Atos 9

God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 — ausente —
1 Enquanto isso, Saulo, motivado pela ânsia de matar os discípulos do Senhor, procurou o sumo sacerdote.
2 — ausente —
2 Pediu cartas para as sinagogas em Damasco, solicitando que cooperassem com a prisão de todos os seguidores do Caminho, homens e mulheres, que ali encontrasse, para levá-los como prisioneiros a Jerusalém.
3 Wanjh Saul bolkbawong Jerusalem dja wam kore Damascus. Bu nungka rengehrey darnkih balhbebmi kore Damascus, kundjalburrikudjini kumdjalwolkayindanj nuye manbu kaddum heavenbeh bu biwolkang kore dingihdi.
3 Quando se aproximava de Damasco, de repente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Wanjh Saul mankang kore kurorre, dja biwokbekkang bu bihmarneyimeng, “Saul! Saul! Njalekah ngudda yidjare bu kandjaldung ngaye?”
4 Ele caiu no chão e ouviu uma voz lhe dizer: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”.
5 — ausente —
5 “Quem és tu, Senhor?”, perguntou Saulo. E a voz respondeu: “Sou Jesus, a quem você persegue!
6 — ausente —
6 Agora levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que fazer”.
7 Nawu bininj birridjarrkrey Saul bedda birriwokbekkang nawu bimarnewokdanginj, dja minj nangale mak birrinayi. Dja wanjh birrihdjaldi birridjalwokyak.
7 Os homens que estavam com Saulo ficaram calados de espanto, pois ouviam uma voz, mas não viam ninguém.
8 Bu Saul dolkkang kurorrebeh, wanjh mimbayhmeng dja minj yawoyhbolknayi. Dja bininj nawu birridjarrkrey wanjh birridjalbidmey Saul dja birrikang kore kured Damascus.
8 Saulo levantou-se do chão, mas, ao abrir os olhos, estava cego. Então o conduziram pela mão até Damasco.
9 Bu kunkodjkedanjbikni Saul minj bolknayi, dja mak minj manme nguyi dja kukku minj bonguyi.
9 Lá ele permaneceu, cego, por três dias, e não comeu nem bebeu coisa alguma.
10 Nakudji bininj kumekbe ni kore Damascus nawu ngeyyoy Ananias. Kaluk nungka bimunkekadjungi nawu Jesus. Nungka bidjalmarnekukbukkarrinj nawu Kawohrnan Rowk, wanjh bingeybom, yimeng, “Ananias!”
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: “Ananias!”. “Sim, Senhor!”, respondeu ele.
11 Wanjh nawu Kawohrnan Rowk bimarneyimeng, “Yidjaldolkka dja yiray kore kabirribolhngeybun ‘Manbolhdjad’. Yidjallay kore Judas kunrurrk nuye dja yidjawa bu bininj kahni nawu kangeyyo Saul nawu nakang kunred Tarsusbeh. Nungka wanjh kumekbe kahdi yiwarrudj.
11 O Senhor disse: “Vá à rua Direita, à casa de Judas. Ao chegar, pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando neste momento.
12 Kaluk Saul ngokko ngunyingkihkebwaralnani bu ngudda yire yimarnebidkurrmerren ba bu kayawoyhbolknan.”
12 Mostrei-lhe numa visão um homem chamado Ananias chegando e impondo as mãos sobre ele para que voltasse a enxergar”.
13 Wanjh Ananias biwokmey, yimeng, “Nawu Yiwohrnan, birriwern bininj ngandimarneyimeng bu nanihnjanukenh bininj, kore kunwarre benhmarnekurduyimi benhbuni nawu ngudda ke namak bininj kore Jerusalem.
13 Ananias, porém, respondeu: “Senhor, ouvi muita gente falar das coisas horríveis que esse homem vem fazendo ao teu povo santo em Jerusalém.
14 Nawu birrikihkimuk priest birriwong djurra nuye ba bu kabenyawoyhdukkan nawu ngudda ngundingeybun kondanjkunu kore Damascus.”
