Atos 21
God Nuye Kunwok (GUP) vs NVT
1 Wanjh ngad ngarrbenbawong bedberre, kunmimnalk dorrengh kore kunred Miletus dja ngarridjalwam kabbala djurrmud duninjh wanjh ngarribebmeng kore manyungkurr bolkngeyyoy Cos. Kaluk kunkodjkebuyikani wanjh ngarriyawoyhwam kabbala ngarribebmeng kore manyungkurrbuyika bolkngeyyoy Rhodes. Wanjh kumekkebeh ngarridjalwam ngarriyawoyhbebmeng kore kunred bolkngeyyoy Patara.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Wanjh kumekke ngarriyawoyhkoluy dja ngarribidbom manbuyika kabbala manbu rengehrey kunred bolkngeyyoy Phoenecia. Wanjh ngarribaldjalwamwi.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Wanjh bu ngarridjalrey ngarriwohbolkyuyurrhkeyi manyungkurr bolkngeyyoy Cyprus kore walemkah. Wanjh ngarribaldjalwamwi ngarribebmeng kunred bolkngeyyoy Tyre kore kubolkkimuk Syria. Wanjh birridelengkoluyhweyi manbu kabbala delenghdelengkani.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Wanjh ngarrikolurrinj kore kabbalabeh, dja ngarriwam ngarrbenngalkeng bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus kumekbe kunred. Dja ngarridjarrkyerrkang bu kunkodjke seven. Wanjh Namalngmakkaykenh benwokwong birrimekbe bininj bu birrimarneyimeng Paul, “Yuwn bu yire Jerusalem.”
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Bu darnkih ngad ngarriwirleni ngarrirawinj, wanjh birrimekbe bininj dja mak nawu bedberre ngalbihbininjkobeng dja mak wurdwurd dorrengh, ngarridjarrkbebmeng kore kubolkkimuk kuberrkkah. Wanjh ngad kumekbe ngarribarddurrungkulhdanj kore adjbud bu ngarridanginj yiwarrudj dja ngarribebbehwoknarrinj. Dja bedda birridokmerrinj kured.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Bu ngad kumekbe wanjh ngarridahkendanj kabbala wanjh ngarriwam, dja bedda wanjh birridokmerrinj kunred.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Ngarridjalwam kabbala wanjh ngarribebmeng kore kunred bolkngeyyoy Ptolemais. Ngarrikoluy kore kabbala, dja ngarriwam kurrenge ngarrbenmarnebebmeng dja mak ngarridjalwohwoknarreni nawu ngarridangerrinj kore Jesus, wanjh kumekbe ngarridjarrkyerrkang kunkodjkekudji.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Wanjh kunkodjkebuyikani ngad ngarribolkbawong kumekbe dja ngarriwam ngarribebmeng kore kunred bolkngeyyoy Caesarea. Wanjh ngad ngarriwam ngarringimeng kunrurrk nuye nawu nakudji bininj ngeyyoy Philip, dja wanjh kumekbe ngarrihyoy. Nungka nawu namekbeni nakudjini seven bindidjarrngbom kore Jerusalem. Nanihnjanu nawu Philip nungka reyi benbengdayhkeyi bininj kunwok kunmak.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 Kaluk nungka benkarrmi kunkarrngbakmeng ngalbebeywurd nuye nawu birridjadmudni. Bedda yiman prophets dja birrimulewani God nuye kunwok kore benmarneyimeng.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Ngad ngarriyerrkang kumekbe kunkodjkewern wurd. Wanjh bininj nawu ngeyyoy Agabus, kumkoluy mandulumbeh kore kubolkkimuk bolkngeyyoy Judea. Nungka wanjh prophetni.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Nungka kumwam kore ngad, dja bimarnemey nawu ngardmodukkayindi Paul nuye kunmadj, wanjh nungandeleng maddukkarrinj dja mak mendedukkarrinj. Kaluk nungka bihmulewani nanihnjanu Paul bu kaluk kabimarnekurduyimerran, bu yimeng ngadberre, “Nawu Namalngmakkaykenh nganmarneyimeng nawu bininj nuye nanihnjanu kunmadj, nakka wanjh kare kore Jerusalem, dja bininj nawu Jews kabirrimang, kabirridukkan wanjh kabirribidkenwon birribuyika bininj nawu minj Jews.”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Bu ngad ngarribekkang kuninjkunu wanjh ngarridjalwernhdjawani Paul bu minj kare kore Jerusalem. Dja mak birribadbuyika bininj nawu birrihni kururrk, wanjh birridjawam warridj.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Wanjh Paul nganwokmey ngadberre, dja yimeng, “Njalekenh ngudda kandimarnehnalkbun? Ngudda kandimarnbun ngaye ngadjalwernhnjilngwarremen duninjh. Ngaye wanjh ngadjalmahme bu ngadjare ngare kore Jerusalem, dja kunu bonj, bu ngandikurrme kore prison dja mak bu ngandibun ngarrowen, dja kunu bonj, ngadjalre kore kunngey nuye Jesus nawu kawohrnan rowk.