Atos 8
God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT
1 — ausente —
1 E Saulo concordou inteiramente com a morte de Estêvão. Uma grande onda de perseguição começou naquele dia e varreu a igreja de Jerusalém. Todos eles, com exceção dos apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judeia e de Samaria.
2 — ausente —
2 (Alguns homens devotos vieram e, com grande tristeza, sepultaram Estêvão.)
3 Wanjh nawu Saul djareni benkukyakwoyi nawu birrimekbe birrikodjkulumakni bininj. Nungka djalrengehrey kore kururrkbubuyika bu bendarrkidmangi bininj dja daluk, wanjh benkurrmi kore prison.
3 Saulo, porém, procurava destruir a igreja. Ia de casa em casa, arrastava para fora homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 Kaluk birrimekbe bininj nawu birrimirndeyarlarrmeng wanjh nakka birrirengehrey kubolkbubuyika dja bindimarnemulewani birribuyika bininj rowk God nuye kunwok.
4 Os que haviam sido dispersos, porém, anunciavam as boas-novas a respeito de Jesus por onde quer que fossem.
5 Wanjh Philip balkoluy kanjdjikanjdji kore kunred kubolkkimuk ngarre Samaria, wanjh benhmarnemulewani bininj bu Christkenh.
5 Filipe foi para a cidade de Samaria e ali falou ao povo sobre o Cristo.
6 — ausente —
6 Quando as multidões ouviram sua mensagem e viram os sinais que ele realizava, deram total atenção às suas palavras.
7 — ausente —
7 Muitos espíritos impuros eram expulsos e, aos gritos, deixavam suas vítimas, e muitos paralíticos e aleijados eram curados.
8 Wanjh bedda kunu bininj rowk birriwernhmarrmarrminj kumekbe kunred.
8 Por isso, houve grande alegria naquela cidade.
9 Nakudji bininj nawu ngeyyoy Simon ni kore kubolkkimuk Samaria. Kaluk nungka nayungkih yingkihkurduyimi kore kunkurdangkenh kore kured bedberre, wanjh bedda birrinang birrikangebarrhmi nawu birrihni kumekbe kubolkwarlah. Dja nungka yimankek yimi namakni duninjh bu burluburlumerreni.
9 Um homem chamado Simão praticava feitiçaria ali havia anos. Ele deixava o povo de Samaria admirado, e afirmava ser alguém importante.
10 Nawu birriwern bininj nawu birrikuken dja mak nawu birrimarladj wanjh munguyh birridjalbekkani Simon. Wanjh birriyimi, “Nanih wanjh kawernhkarrme kundulkarre kunkimuk nuye God.”
10 Todos, dos mais simples aos mais importantes, se referiam a ele como “o Grande Poder de Deus”.
11 Bedda birrihnani Simon bu kunkuyeng djalkurdangyini dja birrikangebarrhmeng, wanjh kunmekbekenh kunu birriwokbekkani munguyh bu yimiyimi.
11 Ouviam-no com atenção, pois, durante muito tempo, ele os tinha deixado admirados com sua magia.
12 Kaluk bu Philip kumwam, wanjh benmarneyolyolmeng kunwok kunmak bu God kawohrnankenh rowk, dja mak kore kunngey nuye Jesus Christkenh. Wanjh birrimekbe bininj dja daluk nawu birrihni kumekbe birriwoybukwong Philip, wanjh kunu birridjalwern birrikodjdjuhmeng.
12 No entanto, quando Filipe lhes levou a mensagem sobre as boas-novas do reino de Deus e sobre o nome de Jesus Cristo, eles creram e, como resultado, muitos homens e mulheres foram batizados.
13 Nungka mak Simon woybukwong warridj dja kodjdjuhmeng. Wanjh nungka benedjaldjarrkrey Philip, wanjh bihnani kore kundulkarre dorrengh kurdukurduyimi bu benmarnbuni bininj birriburrbuni God, wanjh Simon djahdjalkangebarrhmi.
13 O próprio Simão creu e foi batizado. Começou a seguir Filipe por toda parte, admirando-se dos sinais e milagres que ele realizava.
14 Nawu apostles birridjaldi kore Jerusalem, dja bindiwobekkang bininj nawu birrihni Samaria bu birrinjilngmakminj bu bedda birriwokbekkang God nuye kunwok. Wanjh bedda bindimunkeweng Peter dja John bu kabindinankenh. Wanjh bedda benewam.
14 Quando os apóstolos em Jerusalém souberam que o povo de Samaria havia aceitado a mensagem de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 — ausente —
15 Assim que os dois chegaram, oraram para que aqueles convertidos recebessem o Espírito Santo,
16 — ausente —
16 pois, apesar de terem sido batizados em nome do Senhor Jesus, o Espírito Santo ainda não havia descido sobre nenhum deles.
