Atos 11
God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH
1 Nawu apostles dja mak birribuyika bininj nawu birriwoybukwong Jesus kore Judea, bedda bindiwobekkang bininj nawu minj Jews bu birriwokmarrkmey God nuye kunwok.
1 Os apóstolos e os outros seguidores de Jesus em toda a região da Judeia souberam que os não judeus também haviam recebido a palavra de Deus.
2 Kaluk Peter dja mak bininj nawu birridjarrkwam, wanjh birribebmeng kore Jerusalem. Kumekbe birrilakkayen bininj nawu birriwoybukwong Jesus wanjh birridungi nawu Peter.
2 Quando Pedro voltou para Jerusalém, aqueles que queriam que os não judeus fossem circuncidados o criticaram,
3 Bedda birrimarneyimeng, “Njalekenh ngudda yibenyikang bininj nawu minj birrilakkayen, bu ngurringimeng kurrambalk bedberre dja mak ngurridjarrknguneng manme?”
3 dizendo: — Você ficou hospedado na casa de homens que não são circuncidados e até tomou refeições com eles!
4 Wanjh Peter benmarnekarreyolyolmi bu benbukkang njalehnjale rowk bu kurduyimerranj.
4 Então Pedro deu um relatório completo de tudo o que havia acontecido, desde o começo. Ele disse:
5 — ausente —
5 — Eu estava na cidade de Jope e lá, enquanto estava orando, tive uma visão. Vi uma coisa parecida com um grande lençol, que baixou do céu, amarrado pelas quatro pontas, e parou perto de mim.
6 — ausente —
6 Eu olhei para dentro daquilo com atenção e vi animais domésticos, animais selvagens, animais que se arrastam pelo chão e aves.
7 Wanjh ngaye ngabekkang kunwok nganmarnewokdanginj bu nganmarneyimeng, ‘Yirrolkka Peter, yibu mayh ba yingun.’ ”
7 Depois ouvi uma voz, que me dizia: “Pedro, levante-se! Mate e coma!”
8 “Dja ngaye ngayimeng, ‘Aba burrkyak, nawu Yiwohrnan! Ngaye minj korroko nganguyi nawu nanihnjanu mayh kukbubuyika dja kore mankarre kahyo ngadberre minj ngarringun nawu nawarre mayh.’
8 Eu respondi: “Isso não, Senhor! Eu nunca comi nenhuma coisa que a lei considera suja ou impura !”
9 Dja kunwok kumyawoyhwokdanj kaddumbeh bu nganmarneyimeng, ‘God marnbom nanihnjanu mayh bu kukmak rowk, dja ngudda wanjh yuwn bu yiyawoyhwarrewe.’ ”
9 Então a voz falou de novo do céu: “Não chame de impuro aquilo que Deus purificou.”
10 “Kuhni nganmarnekurduyimerranj bu danjbikkah, wanjh manbu manburrba balyawoyhdelengdurndi kore kaddum dja mayh nawarre warridj.”
10 Isso aconteceu três vezes, e depois tudo aquilo voltou para o céu.
11 “Kundjalmekbe yerreh birridanjbik bininj wanjh birrimdanginj kore kunrurrk ngahyoy. Kaluk bininj kore Caesarea bindimunkeweng.
11 Justamente naquela hora três homens que tinham sido mandados de Cesareia para me buscar chegaram à casa onde eu estava hospedado.
12 Dja Namalngmakkaykenh nganmarneyimeng, ‘Ngurridjarrkray birrimekbe bininj, dja yuwn bu yibendjalwarrewe.’ Wanjh ngarridjarrkwam, dja mak nawu naninjanu six bininj nawu bolkkime ngarridi, wanjh nakka ngarridjarrkwam bedda dorrengh kore kunrurrk nuye nawu bininj ngeyyoy Cornelius.”
12 E o Espírito de Deus me disse que fosse com eles, sem duvidar. Estes seis irmãos da cidade de Jope também foram comigo, e todos nós entramos na casa de Cornélio.
