Apocalipse 18
God Nuye Kunwok (GUP) vs NTLH
1 Kaluk yerre bu kuhni ngahnani rowk, wanjh nganang nabadbuyika angel kumhkolungi kore heavenbeh. Kaluk wernhdulkarrekimukni, dja manbu kunmakmak nuye nakka wernhbolkwolkani kore kurorre.
1 Depois disso vi outro anjo descendo do céu. Ele tinha um grande poder, e o seu brilho iluminava toda a terra.
2 Wanjh dahdarrhmeng bu kundulkarre dorrengh nuye, yimeng, “Bolkwarrehwarreminj kore kubolkkimukkenh kunred Babylon! Kaluk wanjh yimerranj kunred bedberre nawu namarndehmarnde bedberre dja mak kore kabirrihdi nawu birridjalmalngwarre duninjh, dja mak nawu birriwarre mayhmayh, dja nawu mayh nawern rowk.
2 E gritava com voz forte: — Caiu! Caiu a grande Babilônia ! Agora quem vive ali são os demônios e todos os espíritos imundos. Todos os tipos de aves e feras imundas e nojentas vivem nela.
3 Bininj rowk nawu birrihni kubolkbubuyika rowk wanjh bedda birriraworrinj ngalmekbe daluk ngalwarre, dja kunwarre birrihdjarrkkurduyimi, yiman bedda birridjarrkworromkani. Birriwern kings warridj, nawu kurorre kabirridjalwohrnan, wanjh kunwarre birrihyimi ngaleng dorrengh. Dja bininj nawu kabirriweykan nawu njalehnjale kore kurorrebeh, nakka birrikukenminj kore ngalengngarre kundjalwern kore bayahmeng bedberre.”
3 Pois todas as nações beberam do seu vinho, o vinho forte do seu desejo imoral. Os reis do mundo inteiro cometeram imoralidade sexual com ela, e os homens de negócio deste mundo se enriqueceram à custa das práticas sexuais sujas da prostituta.
4 Wanjh ngabekkang nabuyika kumwokdanj kore heavenbeh yimeng; “Nawu binihbininj ngardduk! Ngurrimbebmerrimen kore kumekbe kunred ba kunukka minj ngurriraworren kore kunwarre kabirrihyime, mak kunukka minj ngurrimang manbu kundjak kamre bedberre birrimekbe bininj.
4 Então ouvi outra voz do céu, que disse: — Saia dessa cidade, meu povo! Saiam todos dela para não tomarem parte nos seus pecados e para não participarem dos seus castigos!
5 Dja manbu kunwarre ngalengngarre makka wernmerrinj yiman kungol kawernmerren duninjh yiman kayime kaddum kore kungol ngarre, dja God minj bimarnebengmidjdayinj kunwarre ngalengngarre kore kurduyimeng.
5 Pois os seus pecados estão amontoados até o céu, e Deus lembra das suas maldades.
6 Ngalmekbe ngalbu ngaldjalwarre daluk wanjh ngunwarrewong ngudberre ngurridjalwern. Mah, ngurrikarremulewa bokenhkah kore ngunmarnekurduyimeng. Ngurrimarnebomarnbu wine ngalengngarre ba bu kabongun, manbu manwernhbobang duninjh, kayurrhke rowk manbu benmarnbom birribuyika bininj bu birribonguneng.
6 Deem a ela o mesmo que ela deu a vocês; paguem em dobro o que ela fez. Encham a taça dela com bebida duas vezes mais forte do que a bebida que ela preparou para vocês.
7 Ngahli daluk djalkukenworreni dja namakmak ngalengman worreni bu karrmi rowk. Wanjh bolkkime ngurriwo kundjak dja kunnjilngwarre dorrengh. Ngaleng mak kamarneyimerren, ‘Ngaye nawu ngahdjalkimuk queen dja mak ngawohrnan duninjh! Ngaye minj ngamarrkdjukun, dja yuwn bu mak ngamarnenalkbun bininj nawu karrowen ngardduk.’
7 Deem a ela tanto sofrimento e tristeza quanto luxo e ela deu a si mesma. Porque ela pensa assim: “Estou sentada aqui como rainha! Não sou viúva e nunca mais vou sofrer!”
8 Wanjh kumekbekenh kunu kundjak kamre ngalengngarre bu kunbarnangarrakudji, kaluk kundowikenh mak kambebme, dja mak kore kanalkbunkenh, dja mak kundjalkimuk duninjh bu kahmarrwedowen bu manme kayakmen kunmekbe. Wanjh kunak manbirlidulmuk kabidjalkukyakwon. Kaluk God nawu Kawohrnan Rowk nawu nungka kabidjadme, nakka wernhdulkarrekimuk duninjh.”
8 Por isso num mesmo dia cairão sobre ela estas pragas: doenças, dor e fome, e ela será queimada no fogo. Pois o Senhor Deus, que a julga, é poderoso.