14 E ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos que invocam o teu nome!”.
15 — ausente —
15 O Senhor, no entanto, disse: “Vá, pois Saulo é o instrumento que escolhi para levar minha mensagem aos gentios e aos reis, bem como ao povo de Israel.
16 — ausente —
16 E eu mostrarei a ele quanto deve sofrer por meu nome”.
17 Wanjh Ananias wam ngimeng kore kunrurrk nuye Judas. Dja mak bimarnebidkurrmerrinj nawu Saul wanjh bimarneyimeng, “Saul nawu ngarrdanginj, nawu Kawohrnan Jesus nganmunkeweng ngamwam kore ngudda. Nungka wanjh namekbe nawu ngunmarnedarrkidbukkarrinj kore yimhrey. Nungka nganmunkeweng ba bu yiyawoyhbolknan dja mak yikukbarlmiyindan Namalngmakkaykenh.”
17 Ananias foi e encontrou Saulo. Ao impor as mãos sobre ele, disse: “Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho para cá, me enviou para que você volte a enxergar e fique cheio do Espírito Santo”.
18 Kundjalmekbe yerreh, wanjh yiman djenj kunwerrk warrhmeng kore kumim nuye Saul, wanjh kunu yawoyhbolknang. Wanjh nungka dolkkang dja kodjdjuhmeng baptismkenh.
18 No mesmo instante, algo semelhante a escamas caiu dos olhos de Saulo, e sua visão foi restaurada. Então ele se levantou, foi batizado
19 Dja mak manme nguneng bu yawoyhngudjdanginj.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo permaneceu alguns dias em Damasco, com os discípulos.
20 Kaluk kumekbe bolkyimi wanjh Saul dedjingmey bu ngimeng kore kunrurrkbubuyika manbu synagogues dja benmarneyolyolmi bu Jesuskenh. Nungka benhdjalmarneyimi, “Jesus, nakka nadjalkudji wanjh Beywurd duninjh nuye God.”
20 Logo, começou a falar de Jesus nas sinagogas, dizendo: “Ele é o Filho de Deus!”.
21 Wanjh birriwern bininj nawu birriwokbekkani, wanjh birrikangebarrhmeng, dja birrimarneyimerrinj, “Yiddok nanihnjanu bininj nawu benbuni bininj nawu birringeybuni Jesus kore Jerusalem? Dja wanjh bolkkime kumwam kondanjkunu wali kabendukkan kabenyirrurndiwe kore nawu priest birrikihkimuk.”
21 Todos que o ouviam ficavam admirados. “Não é esse o homem que causou tanta destruição entre os que invocavam o nome de Jesus em Jerusalém?”, perguntavam. “E não veio aqui para levá-los como prisioneiros aos principais sacerdotes?”
22 Dja Saul wernhmurrngrayekminj. Bu benbukkabukkani Jews bininj nawu birrihni Damascus, dja benbengdayhkeng dja benbukkabukkang bu Jesus nungka wanjh woybukkih Christ. Wanjh nawu Jews minj mak birridangwerrimeninj Saul, dja bedda birrinang wokmurrngrayekminj dja wanjh nungka benngurdkeng.
22 A pregação de Saulo tornou-se cada vez mais poderosa, pois ele deixava os judeus de Damasco perplexos, provando que Jesus é o Cristo.
23 Kaluk rerrikah bu kunkodjkebubuyika yikahwi nawu Jews bininj birrikarremarnburrinj bu birridjaldjareni birribuyi nawu Saul.
23 Depois de certo tempo, alguns judeus conspiraram para matá-lo.
24 Wanjh bedda birridjaldangmayenahnani kore mankimuk warnamyoy kunredkimuk Damascus. Birribolknani kunbarnangarrakuyeng dja kukakkuyeng ba bu birrimayi Saul. Dja Saul menmakminj bu birrikarremarnbom nuye.
24 Dia e noite, vigiavam a porta da cidade com a intenção de assassiná-lo, mas ele foi informado desse plano.
25 Wanjh kunkakkudjini bininj nawu Saul benbukkabukkani birribidyikarrmeng bu birrikukdahkendoy kore kundjabarrk mankimuk manbu kunmadjkenh dja birrikoluyhweng kore yiman kayime kungarlkwarre.