13 “Wanjh nungka Cornelius nganmarneyimeng ngadberre bu binang angel dingihdi kore kururrk nuye. Wanjh namekbe angel bimarneyimeng, ‘Yibenmunkewemen ke bininj kore Joppa ba bu kabirrimang nawu bininj kangeyyo bokenh kunngey Simon dja Peter, bu nungka wanjh kamre ngunmarneyolyolme ngudberre.
13 Então ele nos contou como viu na casa dele um anjo, em pé, que lhe disse: “Mande alguém a Jope para buscar Simão, que também é chamado de Pedro.
14 Bu nungka wanjh kayolyolme ngudberre bu God ngundjarrkngehke ngudda dja nawu ke namud rowk.’ Kuhni wanjh angel bimarneyimeng nawu Cornelius.”
14 Ele vai dizer como você e toda a sua família podem ser salvos.”
15 “Wanjh ngaye ngarredjingmey bu ngabenmarnemulehwani Cornelius dja mak nawu nuye namud, dja bu ngabalwokdi bedberre, wanjh nawu Namalngmakkaykenh kumkoluy kumwam bedberre, yiman yimi ngad kanmarnekurduyimerranj kadberre bu kerrngehkenhni.”
15 E Pedro continuou: — Quando comecei a falar, o Espírito Santo veio sobre eles, como tinha vindo sobre nós no princípio.
16 “Bu kunmekbe wanjh ngaye ngabalwohburrbom kore nawu Kawohrnan Rowk yolyolmeng kadberre, bu yimeng, ‘Nungka John benkukdjuhkeyi bininj kore kukku, dja ngudda ngurrikodjdjuhme kore Namalngmakkaykenh.’
16 Aí eu lembrei que o Senhor Jesus tinha dito: “É verdade que João batizou com água, mas vocês serão batizados com o Espírito Santo.”
17 Woybukkih, God benwong Namalngmakkaykenh bu kadjalrohrok yiman kayime ngad kanwong kadberre bu karriwoybukwong Jesus Christ nawu Kawohrnan Rowk. Wanjh kunmekbekenh ngaburrbom bu God durrkmirranj bedberre. Dja minj mak ngaye ngarrenghkemeninj God kore nungka kurduyimeng bedberre.” Kuhni bu Peter benmarnekarremulewarrinj bedberre.
17 De fato, os não judeus receberam de Deus o mesmo dom que nós recebemos quando cremos no Senhor Jesus Cristo. E quem era eu para ir contra Deus?
18 Bu bedda birriwokbekkani kore Peter mulewarrinj, wanjh minj birriyawoyhyolyolmeninj, dja birridjalburlumeng God. Wanjh birriyimeng, “Wanjh kadjalmak bu God kadjare bininj nawu minj Jews bu kabirrikangeborledme nuye ba bu kabirridarrkid munguyh kore nungka.”
18 Quando ouviram isso, eles ficaram sem ter o que dizer e louvaram a Deus, dizendo: — Então Deus deu também aos não judeus a oportunidade de se arrependerem e ganharem a vida eterna!
19 Kunmekbe bolkyimi bu nawu Stephen birribom, wanjh kunyid kumbebmerrinj bedberre nawu birriwoybukwoni Jesus. Wanjh kunmekbekenh kunu birribebbehmirndeyarlahyarlarrmeng dja birriwam djarreh kore kubolkbubuyika. Yikahwi birriwam kubolkkimuk Phoenecia, dja mak birribadmirndebuyika birriwam kore manyunkurr kabolkngeyyo Cyprus, dja mak birribadmirndebuyika birriwam kore kunredkimuk Antioch.
19 Os seguidores de Jesus foram espalhados pela perseguição que havia começado com a morte de Estêvão. Alguns foram até a região da Fenícia, a ilha de Chipre e a cidade de Antioquia e anunciavam a palavra de Deus somente aos judeus.
