Êxodo 8

God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wanjh Yawey bimarneyimeng Moses, yimeng, “Yiray yingimen kore Pharaoh dja yimarneyimen bu ngaye Yawey ngayime nuye benmunkewemen bininj ngardduk ba ngandimarnedi yiwarrudj,
1 Depois o Senhor Deus disse a Moisés: — Vá falar com o rei e diga que o
2 dja bu ngandahme minj kabenmunkewe, wanjh kumekbe ngayiddung, dja wanjh kordbolbok ngamirndekurrme kore kubolkwarlah nuye.
2 Se você não deixar, eu castigarei o seu país, cobrindo-o de rãs.
3 Kaluk kore mankabo kamirndewernmerren kordbolbok dja kumekbebeh kabirrimirndebebmerren kore kunrurrk nuye Pharaoh, kadjalle kore kunrurrk kore kahyo dja mak kore balabbala nuye kore nungka Pharaoh kakodjkeyo. Mak kamirndere kore kunrurrk bedberre bininj nawu Pharaoh kabirrimarnedurrkmirri dja bininj rowk nuye, dja mak kore manme kabirrikinje, dja kore kandidjdjawa kabirrimarnbun.
3 O rio Nilo ficará cheio de rãs, e elas sairão dele e entrarão no palácio do rei, no seu quarto, na sua cama, nas casas dos seus funcionários e do seu povo e até dentro dos fornos e das bacias de amassar pão.
4 Kordbolbok kaluk karrolkan kore Pharaoh dja bininj rowk nuye dja kore bininj rowk nawu kabirrimarnedurrkmirri nuye. Kuhni bu yimarneyimen Pharaoh.”
4 As rãs pularão em cima de você, do seu povo e de todos os seus funcionários.”
5 Wanjh kuhni mak Yawey bimarneyimeng Moses, yimeng, “Yimarneyimen Aaron kundulk dorrengh nuye bidwayhmen kore mankabo rowk dja mak kore kulabbarl rowk, dja kamarnbun kordbolbok kamirndebebmerren kore kubolkwarlah Egypt.”
5 O Senhor Deus disse ainda a Moisés: — Diga a Arão que estenda o bastão sobre os rios, os canais e os poços e faça com que as rãs saiam das águas e cubram a terra do Egito.
6 Wanjh kunu Aaron bidwayhmeng kore kukku ngarre Egypt, wanjh kordbolbok mirndebebmerrinj bolkbalhmeng rowk kubolkwarlah Egypt.
6 Aí Arão estendeu a mão sobre as águas do Egito, e as rãs saíram das águas e cobriram todo o país.
7 Dja nawu birrikurdang kunkudjiwi birrikurduyimenj mankurdang bedberre, birrimirndebebkeng kordbolbok kore kubolkwarlah Egypt.
7 Porém os mágicos, com as suas artes, fizeram a mesma coisa; eles também trouxeram rãs sobre a terra do Egito.
8 Wanjh Pharaoh benbenemarnekayhmeng Moses dja Aaron, dja yimeng, “Ngunedjawa Yawey kakan kordbolbok kanbawon ngaye dja mak bininj ngardduk, wanjh kunukka ngabenmunkewe bininj nawu Israel benkebmawahmeng kabirribun mayh nuye Yawey, yiwarrudj kabirridi dorrengh.”
8 Então o rei mandou chamar Moisés e Arão e lhes disse: — Peçam ao
9 Moses bimarneyimeng Pharaoh, yimeng, “Mah wanjh. Ngadjare ngudda kanmarnedungname bu yiwarrudj marnedi ngudda, dja ngabenmarnedi yiwarrudj bedberre bininj nawu ngundimarnedurrkmirri, dja ngudda ke bininj rowk, ba kordbolbok kayakmen kore ngudda dja kunrurrk ngudberre, dja kubolkkudji kore mankabo kordbolbok kadjaldi.”
9 Moisés respondeu: — Terei muito prazer em levar o seu pedido. Diga quando é que o senhor quer que eu peça a Deus em seu favor, em favor dos seus funcionários e do seu povo, para que as rãs sumam do seu palácio e das casas e fiquem somente no rio.
10 — ausente —
10 O rei respondeu: — Orem por mim amanhã. E Moisés disse: — Ó rei, vou fazer como pediu, e assim o senhor ficará sabendo que não há outro deus como o
11 — ausente —
11 O senhor, os seus funcionários e o seu povo ficarão livres das rãs; só no rio Nilo é que haverá rãs.
12 Wanjh Moses dja Aaron benebebmeng benebawong Pharaoh, wanjh Moses yiwarrudj di kunkayhmi dorrengh kordbolbokkenh nawu Yawey benmirndemunkeweng kore Pharaoh.
12 Moisés e Arão saíram do palácio do rei. Depois Moisés pediu ao Senhor Deus que retirasse as rãs que ele havia mandado contra o rei.