25 Então, durante a noite, alguns de seus discípulos o baixaram pela muralha da cidade num grande cesto.
26 Wanjh Saul bolkbawong Damascus wam kore Jerusalem, bu yimankek birriraworrimeninj bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus, dja bonj, bedda birrikeleminj bu birrikengemi nungka. Kaluk birrikewkmi, minj birriwernhwoybukwoyi bu yimankek nungka dorrengh birridjarrkmunkekadjungi Jesus.
26 Quando Saulo chegou a Jerusalém, tentou se encontrar com os discípulos, mas todos estavam com medo dele, pois não acreditavam que ele tivesse de fato se tornado discípulo.
27 Nawu nakudji bininj ni kore Jerusalem, nawu ngeyyoy Barnabas. Bu nungka wanjh wam bimey nawu Saul, bikang kore apostles dja bimulewam bedberre, yimeng, “Nanihnjanu bininj nawu Saul wanjh binang nawu Kawohrnan Rowk kadberre kore manbolh rengehrey. Wanjh nawu Kawohrnan Rowk bimarnewokdanginj nuye, wanjh nungka woybukkih benmarneyolyolmeng kore kunngey nuye Jesus, dja minj nungka keleniwirrinj birribuyika bininj.”
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como Saulo tinha visto o Senhor no caminho para Damasco e como ele lhe havia falado. Contou também que, em Damasco, Saulo havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 — ausente —
28 Saulo permaneceu com os apóstolos e andava com eles por Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 — ausente —
29 Também conversava e discutia com alguns judeus de fala grega, mas estes procuravam matá-lo.
30 Dja birribuyika bininj nawu birriwoybukwoni Jesus birribekkani bu kuninjkunu, wanjh birrikang Saul kore kunred kabolkngeyyo Caesarea, wanjh kumekkebeh birrimunkewerrinj, wam kore kubolkbuyika Tarsus.
30 Quando os irmãos souberam disso, levaram Saulo a Cesareia e de lá o enviaram a Tarso.
31 Kaluk nawu bininj birrikodjkulumakni yiwarrudj bedberre wanjh birrikarrmi kunmodmikenh bu minj nangale mak benbuyi kore kumekbe kunred birrihni Judea, Galilee dja Samaria. Wanjh nawu Namalngmakkaykenh benbidyikarrmeng dja benmurrngrayekwoni. Bedda mak birrimarnekeleni nawu Kawohrnan Rowk, dja birridjalmirndewernhworreni.
31 A igreja tinha paz em toda a Judeia, Galileia e Samaria e ia se fortalecendo à medida que andava no temor do Senhor. E, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número.
32 Bu kumekbe bolkyimi wanjh Peter nungan dedjingmey rengehrey kubolkwarlahbubuyika. Nungka wam benyikang God nuye bininj nawu birrikang kunred kabolkngeyyo Lydda.
32 Pedro viajava por toda parte, e foi visitar o povo santo que vivia na cidade de Lida.
33 Kaluk kumekbe bingalkeng nakudji bininj nawu ngeyyoy Aeneas nawu nadjalwernbirlni. Bu minj kukrokarokayinj dja mak minj dolkkayi kore kumadjbeh kore djalyoy bu kunkuyengni kunbidkukudji dja danjbik mandjewk.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Eneias, que permanecia de cama havia oito anos.
34 Wanjh Peter bimarneyimeng namekbe bininj, “Aeneas! Yirrolkka, dja yimadjdukka ke kunmadj, bu nungka Jesus Christ ngunmarnbom.” Wanjh Aeneas djaldolkkang kundjalburrikudjini bu bimarneyimeng.
34 Pedro lhe disse: “Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume sua maca!”. E, no mesmo instante, ele se levantou.
35 Birriwern bininj nawu birrihni kunred Lydda, dja mak kore kabbal bolkngeyyoy Sharon, bu birrinang nanihnjanu bininj makminj, wanjh kunu bedmanwali birribalkangeborledmeng bu birridjareminj nuye nawu Kawohrnan Rowk.