20 Dja yikahwi birrimekbe bininj nawu birrimdolkkang kore manyunkurr kabolkngeyyo Cyprus, dja mak kubadbolkbuyika kunbolk Cyrene, wanjh kaluk birriwam kunred kabolkngeyyo Antioch dja bindimarneyimeng bininj nawu minj Jews nawu Greek kunwok birriwokdi bu bindimarneweykani kore birriyolyolmeng kunwok kunmak manbu Jesuskenh nawu Kawohrnan Rowk.
20 Mas outros, que eram de Chipre e da cidade de Cirene, foram até Antioquia e falaram também aos não judeus, anunciando a eles a boa notícia a respeito do Senhor Jesus.
21 Wanjh nawu Kawohrnan Rowk benbidyikarrmeng bu kuninjkunu birrimulewani, wanjh birridjalwern bininj nawu minj Jews bu bindibekkang, wanjh bedda birridjaremulewarrinj nuye nawu Kawohrnan Rowk.
21 O poder do Senhor estava com eles, e muitas pessoas creram e se converteram ao Senhor.
22 Bininj nawu birrikodjkulumakni yiwarrudj bedberre birrihni kore Jerusalem, wanjh bindiwobekkang bu kuninjkunukenh, wanjh bedda birrimunkeweng Barnabas bu wam bennang bininj nawu benmarnekurduyimerranj nawu birrihni kore Antioch.
22 Essas notícias chegaram à igreja de Jerusalém, que resolveu mandar Barnabé para Antioquia.
23 — ausente —
23 Quando chegou lá e viu como Deus tinha abençoado aquela gente, Barnabé ficou muito alegre. E animou todos a continuarem fiéis ao Senhor, de todo o coração.
24 — ausente —
24 Barnabé era um homem bom, cheio do Espírito Santo e de fé. E muitos se converteram ao Senhor.
25 Wanjh yerrekah Barnabas wam kore kunred kunkimuk kabolkngeyyo Tarsus bu biyawani nawu Saul.
25 Depois Barnabé foi até a cidade de Tarso a fim de buscar Saulo.
26 Wanjh Barnabas bingalkeng Saul dja bimyirrurndi kore kunred Antioch. Bu kunmekbe wanjh beneyerrkang mandjewk nakudjini, bu bindibengyolyolmi bininj nawu birrikodjkulumakni yiwarrudj bedberre. Bu munguyh bindibukkabukkani nawu birriwern bininj.
26 Quando o encontrou, ele o levou para Antioquia. Eles se reuniram durante um ano com a gente daquela igreja e ensinaram muitas pessoas. Foi em Antioquia que, pela primeira vez, os seguidores de Jesus foram chamados de cristãos.
27 Kaluk kunmekbe bolkyimi yikahwi nawu prophet birrikang Jerusalembeh wanjh birriwam Antioch.
27 Naquele tempo alguns profetas foram de Jerusalém para Antioquia.
28 Nakudji prophet bininj nawu ngeyyoy Agabus, dolkkang Namalngmakkaykenh bibidyikarrmeng bu wokdanginj. Wanjh yimeng, “Kuhni bu kakarrerayekmen kadberre nawu karrimirndewarlahkenh bininj nawu karrihni kubolkbubuyika rowk kore nawu Romans bininj kandiwohrnawohrnan, dja wanjh manme kayakayakmen rowk kadberre.” Kuhni bu Agabus nawu prophet yimeng. (Kaluk yerrekah wanjh woybukkih yimerranj bedberre bu nawu Claudius wohrnawohrnani kumekbe kunred.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e, pelo poder do Espírito Santo, anunciou: — Haverá uma grande falta de alimentos no mundo inteiro. Isso aconteceu quando Cláudio era o Imperador romano.
29 — ausente —
29 Então os cristãos resolveram mandar ajuda aos irmãos que moravam na região da Judeia, e cada um deu de acordo com o que tinha.
30 — ausente —
30 E mandaram o dinheiro por meio de Barnabé e Saulo, para que eles o entregassem aos presbíteros da igreja.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.