17 Dja mak bindimarnebidkurrmerrinj, wanjh kunu birrimey nawu Namalngmakkaykenh.
17 Então Pedro e João impuseram as mãos sobre eles, e receberam o Espírito Santo.
18 Bu Simon nawu nakurdangni bennang bininj birrimey Namalngmakkaykenh kore apostles bindimarnebidkurrmerrinj, wanjh nungka djareminj yimankek benbenekukwoyi nawu apostles.
18 Simão viu que as pessoas recebiam o Espírito quando os apóstolos impunham as mãos sobre elas. Então ofereceu-lhes dinheiro,
19 Nungka yimeng berrewoneng, “Mah, kandiwo maninjmanu kundulkarre, ba bu ngayemanwali ngabenmarnebidkurrmerren birribuyika bininj bu ngabenwon namekbe nawu Namalngmakkaykenh.”
19 dizendo: “Deem-me este poder também, para que, quando eu impuser as mãos sobre as pessoas, elas recebam o Espírito Santo!”.
20 Dja Peter bimarneyimeng, “Yibalkukka nawu kunwardde kekih. Kaluk ngunedjarrkkukyakmen ngudda dja kekih kunwardde! Ngudda nuk minj yibayahme nawu Namalngmakkaykenh nuye God, dja nungan kanwon ngad bininj bu djal burudjang.
20 Pedro, porém, respondeu: “Que seu dinheiro seja destruído com você, por imaginar que o dom de Deus pode ser comprado!
21 Ngudda kunu minj karridjarrkraworren bu ngarridurrkmirrikenh, dja mak minj yikangewoybuk nuye God.
21 Você não tem parte nem direito neste ministério, pois seu coração não é justo diante de Deus.
22 Mah, wanjh yikangeborledmen dja yibawo kunwarre kore yihkurduyime, dja yirrin yiwarrudj, yidjawa God ba bu yimankek ngunmarnebengmidjdan kore kunwarre yihburrbuni.
22 Arrependa-se de sua maldade e ore ao Senhor. Talvez ele perdoe esses seus maus pensamentos,
23 Ngaye mayaliburrbun bu ngudda yikangenjirrhmiworren, dja mak yiman kayime kore kunwarre ngunhbongkarrme.”
23 pois vejo que você está cheio de amarga inveja e é prisioneiro do pecado”.
24 Wanjh Simon benbenemarneyimeng Peter dja John, “Benbenemanjbun ngorrewoneng bu kandimarnedi yiwarrudj, ba bu minj njale mak nganmarnekurduyimerran kore kandimarneyimeng.”
24 Simão exclamou: “Orem ao Senhor por mim, para que essas coisas terríveis não me aconteçam!”.
25 Kaluk bu Peter dja John beneyakwong bu bindihmarnemulewani bininj kore nawu Kawohrnan Rowkkenh, dja mak kore benehweykani kunwok nuye, wanjh bedda bindibawong dja benedurndi kore Jerusalem. Bu bedda benebalhrey wanjh benewohngimeng kore kubolkkilekilelh ngarre Samaria, dja mak bindimarnemulewani kunwok kunmak kore bininj nawu birrihni kumekbe.
25 Depois de terem testemunhado e proclamado a palavra do Senhor em Samaria, Pedro e João voltaram a Jerusalém. Ao longo do caminho, pararam em muitas vilas samaritanas para anunciar as boas-novas.
26 Kaluk angel nawu nuye Kawohrnan Rowk bimarnewokdanj Philip, wanjh bimarneyimeng, “Yirrolkka, yiray kore walem, dja yibolhkadju manbolh manbu kamre Jerusalembeh dja kahre kore kunred Gaza.” (Kaluk manmekbe manbolh kahre kore kubolkdarleh.)
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: “Vá para o sul, para a estrada no deserto que liga Jerusalém a Gaza”.
27 Wanjh Philip djaldolkkang wam. Wanjh bu balhbolhkadjungi bininj binang nakang Ethiopiabeh rengehrey manbu wirlbarra dorrengh. Kaluk namekbe bininj dja kornwirlarrkyakni. Kaluk nungka durrkmirri, bimarnenahnani kunwardde ngalengngarre queen ngalbu ngeyyoy Candice, ngalbu wohrnani kubolkwarlahkenh kubolkkimuk Ethiopia. Kaluk nungka wam kore Jerusalem danginj yiwarrudj nuye God, wanjh nungka balyawoyhdurndengi kured.
27 Filipe partiu e encontrou no caminho um alto oficial etíope, o eunuco responsável pelos tesouros de Candace, rainha da Etiópia. Ele tinha ido a Jerusalém para participar da adoração
28 Wanjh ningihni kore wirlbarra nuye manbu djarrang bihdorrorrkeyi. Kaluk nungka yerrkkeng djurra, dja bimnahbimnani kore prophet Isaiah bimbom.
