Gênesis 14

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Kaluk bu kumekbe wanjh kunkarrngbakmeng kings birriwohrnani. Bedda nawu Amraphel nawu wohrnani kore kabolkngeyyo Shinar, dja mak Arioch nawu wohrnani kore kabolkngeyyo Ellasar, Kedorlaomer nawu wohrnani kore Elam, dja Tidal nawu wohrnani kore Goyim.
1 Por esse tempo, houve guerra na região. Anrafel, rei da Babilônia, Arioque, rei de Elasar, Quedorlaomer, rei de Elão, e Tidal, rei de Goim,
2 Wanjh bedda birrimarnbom kunyid, bindibuni birribuyika kunbidkukudji nawu birribuyika kings, kaluk Bera nawu wohrnani kore Sodom, Birsha nawu wohrnani kore Gomorrah, Shinab nawu wohrnani kore Admah, Shemeber nawu wohrnani kore Zeboiim, dja mak king nawu wohrnani kore Bela, kumekbe kunred warridj kabolkngeyyo Zoar.
2 lutaram contra Bera, rei de Sodoma, Birsa, rei de Gomorra, Sinabe, rei de Admá, Semeber, rei de Zeboim, e contra o rei de Belá (também chamada Zoar).
3 Birrimekbe nawu kunbidkukudji kings birriwokmarnburrinj birriraworrinj kabirribidyikarrmerrenkenh kore kanjdjikanjdji ngarre Siddim, kore bolkkime kabongeyyo “Kurrula Manbu Manbodjirla”.
3 Esse segundo grupo de reis reuniu suas tropas no vale de Sidim (ou seja, no vale do mar Morto).
4 Nawu Kedorlaomer benmarnbom birrimekbe kings bu birrimarnedurrkmirri kunkuyeng yiman 12 mandjewk, dja bu mandjewkbuyika thirteen, bedda wanjh birriwarnyakminj, minj birriyawoyhmarrkmayi.
4 Por doze anos, estiveram sob o domínio do rei Quedorlaomer, mas no décimo terceiro ano se rebelaram contra ele.
5 Wanjh bu mandjewkbuyika fourteen, Kedorlaomer dja bedman nawu birriwokmarnburrinj kabirribidyikarrmerrenkenh, wanjh birrimwam miwadj dorrengh bedberre, dja bindibom bininj nawu birringeyyoy Rephaim kore kunbolk bolkngeyyoy Ashteroth-Karnaim, dja mak bindibom bininj nawu birringeyyoy Zuz kore kunred nuye Ham, dja mak bindibom bininj nawu Em benkebmawahmeng kore kunbolk bolkngeyyoy Shaveh-Kiriathaim.
5 Um ano depois, Quedorlaomer e seus aliados vieram e derrotaram os refains em Asterote-Carnaim, os zuzins em Hã, os emins em Savé-Quiriatim,
6 Dja mak bindibom bininj nawu Hor benkebmawahmeng kore kuwarddekimuk ngarre kunbolk Seir, wanjh bedda rowk bindibuni, birrihdjalwam kaluk birriburnbom kore kunred El-Paran kore darnkih kubolkdarleh.
6 e os horeus no monte Seir, até El-Parã, à beira do deserto.
7 Bu bindibom rowk wanjh birridurndi kore En-Mishpat, kumekbe kunred warridj kabolkngeyyo Kadesh, wanjh bindibom bindimarnebolkmarladjwong kunred bedberre bininj nawu Amalek birringeyyoy dja mak nawu Amor benkebmawahmeng birrihni kore kunred Hazazon-Tamar.
7 Em seguida, voltaram e foram a En-Mispate (hoje chamada Cades) e conquistaram o território dos amalequitas e dos amorreus que viviam em Hazazom-Tamar.
8 Wanjh kumekbe kunbidkukudji kings nawu birriwohrnani kore Sodom, Gomorrah, Admah, Zeboiim dja Bela Zoar, wanjh bindimey miwadj bedberre birriraworrinj ba bu kabirriburren kore kanjdjikanjdji ngarre Siddim.
8 Então os reis de Sodoma, Gomorra, Admá, Zeboim e Belá (também chamada Zoar) se prepararam para a batalha no vale do mar Morto.
9 Wanjh bindibuni Kedorlaomer nawu king wohrnani kore Elam, Tidal nawu wohrnani kore Goyim, Amraphel nawu wohrnani kore Shinar, dja Arioch nawu wohrnani kore Ellasar, kaluk bedman nawu kunkarrngbakmeng kings wanjh bindibalbuni nawu bedman kunbidkukudji king.
9 Lutaram contra Quedorlaomer, rei de Elão, Tidal, rei de Goim, Anrafel, rei da Babilônia, e Arioque, rei de Elasar, quatro reis contra cinco.
10 Kaluk kumekbe kore kanjdjikanjdji ngarre Siddim wanjh kudjorlokwernni, kore mankalkkid bitumen kalkkidyongoyoy, dja bu king nawu benewohrnani kore Sodom dja Gomorrah bu bedda benekelerlobmeng, yikahwi bininj berrewoneng birrimankang kore kudjorlohdjorlok, dja birribuyika birrikelerlobmerrinj kore birriwarddebidom kuwarddewardde.
10 Acontece que o vale do mar Morto era cheio de poços de betume. Quando o exército dos reis de Sodoma e Gomorra fugiu, alguns dos soldados caíram nos poços de betume, enquanto o restante escapou para as montanhas.
11 Dja nawu bedman kunkarrngbakmeng kings nawu birridjarrkrey nawu bindiwidnani bindibom, wanjh birrikang rowk yehyeng bedberre bininj nawu birrihni kore Sodom dja Gomorrah, dja manme rowk bedberre birrikang dja birriwam.
