Atos 18
God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH
1 Kalukburrk Paul bolkbawong kore Athens dja wam kore kunred kabolkngeyyo Corinth.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Kumekbe nakudji bininj ni nawu Jewni ngeyyoy Aquila. Nungka danginj kore kunred bolkngeyyoy Pontus. Ngalbu ngalbininjkobeng nuye ngeyyoy Priscilla. Bedda korroko beneni kunred kabolkngeyyo kukadjeh Rome kore kubolkkimuk Italy. Wanjh kunkudjikenh Claudius nawu kumekbe Italy wohrnawohrnani wanjh nungka benbebkeng nawu birriwernkenh Jews bininj nawu birrihni kore Rome kunred. Wanjh kunmekbekenh Aquila dja Priscilla benewam kore Corinth.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Wanjh kumekbe bedda birridjarrkni bu birridjarrkdurrkmirri birrimarnbuni nawu dabburlin. Aquila dja Priscilla nakka wanjh benehmarnbumarnbuni munguyh nawu dabburlin bu benebidmaknin. Dja mak Paul manekke durrkmirri korroko.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Bu kunkodjkewern manbu Sabbath ngarreni kumhrey, Paul munguyh djalrey kore kunrurrk synagogue ngimi bu djareni benmarnbuyi birriwoybukwoyi Jesus, bininj nawu Jews dja mak nawu Greek birriwokdi bininj.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Wanjh kumekbe bolkyimi Silas dja Timothy benebebmeng kumekbe kore Corinth. Bedda benemdolkkang Macedoniabeh. Wanjh kaluk Paul munguyh bendjalmarneyolyolmi bininj bu nungka yimiyimi bedberre nawu Jews bu Jesus nungka wanjh woybukkih duninjh nawu Christ.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Dja nahni Jews bininj kumekbe wanjh bedda birringurdkeyi dja mak birriyolyolmi kunwarrekenh nawu Paul. Wanjh nungka madjborrborrdjerrinj kore kumirrk bedberre bu madjdjulngwerrinj, dja benmarneyimeng, “Ngaye bu yimankek bengdayhkeng ngudberre dja wanjh bonj, ngudda minj kandibekkayinj. Dja bu ngudda ngurridowen wanjh kunukka ngudman ngudberre. Ngaye minj mak God nganwelengname bu kuninjkunukenh. Dja wanjh bu bolkkime ngaye ngabendjalmarneyolyolme bedberre bininj nawu minj Jews.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Wanjh kunmekbekenh kunu Paul benbawong, dja rurrkbawong manbu synagogue dja ngimeng kore kunrurrkbuyika manbu darnhrurrkdi kore synagogue kumhrurrkdi. Mahni kunrurrk nuye bininj minj Jew, nawu ngeyyoy Titius Justus dja nungka wanjh boddangeni nuye God. Nawu Paul wabmeng yoy kore nungka.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Bininj nawu rurrknahnani synagogue ngeyyoy Crispus. Nungka dja nawu nuye namud birridjarrkwoybukwoni Jesus nawu kawohrnan rowk. Dja mak birribuyika birriwern bininj nawu birrihni kumekbe Corinth, wanjh birribekkani Paul bu wokdiwokdi, wanjh bedda birriwoybukwong Jesus, dja mak birrikodjdjuhmeng.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Kunkakkudjikenh nawu Kawohrnan Rowk bimarnekebwaralbukkarrinj nawu Paul, dja bimarneyimeng, “Yuwn bu yikele, dja munguyh yidjalwokdin bedberre bininj. Dja yuwn bu yiwohwokngurdme.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Dja ngaye wanjh munguyh ngarrdjarrkre, bu minj nangale mak ngunwarrewon dja ngunbun. Dja ngaye ngabenkarrme birridjalwern bininj kore kondjanjkunu kunred.” Kuhni nawu Kawohrnan Rowk bimarneyimeng Paul.