9 “Bininj nawu kings kondah kurorrebeh, nawu kunwarre birridjarrkkurduyimi kore ngaleng dorrengh, dja birriyikadjurreni nawu namakmak ngarre, wanjh nakka kaluk kabirrinan kundolng kamdjalbebmerren kore kahbolkrung ngalengngarre, wanjh kabirrimarnenalkbun dja kabirrinjilngwarremen bu kabirrinan karrowen.
9 Os reis do mundo inteiro que tomaram parte na imoralidade e na corrupção dela vão gritar e chorar quando virem a fumaça do seu incêndio.
10 Dja birrimekbe bininj wanjh kabirriwernhkelemen bu kabirrinan kadjakbekkankenh wanjh djarreh kabirrimdjaldangen dja kabirrikayhme, ‘Kawarre! Kawarre ngudda ke, ngudda nawu yidjalbolkkimuk, dja mak yirrulkarrekimuk kunred manbu Babylon, wanjh bolkkime bu nakudji hour ke bu yidjalyakmen!’ ”
10 Eles ficam de longe porque têm medo de tomar parte no castigo que ela vai sofrer e dizem: — Ai de você! Ai de você, Babilônia, grande e poderosa cidade! Em apenas uma hora você já foi castigada!
11 “Mak nawu bininj rowk nawu kabirriweykan kunwern nawu kondah kurorre kabirrihni, nakka kaluk kabirrinalkbun dja kabirrinjilngwarremen bu ngalengkenh, dja bolkkime minj nangale mak kabayahme bedberre kore yehyeng nawu kabirrimkan kore kabbalabeh.
11 Os comerciantes do mundo inteiro também gritam e se lamentam por causa dela porque ninguém mais compra os produtos deles.
12 Bedda birrikarrmi nadjalwern njalehnjale nawu birrimkang kore kabbala, nawu gold, silver, jewels, pearls, namakmak kunmadj, dja mak manburrba, silk, nawu karlba manburrba meleyimi. Dja mandulkbubuyika kundulk manbu manmanjmakni. Dja mak nabubuyika kore birrimarnbuni ivorybeh dja manmakmak kundulk, dja wirlmurrng dorrengh manbu bronze dja iron, dja mak kunwardde manbu marble.
12 Ninguém compra o seu ouro, prata, pedras preciosas e pérolas; nem o seu linho finíssimo, a sua púrpura , a sua seda e a sua lã vermelha; nem qualquer espécie de madeira rara ou qualquer tipo de objetos feitos de marfim e de madeira cara, de bronze, ferro e mármore;
13 Dja mak birrikarrmi manbu manmekenh, yiman cinnamon dja spice. Dja mak mankalkkidmanjmak, dja myrrh dja frankincense. Dja mak birrimkang manbu wine, dja mankalkkid manbu oliveskenh, dja manmak kandidjawa dja mak manbu wheat. Dja mak birrikarrmi bulikki, sheep, djarrang dja wirlbarra manbu wheel bokenh karrmi. Bedda warridj bindikarrmi bininj nawu bindibongkarrmi ba bu kabindihkukweykankenh kore birribuyika bininj.”
13 nem canela, cardamomo , incenso, mirra ou perfumes. Ninguém compra o seu vinho, azeite, farinha de trigo e trigo em grão; nem gado e ovelhas, cavalos e carruagens, nem escravos ou outros seres humanos.
14 Birrimekbe bininj nawu kabirriweykaweykan wanjh kabirriyime, “Ngudda kunred Babylon, nawu namakmak yihdjareni munguyh nakka wanjh wam rowk dja yidjalbarlanhmayi rowk. Nawu ngunkukenwoni nakka wanjh yakayakminj rowk. Minj ngudda mak minj yiyawoyhmang.”
14 Os comerciantes dizem à cidade: — Acabaram todas aquelas coisas boas que você tanto desejava, e você perdeu para sempre toda a riqueza e toda a fama que possuía e não as encontrará mais.
15 Birrimekbe bininj nawu birriweykaweykani namekbe yehyeng rowk, dja mak nawu birrimarnekukenworreni bu ngalengkenh, wanjh bedda birriwernhkeleminj bu birrinang ngaleng djakbekkabekkani, wanjh bedda birrimarnedangen djarrehkah. Kaluk kabirrimarnenalkbun dja kabirrimarnenjilngwarremen bu ngaleng doweng.
15 E os comerciantes, que se tornaram ricos negociando naquela cidade, ficarão de longe, com medo de serem castigados junto com ela. Eles vão gritar e lamentar assim:
16 Bedda wanjh kabirrikayhme, “Kadjalwarre! Kadjalwarre ngarre manmekbe kubolkkimuk! Ngaleng djongbuyindi namak manburrba, nawu purple dja karlba duninjh manburrba. Mak kukbami gold dorrengh, dja mak namakmak nawu jewels, dja mak pearls dorrengh.
16 — Ai da grande cidade! Ai da cidade que estava vestida de linho finíssimo, de púrpura e de lã vermelha e que se enfeitava com joias de ouro, com pedras preciosas e com pérolas!
