: “Deixe o rapaz ir comigo e partiremos. Do contrário, todos nós morreremos de fome, e não apenas nós, mas também nossos pequeninos.
9 Ngaye ngayeman ngawokkurrmerren nganahnan kamak rowk, ngudda kanwo ngaye nganahnankenh. Bu ngaye minj ngamdurndiwe ke kondah yiyawoyhdarrkidnan, wanjh ngaye kandjalwelengnamen munguyh bu ngarrarrkid.
9 Garanto pessoalmente a segurança dele. O senhor pode me responsabilizar se eu não o trouxer de volta. Carregarei a culpa para sempre.
10 Dja bonj bu minj karridenghkerrimeninj, ngarrirawinj dja ngarrimdurndeyi bokenhkah.”
10 Se não tivéssemos perdido todo esse tempo, poderíamos ter ido e voltado duas vezes”.
11 Wanjh Israel nawu kornkumo bedberre benmarneyimeng, “Bu yiman bu ngurridjalle, wanjh kuhni ngurrikurduyimen. Ngurridahkendo kore baladji ngudberre yikahwi nawu namakmak, nawu kondah kubolkwarlah karrikarrme, dja ngurrikan ngurriwon burudjang namekbe bininj, ngurrikan manyahwurd balm manbu karrikukdelkkerrenkenh, dja nayahwurd mankung, dja mak manmanjmak spice dja myrrh, dja pistachio nut dja almond.
11 Por fim, Jacó, seu pai, lhes disse: “Se não há outro jeito, pelo menos façam o seguinte. Coloquem na bagagem os melhores produtos desta terra: bálsamo, mel, especiarias e mirra, pistache e amêndoas, e levem de presente para o homem.
12 Dja bokenh kunwardde ngurribebbehkan, dja ngurriwon kunwardde nawu ngundimarnedurndiweng kore kurrangmaye baladji ngudberre. Kunubewu mungu ngundimarnedurndiweng ngudberre.
12 Levem também o dobro do dinheiro que foi devolvido, pois alguém deve tê-lo colocado nos sacos por engano.
13 Dja ngurrika warridj nawu ngurridanginj, dja ngurridjaldurnde kore namekbe bininj werrkwerrk.
13 Depois, peguem seu irmão e voltem àquele homem.
14 Dja ngadjare God nawu Ngudjkimuk Duninjh kabimarnbun ngunkongibun namekbe bininj, ba nungka kabimmunkewe nabuyika nawu ngurridanginj, dja Benjaminj dorrengh ngurrimdjarrkdurndeng. Dja ngaye bu ngandimarnedowen wurdwurd, wanjh bonj ngandidjalmarnedowen.”
14 Que o Deus Todo-poderoso lhes conceda misericórdia quando estiverem diante daquele homem, para que ele liberte Simeão e deixe Benjamim voltar. Mas, se devo perder meus filhos, que assim seja”.
15 Wanjh kunu bedda nawu bininj birrikang nawu kabirriwon burudjang, dja mak kunwardde bokenh manbu birringalkeng kore baladji bedberre, dja mak Benjaminj warridj birrikang. Bedda birridokorrokmeng birriwam kore Egypt dja birrimarnebebmeng Joseph, birridanginj kumirrk nuye.
15 Então os homens pegaram os presentes de Jacó e o dobro do dinheiro e partiram com Benjamim. Por fim, chegaram ao Egito e se apresentaram a José.
16 Bu Joseph bennang Benjaminj dorrengh, nungka bimarneyimeng bininj nawu bimarnedurrkmirri kunrurrk nuye, yimeng, “Nanih nawu bininj yibenka kore ngardduk kunrurrk, yibu mayh, dja manme yiyingkihmarnbu, bedda wanjh ngarridjarrkngun bu barnangarraburrk.”
16 Quando José viu Benjamim com eles, disse ao administrador de sua casa: “Estes homens almoçarão comigo ao meio-dia. Leve-os ao palácio, mate um animal e prepare um grande banquete”.
17 Namekbe bininj kurduyimeng kore Joseph bimarneyimeng, dja benkang bedda nawu birridangerrinj kore Joseph nuye kunrurrk.
