Romanos 11
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI
1 Erei yepe tei jocorai oyapo reta, erei Tumpa mbaeti etei oeya jae oiparavo vae reta. Echa che vi co jae metei Israel pegua. Che co jae Abraham iñemoña reta pegua jare Benjamín iñemoña reta pegua.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Tumpa mbaeti co oeya jae oiparavo vae reta. Echa iyɨpɨ güive oicuaa reta. Peicuaa co Tumpa iñee pe Elías regua oyecuatía oi vae. Echa Elías oyerure Tumpa pe yave, omboeco Israel pegua reta. Jei Tumpa pe corai:
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “CheYa, oyuca reta neñee omombeu vae reta, jare omboai reta maemɨmba oyeyuca vae güɨrocuavee ndevea reta. Cheño ayeócuai ndeve, jare jae reta oipota cheyuca”. Jocorai jei.
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Erei Tumpa jei chupe corai: “Oime vɨteri siete mil cuimbae che aiparavo oyeócuai cheve vaera vae reta. Jae reta mbaeti oyeatɨca tumpa-raanga Baal jóvai omboete vaera”. Jocorai jei.
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Jae ramiño vi añave oime amogüe vae Tumpa oiparavo ipɨacavi jeco pegua vae.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Tumpa oiparavo reta ipɨacavi jeco pegua. Mbaeti oiparavo mbae jae reta oyapo vae jeco pegua. Echa oiparavo yave mbae jae reta oyapo vae jeco pegua, Tumpa ipɨacavi mbaetita tei ma co mbɨacavi.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Jae rambue Israel pegua reta mbaeti güɨnoi jocuae oipota tei güɨnoi vae. Jaeño Tumpa oiparavo vae reta güɨnoi. Jare iru reta oñemopɨatantauca.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: “Tumpa oyapo chupe reta agüɨye vaera iyaracuaa. Jae rambue yepe tei omongueta Tumpa iñee, erei mbaeti oicuaa, jare yepe tei oendu Tumpa iñee, erei mbaeti güɨrovia. Jare jecuaeño corai oi”. Jocorai oyecuatía oi.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Jae ramiño vi aracae David jei corai:
9 Naatu David eo na’atube,
10 Agüɨye toicuaa, Tumpa iñee omongueta reta yave.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Güɨramoi amogüe vae oñemongueta tei Israel pegua reta oñemopɨatantauca agüɨye etei vaera Tumpa oiparareco. Mbaeti etei jocorai. Erei iyoa reta rambue, Tumpa omondo ñee ñemboasa regua judío mbae vae reta pe. Jare judío mbae vae reta oñemboasauca yave, Israel pegua reta oñemoagüɨrota co jese reta jare oipotata oñemboasauca vaera vi.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Jare Israel pegua reta oyavɨ rambue, icavi co judío mbae vae reta pe. Echa Israel pegua reta iyoa rambue, Tumpa ipɨacavi opaete ɨvɨ pegua reta pe. Erei Israel pegua reta oyeapo ye yave Tumpa imbaera, icavi yaeta co opaete ɨvɨ pegua reta pe.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Pe reta co jae judío mbae vae reta. Chemiari ai peve. Echa che co jae Cristo jemimondo judío mbae vae reta pegua. Amboete yae co cuae mbaravɨquɨ Cristo omee cheve vae.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Jocorai aipota amoñemoagüɨro judío reta, amogüe vae oñemboasauca vaera.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Echa Tumpa omombo reta rambue, opaete ɨvɨ pegua reta ipuere oñembopɨacatu Tumpa ndive. Erei Tumpa omboresive reta ye yave, icavi yaeta co opaete ɨvɨ pegua reta pe - omanogüe vae oicove ye ou iru omanogüe vae reta ipɨte güi yave rami.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ñamojaanga. Mbɨyape tenonde voi oyɨ vae oñeñono tee yave Tumpa peguara, opaete achi omonagüe vae vi oñeñono tee Tumpa peguara. Ñamojaanga ye. Metei ɨvɨra japo reta oñeñono tee yave Tumpa peguara, opaete ɨvɨra oñeñono tee Tumpa peguara.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Ñandepuere yayasɨa amogüe temitɨ olivo jee vae jaca reta, ñañono vaera jendagüe pe olivo ñanaɨgua jaca reta. Jocorai yave, temitɨ olivo iyaɨsɨ oguata olivo ñanaɨgua jaca reta re jare omee chupe reta tecove. Jae ramiño vi Tumpa omombo judío reta ipɨacavi vaera peve. Pe reta co jae judío mbae vae reta.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Erei agüɨye peñemongueta pe reta icavi yae co judío reta güi. Echa pe reta co jae olivo ñanaɨgua jaca reta rami. Jae rambue agüɨye peñemboete. Echa jaca reta mbaeti omee tecove japo reta pe. Japo reta omee tecove jaca reta pe.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Jayave güɨramoi pereta: “Tumpa omombo judío reta olivo jaca reta yayasɨa rami, ipɨacavi vaera judío mbae vae reta pe. Echa judío mbae vae reta olivo ñanaɨgua jaca temitɨ olivo jaca reta jendagüe pe oñeñono vae reta rami”.
