Gênesis 41
God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT
1 Kaluk rerrikah bu mandjewk bokenh, wanjh Pharaoh kodjbukirriwam. Nungan bukirriburrinj kore yimankek darnkih mankabo Nile dingihdi.
1 Dois anos inteiros se passaram, e o faraó sonhou que estava em pé na margem do rio Nilo.
2 Wanjh kumekbe nang seven birrikukmak dja birridjurdudjurduh bulikki birrimbidburrinj kore kukabobeh, birringuni kunbak.
2 Em seu sonho, viu sete vacas gordas e saudáveis saírem do rio e começarem a pastar no meio dos juncos.
3 Wanjh kumekbe birribuyikawali seven bulikki birrimbidburrinj yerre nawu birrimowarreni dja birrimurrngbebmerrinj. Wanjh kumekbe birridjarrkdi nawu bulikki rowk, kumekbe kore kurrid ngarre Nile mankabo.
3 Em seguida, viu outras sete vacas saírem do Nilo. Eram feias e magras e pararam junto das vacas gordas à beira do rio.
4 Wanjh nawu birrimowarreni birrimurrngbebmerrinj bulikki bindikuknguneng bindiyakwong rowk nawu birrikukmakni birridjurdudjurduhni. Wanjh Pharaoh kodjkerrolkkang.
4 Então as vacas feias e magras comeram as sete vacas gordas e saudáveis. Nessa parte do sonho, o faraó acordou.
5 Kaluk nungka yawoyhkeyonginj, wanjh yawoyhkodjbukirriwam. Kumekbe nang seven manburrkkimukni dja manmakni manme djordmerreni kore kundalkkudji.
5 Depois, voltou a dormir e teve outro sonho. Dessa vez, viu sete espigas de trigo, cheias e boas, que cresciam em um só talo.
6 Wanjh kumekbe kaluk yerre kolhdebebmerrinj seven manmowarreni manme manbu yiman manmayorrkwurlhkenh kinjeng.
6 Em seguida, apareceram mais sete espigas, mas elas eram murchas e ressequidas pelo vento do leste.
7 Wanjh manmekbe manme manbu manmowarreni bindinguneng manbu manmak manburrkkimuk manme, bindiyakwong rowk. Wanjh Pharaoh kodjkerrolkkang, yimerrinj, “A! Ngaye ngakodjbukirriwam.”
7 Então as espigas miúdas engoliram as sete espigas cheias e bem formadas. O faraó acordou novamente e percebeu que era um sonho.
8 Wanjh kunu bu kukabel nungka kangewarreminj, dja benmarnekayhmeng birriwern rowk bininj nawu birrikurdangni nawu birrini kore Egypt dja mak nawu birrimayaliwernni bininj, dja Pharaoh benmarneyimeng kore kodjbukirriwam, dja minj nangale mak bimarnekarreyolyolmeninj Pharaoh.
8 Na manhã seguinte, perturbado com os sonhos, o faraó chamou todos os magos e os sábios do Egito. Contou-lhes os sonhos, mas ninguém conseguiu interpretá-los.
9 Wanjh bininj nawu wohrnani bedberre nawu benmarnebokani king Pharaoh, nungka bimarneyimeng Pharaoh, yimeng, “Ngaye bolkkime ngabengdayhmeng bu kunwarre ngayimeng.
9 Por fim, o chefe dos copeiros se pronunciou. “Hoje eu me lembrei do meu erro”, disse ao faraó.
10 Bu ngudda Pharaoh kanbeneduy nawu ngundimarnedurrkmirri, dja kanbenekurrmeng ngaye dja bininj nawu wohrnani bedberre nawu manme ngundimarnekinjeyi, kanbenedangbalhmeng kore kunrurrk nuye bininj nawu kawohrnan bedberre nawu ngundimarnerurrknahnan.
10 “Algum tempo atrás, o senhor se irou com o chefe dos padeiros e comigo e mandou prender-nos no palácio do capitão da guarda.
11 Kaluk ngad nganekodjbukirriwam bu kunkakkudji, nungka dja ngaye nganebebbehkodjbukirriwam manbebbehkarrebuyika.
11 Certa noite, o chefe dos padeiros e eu tivemos, cada um, um sonho, e cada sonho tinha o seu significado.
12 Wanjh kumekbe ngarridjarrkni yawurrinj nawu Hebrew, nawu bimarnedurrkmirri bininj nawu kabenmarnewohrnan nawu ngundimarnerurrknahnan. Wanjh bu ngad nganemarneyimeng namekbe Hebrew, nungka wanjh nganbenebebbehmarnekarreyolyolmeng ngarrewoneng kore nganebebbehkodjbukirriwam.