17 O homem fez conforme José ordenou e os levou ao palácio de José.
18 Wanjh bedda nawu birridangerrinj bu benkang kore Joseph nuye kunrurrk wanjh kunu birrikeleminj, bedda birrimarneyimerrinj, “Bu kerrngehkenh kunwardde birrimdurndiweng kadberre birridahkendoy kore baladji, wanjh kunmekbekenh kunu kondah kankang kadberre. Nungka kadjare kandarrkidmang kadberre dja kanmarnbun bu karrimarnedurrkmirri, dja mak kamang donkey kadberre.”
18 Quando os irmãos viram que estavam sendo levados à casa de José, ficaram apavorados. “É por causa do dinheiro que alguém colocou de volta nos sacos da outra vez que estivemos aqui”, disseram uns aos outros. “Ele planeja nos acusar de roubo e, depois, nos prender, nos tornar escravos e tomar nossos jumentos.”
19 Wanjh kunu bedda birriwam kore namekbe bininj nawu bimarnedurrkmirri Joseph, birriwokdi nuye kore kururrkdangmaye bu birribalhngimi,
19 À entrada do palácio, os irmãos se dirigiram ao administrador de José e lhe disseram:
20 birriyimeng, “Ngudda nawu yiwohrnan, ngad ngarrimwam kondah kerrngehkenhni manme ngarrimey.
20 “Ouça, senhor. Viemos ao Egito anteriormente para comprar mantimentos.
21 Dja bu ngarriwam ngarriwohyonginj kukak, baladji ngadberre ngarridangmarrhmey, ngarribebbehkukngalkeng kunwardde rowk nawu ngarriwong manmekenh, wanjh yongohyoy kore kurrangmaye baladji. Wanjh ngarrimkang ngarrimyawoyhdurndiweng.
21 No caminho de volta para casa, paramos para pernoitar e abrimos os sacos. Descobrimos que o dinheiro de cada um, a quantia exata que havíamos pago, estava na boca do saco. Trouxemos o dinheiro de volta. Aqui está.
22 Dja ngad ngarrimkukkang warridj nabuyika kunwardde nawu manmekenh ngarrimang. Ngad ngarriwakwan bu nangale baladji dorrengh warddedurndiweng ngadberre.”
22 Também trouxemos mais dinheiro para comprar mantimentos. Não fazemos ideia de quem colocou o dinheiro nos sacos”.
23 Wanjh nungka yimeng, “Bonj kamak, yuwn ngurrikele. Nawu God ngudberre dja nuye kornkumo nawu ngudberre, nungka ngunwong namakmak kore baladji ngudberre. Dja ngaye wanjh ngayingkihmey nawu kunwardde ngudberre.” Bu kuhni yimeng wanjh nungka Simeon bimbebkeng bedberre.
23 “Fiquem tranquilos”, disse o administrador. “Não tenham medo. Seu Deus, o Deus de seu pai, deve ter colocado esse tesouro nos sacos. Tenho certeza de que recebi seu pagamento.” Depois disso, soltou Simeão e o levou até onde eles estavam.
24 Namekbe bininj nawu Joseph bimarnedurrkmirri benngimewong kore Joseph nuye kunrurrk, benbowong kukku birridengedjirridjburrinj, dja benwong manme donkey bedberre birringuni.
24 Em seguida, o administrador os conduziu para dentro do palácio de José. Deu-lhes água para lavar os pés e providenciou ração para seus jumentos.
25 Bedda nawu birridangerrinj birribekkang bu kaluk manme kabirringun kumekbe, wanjh kunu birriyingkihmarnbom nawu kabirriwon Joseph burudjang bu nungka kambebme barnangarraburrk.
25 Quando foram avisados que almoçariam lá, os irmãos prepararam os presentes para a chegada de José ao meio-dia.
26 Bu Joseph kumdokmeng kured, bedda birriwong burudjang nawu birrimkang kururrk, dja birrimarneboddanj kanjdji kurorre.
26 Assim que José chegou em casa, entregaram-lhe os presentes que haviam trazido e curvaram-se até o chão diante dele.
27 Nungka bendjawam bu yimankek birrimak, dja wanjh nungka yimeng, “Dja nawu nakohbanj kornkumo ngudberre nawu kandimarneyolyolmeng, yiddok nungka kamak? Yiddok munguyh kadjaldarrkid?”