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Wanjh Paul kumekbe yerrkang bu dird nawern eighteen bimarneyimerranj. Nungka munguyh bendjalmarneyolyolmi god nuye kunwok kore weykani bininj bedberre.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Bu kumekbe bolkyimi nakudji bininj nawu ngeyyoy Gallio bu dedjingmey wohrnani kumekbe kubolkkimuk kabolkngeyyo Achaia. Bu kundjalmekbeni, bininj nawu Jews birrimirndemornnamerrinj kudjalkudji ba bu birringurdkemeninj Paul kore weykaweykani. Wanjh birrimey Paul birrikang dja birrinameng kore kumirrk nuye Gallio ba bu kabidjaddjadme nungka.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Wanjh bedda birrimarneyimeng nawu Gallio, “Nanihnjanu bininj yimankek nungka kabenmarnbun bininj bu kabirrimarneboddangen God ba bu kabirribakke mankarre ngadberre.”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Wanjh Paul yimankek kuyinwokdiwirrinj, dja wanjh Gallio nungka werrk wokdanginj kore benmarneyimeng bedberre nawu Jews bininj, “Mah, wanjh ngurrina ngudda nawu Jews, dja kandibekka. Bu ngudda ngurriyimeninj nahni bininj kunwarre duninjh yimeninj, dja nuk bu karrebakkeyi manbu mankarrekimuk, wanjh kunu ngadjadmeninj.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Wanjh mahnimanu ngudmandeleng mankarre. Ngurridjaldangwerren kunngeybubuyikakenh dja kunwokkenh ngudberre kore mandjalkarreyekkeyekke ngudberre. Ngaye kunu minj ngadjare ngadjadme nanihnjanu bininj. Wanjh ngurribalka dja ngudmandeleng ngurrimarnburrimen.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Wanjh Gallio benkukbebkeng rowk kore kururrk manbu kabindidjadmekenh.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Wanjh nawu Jews bininj birriwam birrimey nakudji namak bininj nawu ngeyyoy Sosthenes. Nungka nawu wohrnani kore synagogue. Wanjh birrimkang kore kunrurrk manbu kabindidjadmekenh wanjh kumekbe bedda birridjalbuni. Wanjh birridjalbuni Sosthenes, dja bonj, nawu Gallio minj baleh kurduyimeninj bu benmarrkmayinj bedberre.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Bu kuhni wanjh yimerranj nawu Paul djahdjalni kunkuyeng kore Corinth. Wanjh kalukburrk benwoknang nawu bininj yiwarrudj bedberre dja wam bidbom kore kabbala manbu bikang kore kubolkkimuk bolkngeyyoy Syria. Wanjh nawu Priscilla dja Aquila bedda dorrengh birridjarrkwam. Wanjh birridjarrkwam birribebmeng kore kunred kabolkngeyyo Cenchrea. Kaluk bu kumekbe birribebmeng kunred wanjh Paul ngabekdadjkerrinj nungandeleng kore bimarnewokkurrmerrinj God.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 — ausente —
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 — ausente —
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 — ausente —
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Paul djahdjalwam kabbala dja bebmeng mankabkalibuyika kore kabolkngeyyo Caesarea. Nungka kumkoluy kore kabbalabeh dja wam kurrenge kore Jerusalem, dja benbarnmeybarnmey bininj nawu yiwarrudj bedberre. Kaluk nungka benbawong wam kurrenge bu durndi kore Antioch.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Wanjh nungka kumekbe wohyerrkang kunkuyeng. Kaluk nungka bolkbawong Antioch dja wam djalwohrengehrey kunredbubuyika kore kubolkkilehkilelk ngarre kubolkwarlah kabenebolkngeyyo Galatia dja mak Phrygia. Bu nungka benkangerayekwoni bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Bu kuhni kurdukurduyimerranj, Priscilla dja Aquila bedda benehdjaldi kumekbe Ephesus. Bedda kumekbe birrinarrinj nakudji bininj nawu ngeyyoy Apollos. Kaluk nungka danginj dja djordminj kore kunred bolkngeyyoy Alexandria, bu nungka kumwam yerrkang Ephesus. Nungka wokmenmenmakni dja burrbuni rowk kore bimbuyindi God nuye kunwok.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Nungka kerrngehkenhni birribukkabukkani, bu burrbuni kore nawu Kawohrnan Rowk nuye. Nungka djaldjareni bu bimarnedurrkmirriwirrinj God. Nungka wanjh bendjalmarneyolyolmi bininj mandjad duninjh bu Jesuskenh. Nungka wurd djalburrbuni kore John benkodjdjuhkeyikenh. Dja minj wernburrbuyinj bu bininj kabirridjuhme kore kunngey nuye Jesus.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Wanjh nungka dedjingmey benmarneyolyolmi bininj kore kunrurrk synagogue bu minj mak balkeleniwirrinj bedberre. Wanjh Priscilla dja Aquila benebekkang kore wokdiwokdi, wanjh benemey benekang kore bedda beneyoy dja benewernhmarneyolyolmeng kundjalwern kore Godkenh.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Kaluk bu yerrekah wanjh Apollos djareni djowkkemeninj rawinj kore kubolkkimuk kabolkngeyyo Achaia. Wanjh birribuyika bininj birrihdjarrkni kore Ephesus nawu birridangerrinj kore Jesus, dja bedda birrinjilngmakminj nuye nawu Apollos. Bedda birribimbom djurra dja birribidnakenwong ba bu bininj nawu birrimunkekadjungi Jesus kabirrikimang kore kumekbe kunred Achaia.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Kaluk Apollos birridangwerreni nawu Jews bininj kore kurobbe dja benyurrhkeyi bedberre kundulkarre dorrengh. Nungka benbengdayhkeyi kore Bible bimbuyindi bu Jesus wanjh nungka nawu Christ.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.