11 Os invasores vitoriosos saquearam Sodoma e Gomorra e partiram para casa, levando consigo todos os espólios da guerra e os mantimentos.
12 Dja warridj birridarrkidmey dja birrikang Lot, nawu Abram benedanginj biwakwam, nawu nungka kumekbe ni kore Sodom, dja mak birrikang nawu yehyeng nuye wanjh birridjarrkwam.
12 Também capturaram Ló, o sobrinho de Abrão que morava em Sodoma, e tudo que ele possuía.
13 Kaluk nakudji nawu kelerlobmeng, wam bimarneyimeng Abram nawu Hebrew bininj. Dja Abram ni darnkih kore mandulkkuken dulkdingihdi nuyeni Mamre nawu bininj bedberre birringeyyoy Amor, nawu birridanginj Eshcol dja Aner, nawu bedda birriwokmarnburrinj Abram kabirribidyikarrmerrenkenh.
13 Um dos homens de Ló, porém, conseguiu escapar e contou tudo a Abrão, o hebreu, que morava junto ao bosque de carvalhos pertencente a Manre, o amorreu. Manre e seus parentes, Escol e Aner, eram aliados de Abrão.
14 Bu Abram bekkang bu nungka nawu benemud birrikelehmeng birrimey birrikang, wanjh nungka benkayhmeng 318 bininj nawu birriburrbuni bu kabirriburrenkenh, nawu bedda birridanginj kore nungka Abram kunred nuye, dja wanjh bedda bindikadjuy, birridjalwam kore kunred Dan birribebmeng.
14 Quando Abrão soube que seu sobrinho Ló havia sido capturado, mobilizou os 318 homens treinados que tinham nascido em sua casa. Perseguiu o exército de Quedorlaomer até alcançá-los em Dã,
15 Dja bu kukak Abram benlarlmey bininj nuye nawu birriburreni, wanjh bindibom bindikadjuy kore kunred Hobah birribebmeng, kaluk kakbikah kunred Damascus.
15 onde dividiu os homens em grupos e atacou durante a noite. O exército de Quedorlaomer fugiu, mas Abrão o perseguiu até Hobá, ao norte de Damasco.
16 Dja nungka Abram durndiweng rowk yehyeng, dja mak bimdurndiweng Lot nawu namud nuye dja mak yehyeng nawu Lot nuyeni, dja mak morlehmorlenj dja birribuyika bininj nawu bindikang.
16 Abrão recuperou todos os bens saqueados e trouxe de volta Ló, seu sobrinho, com todos os seus bens, as mulheres e os outros prisioneiros.
17 Wanjh bu Abram kumdurndi bu benbom Kedorlaomer dja birribuyika kings nawu nungka birribidyikarrmerreni, wanjh king nawu wohrnani kore Sodom kumbebmeng kabirrabke kore kanjdjikanjdji ngarre kunred Shaveh, kaluk kumekbe kunngey kamenyime, “King nuye Kanjdjikanjdji”.
17 Depois que Abrão regressou vitorioso do conflito com Quedorlaomer e todos os seus aliados, o rei de Sodoma saiu ao seu encontro no vale de Savé (conhecido como vale do Rei).
18 Wanjh Melchizedek nawu king bu wohrnani kore kunred Salem, nungka kumyibebmeng buriddi dja wine, nungka wanjh priestni yiwarrudj dingihdi nuye God nawu Kawernhwohrnan duninjh.
18 Melquisedeque, rei de Salém e sacerdote do Deus Altíssimo, trouxe pão e vinho
19 Wanjh nungka Melchizedek kunmak kunwok bimarneyimeng Abram, yimeng, “Ngadjare God ngunmarnekurduyime kunmak Abram, nawu nungka God Kawernhwohrnan duninjh, nawu bolkmarnbom kaddum dja kurorre.
19 e abençoou Abrão, dizendo: “Bendito seja Abrão pelo Deus Altíssimo, Criador dos céus e da terra.
20 Dja ngaburlume God nawu Kawernhwohrnan duninjh nawu ngunbidyikarrmeng yibenbom nawu ngundiwidnani.” Wanjh Abram yiman larlmey yehyeng rowk nawu mey dja ten madjyoy, wanjh nakudji kore tenbeh Abram bimadjwoyi Melchizedek.
20 E bendito seja o Deus Altíssimo, que derrotou seus inimigos por você”. Então Abrão entregou a Melquisedeque um décimo de todos os bens que havia recuperado.
21 Dja namekbe king nawu wohrnani kore Sodom yimeng, “Kanwo ngaye nawu bininj rowk ngardduk, dja nawu yehyeng, wanjh ngudda yidjalkarrmen yingan ke.”
21 O rei de Sodoma disse a Abrão: “Devolva-me apenas as pessoas que foram capturadas. Fique com os bens que você recuperou”.
22 — ausente —
22 Abrão respondeu ao rei de Sodoma: “Juro solenemente diante do S enhor , o Deus Altíssimo, Criador dos céus e da terra,
23 — ausente —
23 que não ficarei com coisa alguma do que é seu, nem sequer um fio ou uma correia de sandália. Do contrário, o rei poderia dizer: ‘Fui eu que enriqueci Abrão’.
24 Minj njale ngakan, djal bonj ngakang nawu bininj ngardduk birringuneng, dja nawu yilarlmang yibenwon bedberre bininj nawu ngarridjarrkwam yiman Aner, Eshcol dja Mamre, bedda yibenwo nawu bedberre.”
24 Aceito apenas aquilo que meus jovens guerreiros comeram e peço que dê uma parte justa dos bens a Aner, Escol e Manre, meus aliados”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.