27 Depois de cumprimentá-los, José quis saber: “Como está seu pai, o senhor idoso do qual me falaram? Ainda está vivo?”.
28 Wanjh bedda birriwokmey birriyimeng, “Nungka nawu yiman namarladj nawu kornkumo ngadberre, nungka wanjh kadjaldarrkid dja kamak kani.” Wanjh bedda birrimarneboddangeni birrikukenhmi.
28 “Sim”, responderam eles. “Nosso pai, seu servo, ainda está vivo e vai bem.” E curvaram-se mais uma vez.
29 Bu nungka Joseph bolknang dja binang Benjaminj nawu nungka benedanginj, ngalbadjan ngalkudji berrewoneng, nungka bendjawam, “Yiddok nahni nawu nayahwurd duninjh ngudberre nawu ngurridanginj nawu kandimarneyolyolmeng?” Dja mak bimarneyimeng Benjaminj, “Ngudda nawu yawurrinj, ngadjare God ngunmarnekurduyime kunmak.”
29 Então José olhou para seu irmão Benjamim, o filho de sua mãe, e perguntou: “Este é o irmão mais novo de que vocês me falaram?”. E disse a Benjamim: “Deus seja bondoso com você, meu filho”.
30 Wanjh bu binang namekbe nawu benedanginj, nungka Joseph bimarnekangenalkbom duninjh, wanjh nungka djalbebmeng werrkwerrk bolkyawam ba kanalkbunkenh. Nungka ngimeng kore nungan nuye kunrurrk kore yongohyoy, dja kumekbe bimarnenalkbom.
30 Muito emocionado por causa do irmão, José saiu depressa da sala. Foi para o quarto, onde chorou.
31 Kaluk bu kebdjirridjburrinj rowk wanjh nungka kumbebmeng, kangerayekworrinj dja yimeng bedberre nawu birrimarnedurrkmirri, “Ngurrimka manme.”
31 Depois de lavar o rosto, voltou mais controlado e ordenou: “Tragam a comida!”.
32 Nungka nakudjihkudji ni dja birriwong manme, dja nawu birridanginj, bedman birridjarrkni bebbehbeh birringuni, dja bininj nawu Egyptbeh nawu kumekbe birringuneng, bedman bebbehbeh birridjarrkni. Kunmekbe birriyimi bu bininj nawu Egyptbeh minj kabirridjarrkngun nawu Hebrew bininj, dja bininj nawu Egyptbeh kabirriwarnyak duninjh kabirridjarrkngun.
32 José foi servido em sua própria mesa, e seus irmãos, em uma mesa separada. Os egípcios que comiam com José, por sua vez, foram servidos em outra mesa, pois os egípcios desprezavam os hebreus e se recusavam a comer com eles.
33 Wanjh nawu birridanginj bedda bu Joseph nuye bininj benmarneyimeng kabirriyerrkan birrimirrkmey, wanjh benbolkbukkang kore birriyerrkarrinj, nawernwarre werrk yerrkang, yerre walawalakko, yerre wanjh nayahwurd duninjh balyerrkang. Wanjh kunu birrinarrinj dja birrikangebarrhmeng.
33 José disse a cada um dos irmãos onde deviam sentar-se e, para espanto deles, colocou-os ao redor da mesa em ordem de idade, do mais velho para o mais novo.
34 Bu manme bindimarnemey kore Joseph nungka ni, wanjh Benjaminj nuyeni manme mandjalwern duninjh. Wanjh mulil bedda birridjarrknguneng bu Joseph dorrengh, birribonguneng warridj, birrinjilngmarnburreni.
34 Mandou encher os pratos deles com comida de sua própria mesa, e deram a Benjamim uma porção cinco vezes maior que a dos outros. E eles comeram e beberam à vontade com José.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 43, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.