12 Estava conosco na prisão um rapaz hebreu que era escravo do capitão da guarda. Contamos a ele nossos sonhos, e ele explicou o que cada um significava.
13 Dja bu nungka nganbenemarnekarreyolyolmeng wanjh kundjalmekbe kurduyimerranj, ngaye kandurndiweng yawoyhmarnedurrkmirri, dja bininj nawu manme ngunmarnekinjeyi, nungka wanjh yikukbarnnameng kore kurrulk.”
13 E tudo aconteceu exatamente como ele havia previsto. Fui restaurado ao meu cargo de chefe dos copeiros, e o chefe dos padeiros foi enforcado em público.”
14 Wanjh Pharaoh bimunkeweng bininj kabikimang Joseph, wanjh werrkwerrk birribebkeng kore dangbalhmiyindi kubolkwarre kore kururrkmunun. Wanjh bu nungka djawurrkburrinj dja djongburrinj namak, wanjh kumwam bimarnebebmeng king Pharaoh, danginj kumirrk nuye.
14 Na mesma hora, o faraó mandou chamar José, e ele foi trazido depressa da prisão. Depois de barbear-se e trocar de roupa, apresentou-se ao faraó.
15 Wanjh Pharaoh bimarneyimeng Joseph, “Ngaye ngakodjbukirriwam, dja minj nangale nganmarnekarreyolyolme, dja ngaye wobekkang bu ngudda yibekkan nawu bininj kakodjbukirrire wanjh ngudda yimarnekarreyolyolme.”
15 Disse o faraó a José: “Tive um sonho esta noite e ninguém aqui conseguiu me dizer o que ele significa. Soube, porém, que ao ouvir um sonho você é capaz de interpretá-lo”.
16 Wanjh Joseph biwokmey Pharaoh, yimeng, “Ngaye ngawid, dja God ngunmarnekarreyolyolme kunmak ngudda nawu king Pharaoh.”
16 José respondeu: “Essa capacidade não está em minhas mãos, mas Deus pode revelar o significado ao faraó e acalmá-lo”.
17 Wanjh Pharaoh bimarneyimeng Joseph, “Kanbekka, bu ngakodjbukirriwam wanjh ngaye ngahdi kore kurrid ngarre Nile mankabo,
17 Então o faraó contou o sonho a José: “Em meu sonho, eu estava em pé na margem do rio Nilo
18 wanjh seven bulikki birridjurdudjurduh dja birrikukmak birrimbidburrinj kore kukabobeh Nile, dja birringuni kunbak.
18 e vi sete vacas gordas e saudáveis saírem do rio e começarem a pastar no meio dos juncos.
19 Wanjh seven birribuyika bulikki bedmanwali birrimbidburrinj nawu birridjalmowarreni duninjh, birrimurrngbebmerrinj, birrikukyimi yiman minj kab korroko nganayi kore kubolkwarlah Egypt rowk.
19 Em seguida, vi saírem do rio sete vacas feias e magras que pareciam doentes. Nunca vi animais tão horríveis em toda a terra do Egito.
20 Wanjh bulikki nawu birrimowarreni birrimurrngbebmerrinj, bedda wanjh bindinguneng bindiyakwong nawu seven birridjurdudjurduh bulikki nawu birrimbebmerrinj werrk.
20 Essas vacas feias e magras comeram as sete vacas gordas.
21 Dja bu bindinguneng, kunmekbe birridjalkukyimi yiman rerrih minj bindinguyi, dja birridjalmurrngbebmerrinj munguyh, yiman bu kerrngehkenh birrikukyimi. Wanjh ngakodjkerrolkkang.”
21 Contudo, não parecia que haviam acabado de comer as outras vacas, pois continuavam tão magras e feias quanto antes. Então, acordei.
22 “Dja mak nganang bu ngakodjbukirriwam seven manme djordmerreni kore kundalkkudji, kaluk manburrkkimuk dja manmak,
22 “Em meu sonho, também vi sete espigas de trigo, cheias e boas, que cresciam em um só talo.
23 dja seven manme manbu manweleberrkni manmowarreni dja mak yiman manmayorrkwurlhmikenh kinjeng, wanjh manmekbe kolhdedangerrinj rerre.
23 Em seguida, apareceram outras sete espigas, mas elas eram murchas, miúdas e ressequidas pelo vento do leste.
24 Wanjh manme manbu manmowarreni bindinguneng manbu seven manmakni. Dja ngaye kuhni ngabenmarneyimeng birrikurdang, dja minj nangale nganmarnekarreyolyolmeninj.”