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Wanjh bu ngad ngarrinang Paul minj mayaliborledmeninj, wanjh ngad ngarridjalbawong. Dja ngarrimarneyimerrinj, “Bonj. Kamak kaluk nawu Kawohrnan Rowk nungan kakurduyime kore nungka kadjare.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Kalukburrk wanjh ngarriwam Jerusalem.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Yikahwi bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus nawu birrikang kore Caesareabeh, wanjh bedda dja ngarridjarrkwam kore Jerusalem. Ngandikang kore ngarringimeng kunrurrk nuye nakudji bininj nawu ngeyyoy Mnason nawu nakang Cyprusbeh. Nungka bidjalmunkekadjuy Jesus korroko duninjh. Wanjh ngarrihni kore kunrurrk nuye.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Nawu birridangerrinj kore Jesus birrihdi Jerusalem ngandikimey bu birrikuninjilngmakminj.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Wanjh kunkodjkebuyikani ngad ngarriwam Paul dorrengh dja ngarrinarrinj James. Dja mak birribuyika birridjarrkni bininj nawu birriwohrnawohrnani yiwarrudjkenh.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Wanjh Paul benmarneyimeng, “Ngudda kamak ngurrihni.” Wanjh benyawoyhmarneyimeng bedberre kore kundjalwern God benmarnekurduyimi bininj nawu bedda minj Jews bu Paul rengehrey bihmulewani Jesuskenh bedberre.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Bu bedda birribekkang kuninjkunu Paul yimeng, wanjh birridjalburlumeng God. Wanjh birrimarneyimeng Paul, “Mah, yina nawu karridangerrinj. Dja kanbekka. Yiburrbun birridjalmirndewern duninjh bininj nawu Jews wanjh bedda warridj birriwoybukwong Jesus. Dja bedda kabirridjaldjare munguyh kabirridjalwernhkarrme kore mankarre kadberre kahyo.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Bedda korroko ngundiwobekkang bu birrikarrebekkang ngudda ke. Yikahwi bininj ngundihmulewan bu ngudda yimankek yibenmarneyime bininj nawu Jews kabirrihni kubolkbuyika bu kabirrikarrebawon mankarre manbu Moses bimbom, dja mak bu minj kabindilakkayenwon bedberre wurdwurd, dja mak manbubuyika kabirribawon manbu mankarre kabirrikarrme.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Kuninjkunu wanjh bedda kabirriyime djaying. Bu bedda ngundiwobekkan bu ngudda yihni kondanjkunu Jerusalem, wanjh bedda kunu ngundiyiddung. Wanjh ngad ngarrikarremarnbun ke, ba bu minj ngundiyawoyhdung nawu birrimekbe bininj.”
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 “Mah, wanjh ngarridjare kanwokkarrmen ngadberre kore ngundihmarneyime. Wanjh kandiwokbekka. Ngad ngarrbenkarrme kunkarrngbakmeng bininj nawu Jews ngarridjarrkdi kondanjkunu. Bedda birriwokkurrmerrini kunrayek nuye God. Kaluk bolkkime wanjh kayiburnbun bedberre, dja kabirrikangemarnburren kore Temple kabirringime.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Ngudda bu yidjare wanjh yibenkan nanihnjanu binihbininj kore Temple ba bu ngurridjarrkkangemarnburren. Ngudda kaluk yibenmarnekarremulewan rowk ba bu kabirringabekdadjme. Bu ngudda kuninjkunu yikurduyime, wanjh birriwern bininj nawu Jews kabirriburrbun bu ngudda minj yibakke maninjmanu mankarre kadberre ba bu minj ngundiyawoyhwokbengkan.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Dja Mak kunbuyika marneyime ngudberre. Bu ngad minj ngarridjare bininj nawu minj Jews kabirrikarrme mandjalwern manbu mankarre kadberre. Kaluk ngad ngarrbenmarnebimbom djurra, dja ngarrbenmarneyimeng, ‘Yuwn bu ngurringun manme manbu bininj kabirriwon nawu idols kabirrihmarnedi yiwarrudj, dja wanjh makka kawarremen. Dja mak yuwn ngurrikurlbabongun. Mak yuwn bu ngurringun mayh nawu kunbidwi kabirrikukdjuyime bu kabirribun. Dja mak yuwn bu ngurriwohdjirdmarren.’ Bonj, wanjh kunmekbe ngarrbendjalmarneyimeng bedberre nawu minj Jews bininj.” Kuhni bu birrimekbe bininj birrimarneyimeng nawu Paul.