17 Wanjh bolkbularrbuyindanj rowk bu kundjalburrikudji! Naninjnanu namakmak kore bibalkukenwoni wanjh warreminj rowk!” Birriwern bininj rowk nawu birriwohrnani ngarre kabbala kore kurrula, dja nawu birridjalwohrewohrey kore kabbal, dja nawu birridurrkmirri kore kabbala, dja mak nawu birrikukmarnbuni kunwardde kore birrireyi kurrula, wanjh bedda rowk kabirridangen djarreh kore kunred Babylon.
17 Em somente uma hora ela perdeu toda a sua riqueza! Todos os capitães de navios e todos os passageiros, marinheiros e outros que ganham a vida no mar ficaram de longe.
18 Bu kabirrinang kundolng kore kahrung, wanjh wernkih kabirrikayhme bu kabirriyime, “Baleh kunbolkbuyika benebebbehbolkrohrokniwirrinj yiman mahni kubolkkimuk kunred Babylon?”
18 Então, vendo a fumaça do incêndio da cidade, gritaram: — Nunca houve uma cidade igual a esta grande cidade!
19 Wanjh manbu kundjulng kabirrikodjdudjerren dja kabirrikayhme, kore kunmimnalk dorrengh dja kunnjilngwarre dorrengh, bu kabirriyime, “Kawarre! Kadjalwarre ngarre mahni kubolkkimuk kunred Babylon! Birriwern rowk nawu birrikarrmi kabbala kore kurrula, wanjh birrikukenworreni kore ngalengngarre. Dja bolkkime wanjh bolkwarreminj duninjh bu kundjalmekbe rerrih!”
19 Em sinal de tristeza eles jogaram pó sobre a cabeça, choraram e gritaram assim: — Ai da grande cidade! Ai da cidade onde, à custa da sua grande riqueza, se enriqueceram todos os que tinham navios no mar! E em apenas uma hora ela perdeu tudo!
20 “Dja ngurrinjilngmaknin bu kuninjkunukenh, ngudda nawu ngurrihni kore heaven! Ngurrinjilngmaknin, nawu God nuye bininj, dja nawu apostle dja mak prophets nuye! God wanjh bidjadmeng dja biwarrewam bu kunmekbekenh ngaleng ngunmarnekurduyimeng ngudberre.”
20 Alegrem-se, ó céus, por causa da destruição dessa cidade! Alegrem-se, povo de Deus, apóstolos e profetas ! Pois Deus a condenou pelo que ela fez a vocês!
21 Wanjh nawu dulkarrekimuk angel mey manwarddekimuk, yiman manwarddekimuk manbu kabirrimimdjubulhmekenh manbu manmim, dja nakka wanjh burriweng kore kurrula. Dja yimeng, “Kunmekbe rerrih bu Babylon bu kayimerran wanjh minj bininj kabirriyawoyhngalke.
21 Então um anjo forte levantou uma pedra do tamanho de uma grande pedra de moinho e a jogou no mar. E disse: — É assim que a grande cidade de Babilônia será jogada fora com violência e nunca mais será vista.
22 Bininj rowk kabirringurdme rowk kore harps kabirrihdirri kore kunred Babylon, mak nawu kabirridirri nabubuyika instruments, yiman flutes dja trumpets. Nakka minj kayawoyhwokbebme, dja minj kabirriyawoyhbekkan kore ngudda kunred Babylon. Dja mak bininj rowk nawu kunbubuyika kore kabirrihdurrkmirri, wanjh kabirridjalngurdme, minj mak kabirriyawoyhdurrkmirri kore ngudda ke. Dja mak minj nangale bininj kabirriyawoyhbekkan kore bininj nawu kabirridjubulhme kore manwarddekimuk manbalabala.
22 A música dos tocadores de harpa , de flauta e de trombeta e as vozes dos cantores nunca mais serão ouvidas em você, e em você nunca mais será encontrado nenhum trabalhador de qualquer ofício, e nunca mais se ouvirá em você o barulho das pedras de moinho!
23 Ngudda nawu kunred Babylon. Lamp manbu kore kabirriwurlhke minj kahyawoyhbolkwolkan kore ngudda ke. Nangale mak minj kabirriyawoyhmarren bininj dja daluk kore ngudda. Bininj nawu ngudda ke nawu birriweykaweykani, nakka birringeykihkimukni bininj, dja bu bolkkime burrkyak! Ngudda wanjh yibendjalkoweyi nawu bininj kunredbubuyikabeh manbu mankurdangkenh ke.
23 Em você jamais brilhará a luz de uma lamparina, e nunca mais se ouvirá em você a voz dos noivos e das noivas. Os seus comerciantes foram os mais poderosos do mundo, e com feitiçaria você enganou todos os povos da terra.
24 Ngudda wanjh yibenbuni nawu God nuye prophets dja nawu God nuyeni bininj, dja mak birriwern rowk nawu birridowerrinj kore bindihbuni kondah kurorre.”
24 A grande Babilônia foi castigada porque nela foi encontrado o sangue dos profetas, o sangue do povo de Deus e o de todos os que foram assassinados na terra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Apocalipse 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.