24 As espigas miúdas engoliram as sete espigas saudáveis. Contei os sonhos aos magos, mas ninguém foi capaz de dizer o que significam”.
25 Wanjh Joseph bimarneyimeng Pharaoh, yimeng, “Nawu ngudda Pharaoh yikodjbukirriwam wanjh mandjalkudjiwi. God ngunyingkihbengdayhkeng bu baleh darnkih kakurduyime.
25 José respondeu: “Os dois sonhos do faraó significam a mesma coisa. Deus está dizendo ao faraó de antemão o que ele vai fazer.
26 Nawu seven birrimak bulikki wanjh ngundimarnemulewan seven mandjewk, dja seven manmak manme wanjh seven mandjewk. Nawu yikodjbukirriwam wanjh mandjalkudji.
26 As sete vacas saudáveis e as sete espigas de trigo cheias representam sete anos de prosperidade.
27 Dja seven nawu birrimowarre bulikki nawu birrimurrngbebmerrinj nawu yerre bindimarnebidburrinj, wanjh ngundimarnemulewan seven mandjewk, dja manbu seven manlarrk manme manbu yiman kunmayorrk wurlhmi kinjeng, manekke warridj wanjh ngundimarneyolyolme seven mandjewk bu kabolkdarlehmen, manme kayakmen kore kubolkwarlah Egypt rowk.
27 As sete vacas feias e magras e as sete espigas miúdas e ressequidas pelo vento do leste representam sete anos de fome.
28 Wanjh kunmekbe bu ngayimeng ke nawu king Pharaoh, God ngunyingkihbengdayhkeng bu baleh kakurduyime darnkih.
28 “Acontecerá exatamente como eu descrevi, pois Deus revelou ao faraó de antemão o que ele vai fazer.
29 Kaluk kamre seven mandjewk bu manme manwern duninjh karrikarrme kore kubolkwarlah Egypt rowk.
29 Os próximos sete anos serão um período de grande prosperidade em toda a terra do Egito.
30 Dja rerrikah wanjh kamre seven mandjewk bu minj kadjordmen manme, karridjalyawarren rowk. Wanjh bininj kaluk karribengmidjdan kore manme manwern karrikarrmi kore Egypt, kadjalbolkwarremen duninjh.
30 Depois, haverá sete anos de fome tão grande que toda essa prosperidade será esquecida no Egito, pois a fome destruirá a terra.
31 Wanjh bu kunmekbe kayimerran kadjewkwarremen rowk, karriyawarren duninjh, wanjh kunmekbekenh kunu kaluk karribengmidjdan kore manwern karrikarrmi.
31 A escassez de alimento será tão terrível que apagará até a lembrança dos anos de fartura.
32 Dja bu bokenh yikodjbukirriwam, wanjh kunu ngunbukkan bu nungka God wokrayekworrinj duninjh, dja nungan God darnkih kakurduyime kore ngunbukkang.”
32 Quanto ao fato de terem sido dois sonhos parecidos, significa que esses acontecimentos foram decretados por Deus, e ele os fará ocorrer em breve.
33 Mak Joseph yimeng, “Wanjh kunu yidjarrngbu bininj nawu mayalimak dja kaburrbun yeledj kabenmarneyime, dja yikurrmen kawohrnan kore kubolkwarlah Egypt.
33 “Portanto, o faraó deve encontrar um homem inteligente e sábio e encarregá-lo de administrar o Egito.
34 Dja mak yibenkurrmen bininj nawu kabirribolknahnan, dja bu mandjewk seven bu manme manwern wanjh bedda kabirrimang yikah manme. Birriwarlahkenh bininj birrika kunkarrngbakmeng manbu manme bedberre, dja mankudji kabindiwon nawu kabirrimang kabirrikarekurrme.
34 O faraó também deve nomear supervisores sobre a terra, para que recolham um quinto de todas as colheitas durante os sete anos de fartura.
35 Kaluk bu kamre mandjewk kore manme manwern wanjh manme kabirrimang kabirrikarekurrme bu ngudda Pharaoh yiwohrnan yibenmarneyimen kabirrikarekurrme kore kubolkkihkimuk, wanjh kumekbe kunu kakareyo.
35 Encarregue-os de juntar todo o alimento produzido nos anos bons que virão e levá-lo para os armazéns do faraó. Mande-os estocar e guardar os cereais, para que haja mantimento nas cidades.
36 Manmekbe manme kakareyo ba bu kaluk karringun bu kamre seven mandjewk kore kabolkdarlehmen karriyawarren kore kubolkwarlah Egypt. Kunmekbe yikurduyimen ba minj bininj karridowen bu manmeyak kondah kubolkwarlah Egypt.”