28 e estava no caminho de volta. Sentado em sua carruagem, lia em voz alta o livro do profeta Isaías.
29 Nawu Namalngmakkaykenh bimarneyimeng Philip, “Kab yiray kore mahni wirlbarra dja yidjallay darnkih.”
29 Então o Espírito disse a Filipe: “Aproxime-se e acompanhe a carruagem”.
30 Wanjh Philip rlobmeng darnkih kore wirlbarra, wanjh bibekkang namekbe bininj bu bimngeyhbimngeybuni kore prophet Isaiah bimbom. Wanjh Philip bidjawam, “Yiddok ngudda yiwernhburrbun bu yibimnan nanihnjanu nawu djurra?”
30 Filipe correu até a carruagem e, ouvindo que o homem lia o profeta Isaías, perguntou-lhe: “O senhor compreende o que lê?”.
31 Wanjh namekbe bininj yimeng, “Ngaye nuk minj ngawernhburrkburrkbekkan, dja nangale kab nganmarneyolyolme?” Wanjh nungka bimarneyimeng Philip bu bidbom benehdjarrkni kore wirlbarra.
31 O homem respondeu: “Como posso entender sem que alguém me explique?”. E convidou Filipe a subir na carruagem e sentar-se ao seu lado.
32 Namekbe bininj bimngehbimngeybuni kore bimbuyindanj, dja yimeng, “Nungka wanjh yiman kayime sheep kabirribebke dja kabirribun. Nungka mak modmikenhni yiman kayime lamb nawu kabirrimuddjobke. Kumekbe yimi nawu minj kayhmeninj.
32 Era esta a passagem das Escrituras que ele estava lendo: “Ele foi levado como ovelha para o matadouro; como cordeiro mudo diante dos tosquiadores, não abriu a boca.
33 Nungka birridjalmarladjwong, dja mak bedda birridjadmeng bu burudjang birriwelengnameng. Nungka djaldoweng minj mak karrmeninj wurdyaw dja nawu namud nuye. Dja God bidjaldurndiweng kondanjkunu kurorrebeh kore doweng.” [Isaiah 53:7-8] Mahni kunwok bimnaninani nawu namekbe bininj.
33 Foi humilhado e a justiça lhe foi negada. Quem pode falar de seus descendentes? Pois sua vida foi tirada da terra”.
34 Wanjh namekbe bininj bidjawam Philip, bimarneyimeng, “Kanmarneyimen. Nahni nawu prophet nangale kabiyolyolme? Yiddok nungan kayolyolmerren, dja kunubewu nabuyika bininj kabiyolyolme?”
34 O eunuco perguntou a Filipe: “Diga-me, o profeta estava falando de si mesmo ou de outro?”.
35 Wanjh Philip bimarnekarreyolyolmeng. Kerrngehkenh dokmeng biyolyolmeng kore prophet Isaiah bimbom nawu bininj bimngeybom, wanjh yerreh kunu bibalmarneyolyolmeng kunwok kunmak bu Jesuskenh.
35 Então Filipe, começando com essa mesma passagem das Escrituras, anunciou-lhe as boas-novas a respeito de Jesus.
36 — ausente —
36 Prosseguindo, chegaram a um lugar onde havia água. Então o eunuco disse: “Veja, aqui tem água! O que me impede de ser batizado?”.
37 — ausente —
37 Filipe disse: “Nada o impede, se você crê de todo o coração”. O eunuco respondeu: “Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus”.
38 Wanjh namekbe bininj denghkeng manbu wirlbarra benbenedorrorrkeyi, dja benebaldjarrkkoluy kore kukku kumhboyoy, wanjh Philip bikodjdjuhkeng namekbe bininj.
38 Então mandou parar a carruagem, os dois desceram até a água e Filipe o batizou.
39 Wanjh bu bedda benebidbom kore kukukkubeh, wanjh nawu Namalngmakkaykenh Kawohrnan Rowk nuye, wanjh kundjalburrikudji bidjalmey, bikang Philip. Kaluk namekbe bininj nawu nakang Ethiopia minj mak biyawoyhdarrkidnayi nawu Philip, dja wanjh nungan djaldurndi kured nuye bu kuninjilngmakni dja mak kunimarrmarrni dorrengh.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor tomou Filipe e o levou. O eunuco não tornou a vê-lo, mas seguiu viagem cheio de alegria.
40 Wanjh Philip bebmeng djarreh kore kunred kabolkngeyyo Azotus. Kaluk nungka rengehrey dja benmarneyolyolmi kunwok kunmak kore kunredbubuyika rowk kahdjalle kore Azotus dja bebmeng Caesarea.
40 Então Filipe apareceu mais ao norte, na cidade de Azoto. Anunciou as boas-novas ali e em todas as cidades ao longo do caminho, até chegar a Cesareia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.