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Wanjh Paul benmey birrimekbe kunkarrngbakmeng bininj benkang kore Temple. Wanjh bu kunkodjkebuyikani bedda birridjarrkkangemarnburrinj. Kalukburrk nungka Paul ngimeng kore Temple kururrk ba bu kabenmarneyime nawu birriwohrnawohrnani bu baleh kabolkyime kabenkarremulewan bedberre nawu bininj nuye.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Dja medni, bedda birrimadbuni kunkodjke seven. Bu ngokko darnkih yakmeyakmeninj, yikahwi Jews bininj nawu birrimdolkkang Asiabeh, birrinang Paul kore Temple kururrk ni. Wanjh bedda birriwam bindimirndemey bininj birribuyika bu birrimwam birridarrkidmey Paul.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Wanjh birridjalkaykakayhmeng, birriyimeng, “Bininj nawu Israel ngunkebmawahmeng ngudberre, kandimbidyikarrmen. Dja nanihnjanu bininj kahre kubolkbubuyika kabenhmarneyimeyime birriwern bininj bu kandiwarrewe ngad bininj nawu Jews, dja kabirribakke mankarre kadberre. Dja mak nungka kunwarre kahyime maninjmanu Temple ngarre. Dja ngad kunu ngarrinang nawu Greek bininj benyingimeng kore Temple, dja birrimekbe bininj nawu minj Jews, wanjh kunmekbekenh nungka rurrkwarrewarrewoni kadberre kore kubolkdjamun.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Kaluk bedda birrikarrewarrewong. Bu birrinang Paul benedjarrkdi kore kubolkbuyika kururrkwern bininj nawu minj Jew nawu Ephesusbeh, nawu ngeyyoy Trophimus, dja bedda yimankek birriyimi Paul biyingimeng kore kururrk Temple. Dja burrkyakni, bedda birridjalwelengnameng.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 — ausente —
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 — ausente —
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Wanjh nawu benmarnewohrnani djamun benmey bininj nuye dja mak nawu bindiwohrnawohrnani, dja werrkwerrk birrirlobmeng birrikoluy kore Jews bininj birribuni Paul. Bu bedda nawu Jews bininj bindinang djamun birrimhrey, wanjh birridjalngurdmeng rowk.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Wanjh bininj nawu wohrnani kumwam biberlmey Paul. Benmarneyimeng nuye bininj, “Ngurridukka wirlmurrng kurrenge dja kumende.” Wanjh bendjawam bininj nawu birribuni Paul, “Nangale nakka bininj? Dja njale kurdukurduyimeng?”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Wanjh yikahwi bininj bebbehbebbehkayhmi kuhrikuhri nuye, wanjh nawu wohrnani bu minj mak benbekkayi kore birrihmarneyimi dja kunngalwowmi birribengbom, wanjh nungka benmarneyimeng nuye djamun, “Mah, ngurriyidurnden kore kururrk kadberre.”
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 — ausente —
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 — ausente —
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 — ausente —
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 — ausente —
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Wanjh Paul biwokmey nunganwali bimarneyimeng, “Burrkyak. Ngaye kunu nawu Jew bininj, dja ngarranginj kore kunred kabolkngeyyo Tarsus kore kubolkwarlah Cilicia. Kaluk kubolkkukenni. Dja ngaye wanjh djawan ngudda ngadjare bu ngabenmarnewokdi nanihnjanu bininj nawu ngandibuyi.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Wanjh nawu bininj wohrnani bedberre djamun bidjurrkkang Paul bu kabenmarnewokdi birrimekbe bininj nawu Jews. Wanjh Paul dolkkang dja benmarneberlwayhmeng rowk. Wanjh birridjalwern bininj birridjalngurdmerrinj rowk, wanjh Paul dedjingmey benmarnewokdanginj kore Hebrewbeh kunwok.
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.