35 Todos os moradores de Lida e de Sarona viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Bu Peter dingihdi kore kunbolk Lydda, wanjh darnkih kubolkbuyika bolkngeyyoy Joppa. Wanjh ngalkudji daluk ni kumekbe kunred Joppa ngalbu bihmunkekadjungi Jesus. Kaluk ngalngeybokenhni. Bu Hebrew kunwok birringeybuni “Tabitha”, dja manbu Greek kunwok birringeybuni “Dorcas”.
36 Havia em Jope uma discípula chamada Tabita (que em grego é Dorcas). Sempre fazia o bem às pessoas e ajudava os pobres.
37 Wanjh kunmekbe bolkyimi bu ngaleng dulkkihngalmeng, wanjh doweng. Dja bedda nawu birrihdjarrkdi birrikukdjirridjbom dja birrikukkurrmeng kore kaddumkah kunrurrk kore yongohyoy.
37 Por esse tempo, ficou doente e morreu. Seu corpo foi lavado para o sepultamento e colocado numa sala no andar superior.
38 Bu kuhni kaluk yimerranj wanjh nawu Peter nungka djahdjaldi kore kunred Lydda. Wanjh nawu birribadbuyika bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus kore kunred Joppa, bedda birriwobekkang Peter bu dingihdi kore darnkih kunred Lydda. Wanjh bindimunkeweng bininj bokenh bu benemarrkinyikang Peter, wanjh benemarneyimeng, “Mah werrknin yimdjallay kore ngad.”
38 Quando os discípulos souberam que Pedro estava perto de Lida, enviaram dois homens para lhe suplicar: “Por favor, venha o mais rápido possível!”.
39 Wanjh Peter kumdjaldolkkang dja birridjarrkwam. Bu bedda birrimbebmeng kore kunred Joppa, bedda wanjh birribaldjalkang birribalyibidbom kaddumkah kururrk kore ngaleng kukyohkukyoy. Dja ngalbu daluhdaluk nawu kamahkamarrdjuhkunni birrimodjdjohmeng Peter, dja birrimirrknalkkiwam bu ngalmekbekenh daluk doweng, dja mak birrimadjmey kunmadj bu birrimadjbukkang Peter nawu ngalengman madjbibbuni korroko.
39 Então Pedro voltou com eles e, assim que chegou, foi levado para a sala do andar superior. O cômodo estava cheio de viúvas que choravam e lhe mostravam os vestidos e outras roupas que Dorcas havia feito para elas.
40 Wanjh Peter benbebkeng rowk kore kururrkbeh, dja barddurrukkurlhdanj bu danginj yiwarrudj. Wanjh nungka mirrkborledmeng dja bimarneyimeng ngalbu kukyohkukyoy daluk, “Tabitha, yimdolkka.” Wanjh ngaleng mimbayhmeng, dja binang Peter bu dingihdi dja kumdolkkang bu kumhni.
40 Pedro pediu que todos saíssem do quarto. Então, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para o corpo da mulher, disse: “Tabita, levante-se”, e ela abriu os olhos. Quando ela viu Pedro, sentou-se.
41 Wanjh Peter bibidmey, dja birrolkkayhweng. Dja benyawoyhkayhmeng bininj nawu birriwoybukwoni Jesus, dja mak daluk nawu kamahkamarrdjukun dja bendarrkidbukkang Tabitha bu ngaleng yawoyhmimbiminj.
41 Ele lhe deu a mão e a ajudou a levantar-se. Em seguida, chamou os discípulos e as viúvas e a apresentou viva.
42 Wanjh birridjalmirndewarlahkenh bininj rowk nawu birrihni kore Joppa birriwobekkang, wanjh kunu bedmanwali birridjalwern bininj birriwoybukwong kore Jesus.
42 A notícia se espalhou por toda a cidade, e muitos creram no Senhor.
43 Wanjh Peter balyerrkang wurd kunwern kunkodjke kore kunred Joppa. Bu benedjarrkni bininj nabuyika nawu ngeyyoy Simon, nawu kunkulah mayhkenh marnbuhmarnbuni.
43 Pedro ficou em Jope algum tempo, hospedado na casa de Simão, um homem que trabalhava com couro.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.