36 Desse modo, quando os sete anos de fome vierem sobre a terra do Egito, haverá comida suficiente. Assim, a fome não destruirá a terra”.
37 Bu kunmekbe Pharaoh bekkang nungka dja bininj nuye birrikihkimuk nawu birrimarnedurrkmirri, wanjh birribekkarrinj kamak bu kuhni kabirrikurduyime.
37 O faraó e seus oficiais gostaram das sugestões de José.
38 Wanjh Pharaoh bendjawam bedda nawu birrikihkimuk nuye, “Minj nuk nabuyika karringalke bininj yiman nungka Joseph nawu kunmalng God nuye kakarrme?”
38 Por isso, o faraó perguntou aos oficiais: “Será que encontraremos alguém como este homem? Sem dúvida, há nele o espírito de Deus!”.
39 Wanjh kunu Pharaoh bimarneyimeng Joseph, “Bu God kuhni rowk ngunbukkang, minj nangale nabuyika kaburrbun yeledj kabenmarneyime, dja minj nangale mayalimak yiman ngudda.
39 Então o faraó disse a José: “Uma vez que Deus lhe revelou o significado dos sonhos, é evidente que não há ninguém tão inteligente ou sábio quanto você.
40 Ngudda wanjh yibenmarnewohrnan bininj nawu kabirrini kururrk ngardduk, dja bininj rowk ngardduk ngundiwokmarrkmang kore yibenwokrayekwon. Dja ngudda yidjalwohrnan, dja ngaye ngadjalkudji nawu king ngawernhwohrnan.”
40 Ficará encarregado de minha corte, e todo o meu povo obedecerá às suas ordens. Apenas eu, que ocupo o trono, terei uma posição superior à sua”.
41 Wanjh Pharaoh bimarneyimeng Joseph, “Yina ngaye kurrmeng ngudda yiwohrnan kubolkwarlah rowk Egypt.”
41 O faraó acrescentou: “Eu o coloco oficialmente no comando de toda a terra do Egito”.
42 Wanjh Pharaoh bidyerrkkerrinj nawu biddjongbuyindi nawu nungan king ngeydi, dja bibiddjongbom Joseph, dja bidjongbom manburrba namak duninjh, dja bimangiwong wirlmurrng gold chain.
42 Então o faraó tirou do dedo o seu anel com o selo real e o pôs no dedo de José. Mandou vesti-lo com roupas de linho fino e pôs uma corrente de ouro em seu pescoço.
43 Dja bikurrmeng karrahkenhdi kore wirlbarra, nungka king nuye nawernhmakni dja Joseph nuye manmakni rerrih. Wanjh bininj birrikayhmeng nuye Joseph bu kumhrey, “Ngurrimarnewayhmen.” Kunu wanjh bimarnbom kawohrnan kubolkwarlah rowk Egypt.
43 Também o fez andar na carruagem reservada para quem era o segundo no poder, e, por onde José passava, gritava-se a ordem: “Ajoelhem-se!”. Assim, o faraó colocou José no comando de todo o Egito
44 Dja mak Pharaoh bimarneyimeng Joseph, “Ngaye wanjh Pharaoh, dja bu ngudda minj yibenmarnekodjduhme bininj, minj baleh kabirrikurduyime kore kubolkwarlah rowk Egypt.”
44 e lhe disse: “Eu sou o faraó, mas ninguém levantará a mão ou o pé em toda a terra do Egito sem a sua permissão”.
45 Wanjh Pharaoh bingeykurrmeng Joseph Zaphenath-paneah, dja biwong daluk benemarrinj ngalbu ngeyyoy Asenath, ngalbeywurd nuye Potiphera nawu wohrnani yiwarrudj bedberre kore kunred On. Wanjh Joseph rey kubolkbubuyika rowk kore kubolkwarlah Egypt.
45 O faraó deu a José um nome egípcio: Zafenate-Paneia. Também lhe deu uma mulher, que se chamava Azenate. Ela era filha de Potífera, sacerdote de Om. Assim, José recebeu autoridade sobre todo o Egito.
46 Joseph wanjh mandjewk nuyeni thirty bu dedjdjingmey bimarnedurrkmirri king Pharaoh nawu wohrnani kore Egypt. Wanjh Joseph bu di kore Pharaoh wanjh bebmeng, dja wam rengehrey kore kubolkbubuyika rowk kore kubolkwarlah Egypt.
46 Tinha 30 anos quando começou a servir na corte do faraó, o rei do Egito. Depois de sair da presença do faraó, José foi inspecionar toda a terra do Egito.