13 Wanjh kunmekbe Yawey kurduyimeng bu Moses bidjawam, wanjh kordbolbok dowerrinj rowk kore kubolkwarlahkenh rowk, kore kunrurrk dja kabbal.
13 E o Senhor atendeu o seu pedido: as rãs que estavam nas casas, nos quintais e nos campos morreram.
14 Dja birrikukmornnameng nawu kordbolbok dja bolknudbanjni duninjh.
14 Os egípcios fizeram muitos montes de rãs, e um cheiro horrível se espalhou pelo país inteiro.
15 Wanjh yiman djamku bu Pharaoh nang God bibawong bu kordbolbok dowerrinj, nungka Pharaoh yawoyhkangerayekminj bu Yawey yingkihyimeng, dja minj benbenebekkayi Moses dja Aaron.
15 Quando o rei viu que as rãs tinham morrido, continuou teimando, como o Senhor tinha dito, e não atendeu o pedido de Moisés e Arão.
16 Wanjh kunu Yawey bimarneyimeng Moses, yimeng, “Yimarneyimen Aaron dulkwayhkemen kundulk nuye kabolkdong kundjulng ngarre kurorre ba bu manbu kundjulng kamirndeyimerran mudmud kubolkwernkenh rowk kore kubolkwarlah Egypt.”
16 O Senhor Deus disse a Moisés: — Diga a Arão que bata na terra com o bastão para que em todo o Egito o pó vire piolhos.
17 Wanjh kunmekbe beneyimeng. Aaron bidwayhmeng kundulk nuye dorrengh, bolkdoy kundjulng ngarre kurorre, wanjh mudmud mirndebebmerrinj kore bininj dja mayh. Kundjulng rowk kubolkwernkenh rowk kore kubolkwarlah Egypt wanjh yimerranj wernminj mudmud.
17 E Arão bateu na terra com o bastão, e todo o pó do Egito virou piolhos, que cobriram as pessoas e os animais.
18 Wanjh bininj nawu birriburrbuni kunkurdang birrirohrokmi birrimirndebebkemeninj mudmud manbu kunkurdang bedberre, dja birridulkarreyawarrinj. Wanjh nawu mudmud djahdjalmirnderri kore bininj dja mayh.
18 Os mágicos tentaram fazer aparecer piolhos, mas não conseguiram. E as pessoas e os animais continuaram cobertos de piolhos.
19 Wanjh birrimekbe bininj nawu birrikurdang birrimarneyimeng Pharaoh, birriyimeng, “Kuhni wanjh God nungan kurduyimeng.” Bu kuhni birriyimeng wanjh djaldjamku, dja Pharaoh djalkangerayekni munguyh kore Yawey biyingkihmulewam dja minj benbekkayi.
19 Então os mágicos disseram ao rei: — Foi Deus quem fez isso! Mas o rei continuou teimando, como o
20 Wanjh Yawey bimarneyimeng Moses, yimeng, “Malaywi ngudda yirrolkka bu kukabel dja yimadbu Pharaoh bu nungka kare kore kukku. Dja bu yinan, wanjh yimarneyimen, ‘Kuhni Yawey kayime ke, “Ngudda yibenmunkewemen bininj ngardduk ba ngandimarnedi yiwarrudj.
20 O Senhor Deus disse a Moisés: — Amanhã cedo, quando o rei for até a beira do rio, vá falar com ele e diga-lhe que eu, o
21 Dja bu ngudda yibendenghke, minj yibenmunkewe bininj ngardduk, wanjh yina, ngaye ngamirndemunkewe djoned nawern kamirndebebmerren kore ngudda dja bininj ke nawu ngundimarnedurrkmirri, dja bininj ke rowk, dja kore kunrurrk ngudberre. Kaluk kunrurrk rowk ngudberre nawu Egyptbeh wanjh kamirndebarlme djoned, dja kore kurorre wanjh kabolkbalhme rowk nawu djoned.
21 Se você não deixar, eu mandarei moscas para castigar você, os seus funcionários e o seu povo. As casas dos egípcios ficarão cheias de moscas, e o chão ficará coberto com elas.
22 Dja bu kunmekbe marnekurduyime, wanjh ngaye mak ngabolklarlmang kunred kabolkngeyyo Goshen kore bedda nawu bininj ngardduk kabirrini ngakurduyime kundjalbuyika bedberre. Kumekbe wanjh djoned minj kamirndebebmerren. Kuhni kaluk ngakurduyime ba bu ngudda Pharaoh kaluk yiburrbun bu ngaye wanjh Yawey ngahdjalni kondah kore kunred ke.
22 Mas naquele dia separarei a região de Gosém, onde mora o meu povo, para que ali não haja moscas. Assim, você ficará sabendo que eu, o Senhor , estou aqui neste país.