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Añete co. Erei Tumpa omombo reta, jae reta mbaeti güɨrovia rambue, jare judío mbae vae reta opɨtata joco pe, güɨrovia yave. Jae rambue agüɨye peñemboete. Pequɨyeño.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Echa Tumpa omombo judío reta, yepe tei jae reta co temitɨ olivo jaca reta etei rami. Jae ramiño vi Tumpa pemombota, mbaeti yave perovia.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 ¡Mase! Tumpa ipɨacavi co. Erei oiporarauca vi. Echa oiporarauca jocuae Israel pegua oyavɨ vae reta pe. Erei ipɨacavita co judío mbae vae reta pe, jare jecuaeño ipɨacavita chupe reta güɨrovia reta yave. Mbaeti yave, Tumpa omombota vi temitɨ olivo jaca reta yayasɨa rami.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Jare yayasɨa yaequi güire temitɨ olivo jaca reta, ñandepuere ñañono ye reta. Jae ramiño vi Tumpa ipɨacavita co Israel pegua reta pe, jae reta mbaeti yave jecuae ñateɨ güɨrovia vaera. Echa Tumpa ipuere oyapo jocorai.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Echa ñandepuere yave ñañono jaca yayasɨa olivo ñañaɨgua güi vae reta temitɨ olivo re, mbaeti co yavai oi ñañono vaera temitɨ olivo jacagüe reta etei jese. Echa olivo ñanaɨgua oyoavɨ temitɨ olivo güi. Jae ramiño vi Tumpa ipɨacavi yave judío mbae vae reta pe, mbaeti co yavai oi ipɨacavi vaera Israel pegua reta pe.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Cherɨvɨ reta, aipota peicuaa vaera cuae ndeiño oyecuaa vae regua, agüɨye vaera peñemboete. Jae co cuae: Jeta Israel pegua reta ipɨatanta ma. Erei ngaraa jecuaeño jocorai, jaeño opaete judío mbae vae reta oñemboasauca regua.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Jare cuae oyeapo ma güire, Tumpa omboasata opaete Israel pegua reta. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai:
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 ÑandeYa jei:
27 “Naatu
28 Israel pegua reta oyovaicho Tumpa ndive. Echa mbaeti güɨrovia reta ñee icavi vae. Erei cuae jeco pegua pe reta pepuere perovia ñee icavi vae. Erei Tumpa oiparavo Israel pegua reta. Jae rambue oaɨu reta, güɨrocuavee itenondegua reta pe vae jeco pegua.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Echa Tumpa omeeta co chupe reta güɨrocuavee chupe reta vae. Ngaraa omombo ete oiparavogüe vae reta.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Pe reta co jae judío mbae vae reta. Tenonde yave pe reta mbaeti peyapo Tumpa jeigüe. Erei añave Tumpa peparareco, Israel pegua reta mbaeti oyapo Tumpa jeigüe rambue.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Jae ramiño vi añave Israel pegua reta mbaeti oyapo Tumpa jeigüe, erei Tumpa oiparareco retata co, peparareco rami.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Echa Tumpa oicuauca opaete vae oyovaque co. Mbaeti co quia Tumpa jeigüe oyapo vae. Corai Tumpa oyapo, ipuere vaera oiparareco opaete vae.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Tumpa iyaracuaa catu yae co, jare oicuaa opaete. Mbaeti etei ñandepuere yaicuaa Tumpa iñemongueta. Mbaeti oupitɨ yaicuaa jae oyapo vae.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Echa mbaeti quia oicuaa ñandeYa iñemongueta. Mbaeti quia omboaracuaa ñandeYa mbae re.
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Mbaeti quia ipuere omee rani mbae ñandeYa pe, ñandeYa omboecovia chupe vaera.
35 O yait God a sawar itin,
36 Echa opaete mbaembae ou ñandeYa güi. Jae oyapo opaete mbaembae iyeupeguara. ÑandeYa toñemboeteuca jecuaecuae aveiño. Amén.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.