47 Wanjh bu mandjewk seven manme manwern djordmerreni, manwern duninjh,
47 Como previsto, durante sete anos a terra produziu fartas colheitas.
48 dja nungka manme mangi bu mandjewk seven kore manwern birrikarrmi kore Egypt, dja nungka karekurrmi kore kubolkkihkimuk. Kore kubolkkihkimukbubuyika nungka bebbehkarekurrmi manme manbu djordmerreni kumekbe kore kabbal darnkih kore kubolkkimuk, kudjalmekbe darnhkarekurrmi.
48 Ao longo desse tempo, José juntou todas as colheitas do Egito e armazenou nas cidades os cereais produzidos nos campos ao redor.
49 Wanjh Joseph karekurrmi manmim mandjalwernkenh duninjh, yiman kamirndeyime kunkayalanj kore kurrid kurrula, kaluk minj munguyh bimbuyi rohrokmeninj, dja manwern duninjh, minj nangale rohrokmeninj.
49 Armazenou uma quantidade imensa de cereais, como a areia do mar. Por fim, parou de manter registros, pois havia demais para medir.
50 Bu minj kumbangmeyimerrangimeninj bu mandjewk kawarremen, wanjh Joseph benbenebornang bebeywurd bokenh. Asenath ngalbeywurd nuye Potiphera nawu bininj yiwarrudj wohrnani bedberre kunred On, ngalmekbe Asenath bimarneyawmey Joseph.
50 Durante esse tempo, antes do primeiro ano de fome, José e sua mulher, Azenate, filha de Potífera, sacerdote de Om, tiveram dois filhos.
51 Joseph bingeykurrmeng nadjdjaman Manasseh. Dja yimeng, “Kunmekbe ngangeykurrmeng bu God nganmarnbom ngabengmidjdanj kunmurrngrayek ngardduk, dja mak yiman ngabenbengmidjdanj nawu ngarrimud.”
51 José chamou o filho mais velho de Manassés, pois disse: “Deus me fez esquecer todas as minhas dificuldades e toda a família de meu pai”.
52 Dja nawu nawalawalak nungka wanjh bingeykurrmeng Ephraim. Dja nungka yimeng, “Kunmekbe ngangeykurrmeng bu God nungka nganmarnbom ngayerdwernminj kore kondah kubolkwarlah kore nganjilngwarreni.”
52 José chamou o segundo filho de Efraim, pois disse: “Deus me fez prosperar na terra da minha aflição”.
53 Wanjh mandjewk seven bu manme manwernni kore kubolkwarlah Egypt kaluk yakminj,
53 Por fim, terminaram os sete anos de colheitas fartas em toda a terra do Egito,
54 dja dedjdjingmey bu seven mandjewk bininj birriyawarrinj manme bu Joseph yimeng. Kubolkbubuyika rowk birriyawarreni, dja kore kubolkbubuyika rowk kore kubolkwarlah Egypt wanjh manme yongohyoy.
54 e começaram os sete anos de fome, como José havia previsto. A fome também afetou as regiões vizinhas, mas havia alimento de sobra em todo o Egito.
55 Kaluk bu birriwernhmarrwedoweni bininj kore Egypt rowk, wanjh kunnalk dorrenghni bininj birrikayhmi Pharaoh, birridjawani manmekah. Dja Pharaoh benmarneyimeng rowk bininj nawu Egyptbeh, “Ngurriray kore Joseph, dja bu baleh ngunmarneyime, kunmekbe ngurrikurduyimen.”
55 Depois de algum tempo, porém, a fome também se espalhou pelo Egito. Quando o povo clamou ao faraó para que lhe desse alimento, ele respondeu a todos os egípcios: “Dirijam-se a José e sigam as instruções dele”.
56 Wanjh bu warlahminj manme birriyawarreni kubolkwarlah rowk Egypt, Joseph dangmarrhmey kunrurrk rowk kore manme karehkareyoy, dja weykani bedberre bininj nawu Egyptbeh. Dja djewkwarreminj duninjh, meyakminj kore kubolkwarlah Egypt rowk.
56 Quando faltou alimento em toda parte, José mandou abrir os armazéns e vendeu cereais aos egípcios, pois a fome era terrível em toda a terra do Egito.
57 Dja mak bininj birrimdolkkarrinj kubolkbubuyika rowk, birrimrey kore Egypt kore Joseph mimweykahweykani. Kunmekbe birrikurduyimi bu birriyawarreni duninjh kubolkbubuyika rowk kurorre.
57 Gente de todos os lugares ia ao Egito comprar cereais de José, pois a fome era terrível no mundo inteiro.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 41, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.