23 Kuhni bu ngakurduyime wanjh yiman bebbehbeh ngabenbebbehkurrme nawu bininj ngardduk dja nawu ngudda ke bininj. Kaluk malaywi kunukka ngaye ngakurduyime ngunwernhbukkankenh ngudda nawu Pharaoh.” Kuhni bu Yawey ngunmarneyime ngudda nawu Pharaoh.’ Kuhni yimarneyime nawu Pharaoh.”
23 Farei diferença entre o meu povo e o seu povo. Este milagre vai acontecer amanhã.”
24 Kuhni yimeng Yawey wanjh kaluk kunmekbe kurduyimeng. Nawern duninjh djoned mirndebebmerrinj kore Pharaoh nuye kunrurrk, dja kunrurrk bedberre bininj nuye nawu birrimarnedurrkmirri, dja kore kubolkwarlah Egypt rowk, kaluk namekbe djoned wernhbolkwarrewong rowk.
24 Assim fez Deus, o Senhor , e entraram grandes enxames de moscas no palácio do rei e nas casas dos seus funcionários. E, por causa das moscas, houve muito prejuízo no Egito inteiro.
25 Wanjh kunu Pharaoh benbenekayhmeng Moses dja Aaron dja yimeng, “Ngurriray, ngurribun mayh nuye God ngudberre yiwarrudj ngurrimarnedi dorrengh kondah kore Egypt.”
25 Então o rei chamou Moisés e Arão e disse: — Vão oferecer
26 Wanjh Moses yimeng, “Kunukka minj kunmak bu yimankek ngarriyime, dja bininj ke nawu Egyptbeh kabirriwarnyak duninjh bu ngad ngarribun mayh ngarriwon Yawey nawu God ngadberre. Wanjh bu yimankek ngad yiwarrudj ngarridi ngarrimarnebun mayh dorrengh ngarribun kore bininj nawu Egyptbeh ngandinan, minj nuk kunukka ngandidong kunwardde ngandikukkurrme.
26 Moisés respondeu: — Isso não daria certo, pois os animais que oferecemos em sacrifício ao
27 Kunu wanjh ngarridjalle kunkak danjbik kore kubolkdarleh, kaluk kumekbe ngarribun mayh nuye Yawey nawu God ngadberre. Kumekbe ngarrikurduyime kore nungka kaluk kanwokrayekwon ngadberre.”
27 Nós temos de caminhar três dias pelo deserto até chegarmos ao lugar onde vamos oferecer sacrifícios ao Senhor , nosso Deus, como ele mesmo nos ordenou.
28 Wanjh kunu Pharaoh yimeng, “Ngaye munkewe ngudberre, ngurribun mayh nuye Yawey nawu God ngudberre ngurridi yiwarrudj dorrengh kore kubolkdarleh. Kundjalkudji, yuwn djarreh ngurrire. Dja yiwarrudj kandimarnedin ngaye dja ngurridjawa bu nganmarnebengmidjdan ngayekenh.”
28 Então o rei disse: — Se vocês não forem muito longe, eu os deixarei ir ao deserto oferecer sacrifícios ao
29 Wanjh Moses yimeng, “Yina, ngaye ngabebme bawon ngudda, wanjh ngarri yiwarrudj nuye Yawey ngadjawan bu malaywi djoned kamirndedurnderren rowk, ngundibawon ngudda nawu Pharaoh, dja bininj ke nawu ngundimarnedurrkmirri, dja bininj rowk. Kunmekbe ngayime. Dja kundjalkudji yuwn yiyawoyhkurren Pharaoh, bu kandenghke ngad nawu bininj nuye, dja wanjh kanmunkewemen ba ngad ngarribun mayh nuye Yawey, yiwarrudj ngarridi dorrengh.”
29 Moisés respondeu: — Logo que eu sair daqui, vou orar a Deus para que estes enxames de moscas deixem o senhor, os seus funcionários e o seu povo. Mas o senhor não deve nos enganar outra vez, proibindo que o povo vá oferecer sacrifícios a Deus, o
30 Wanjh Moses bebmeng bibawong Pharaoh dja yiwarrudj di Yawey nuye.
30 Então Moisés saiu do palácio e orou a Deus, o Senhor .
31 Dja Yawey kurduyimeng nawu Moses bidjawam, benmirndebebkeng djoned bindibawong Pharaoh, dja bininj nuye nawu birrimarnedurrkmirri dja bininj rowk nuye, minj nawohkudji djoned diwirrinj.
31 O Senhor fez o que Moisés havia pedido: ele fez com que as moscas deixassem o rei, os seus funcionários e o seu povo. Não ficou uma só mosca.
32 Wanjh kuhni yiman djaldjamku, dja kuninjkunu warridj Pharaoh yawoyhkangerayekminj dja minj benmunkewemeninj bininj nawu Israel benkebmawahmeng.
32 Mas ainda dessa vez o rei continuou teimando e não deixou o povo ir.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Êxodo 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.