Marcos 6

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jesús ojo joco güi iɨvɨ ae pe, jare jemimboe reta vi yogüɨraja jae jupíe.
1 Jesu efan nati ihamiy matabir maiye ana bai’ufununayah hitur bairi hina ana bar ana merar hitit.
2 Jayave mbutuu iara pe Jesús omboɨpɨ oporomboe judío reta itupao pe. Jare jeta vae oyeapɨsaca jese, jare ipɨacañɨ. Jei reta oyoupe:
2 Baiyarir ana veya Kou’ay Baremaim busuruf sabuw i’obaibiyih, naatu sabuw moumurih ana tur hinonowar i hifofofor naatu hio, “Iti orot menamaim kirum so’ob? Naatu not rerekab yait itin ina’inanen fokarih esisinaf?
3 Cuae co jae carpintero. Jae co María imembɨ. Jae co Jacobo, José, Judas, jare Simón tɨqueɨ. Jare jeindɨ reta yogüɨreco vi ñanerenta pe —jei reta.
3 Iti orot i bar wowabayan. Mary natun taitin James, Joseph, Judas naatu Simon, ruburubun baibitar iti’imaim bairit tama’am?” Iti na’atube hio naatu hikwahir.
4 Jayave Jesús jei chupe reta:
4 Naatu Jesu hai tur eowen bar merar afa’amaim dinab orot i tekakakafiy, baise orot taiyuwin ana bar merar, ana sabuw, ana rara men tekakakafiy.
5 Jare joco pe mbaeti ipuere oyapo mɨacañɨ tuicha vae. Jaeño oñono ipo mbovɨ imbaerasɨ vae reta re ombogüera vaera.
5 Naatu ana bar meraramaim ina’inan men ta sinaf, sawusawuwih bai’abamo biyah botobonen hiyawas.
6 Jare Jesús ipɨacañɨ jese reta, jae reta mbaeti güɨrovia jese rambue.
6 Sabuw men hibitumatum isan Jesu ifofofor men kafai ta.
7 Metei ara Jesús oeni jocuae doce jemimboe reta, jare omondo mocomócoi pe, jare omee chupe reta mbaepuere omondo vaera aña reta oya jese vae reta güi.
7 Ana bai’ufununayah nah 12 eafih hina hitit afiy kakafih nunih isan fair itih naatu orot rouru’ab iyafarih hitit.
8 Jare oyócuai:
8 Naatu iuwih, “Remor kwanabubusuruf a tu akisin kwanab, men sawar ta, men rafiy, men hafoy, naatu men kabay ta kwanab naiw a kikiramaim kwanarobere.
9 Pemonde pepɨapaa, jare agüɨye pemonde mócoi camisa —jei.
9 A baibiyon kwaniyoun, baise biya baibiyon men bairou’abin kwanab.”
10 Jare jei ye chupe reta:
10 Naatu iuwih, “Bar merar menatan kwarur imaim kwanama kwanabow nanan a veya nab imaibo nati bar merar kwanihamiy.
11 Jare oime yave metei tenta pegua reta mbaeti oipota pepɨta vaera joco pe jare mbaeti oipota oyeapɨsaca peré vae, pecuaño joco güi, jare pemotumo ɨvɨtimbo pepɨ güi, oicuaa vaera jae reta co teco güɨnoi —jei—. Añete che jae peve, Tumpa ojaa yave ɨvɨ pegua reta, jocuae tenta pegua reta oiporara yaeta Sodoma jare Gomorra pegua reta güi —jei.
11 Naatu efan menamaim a merar men hinay hinabubuwi, o fana men hinanonowar kwana’orarafih kwanana’ufut tafaram kwanihamiy kwanan, nati i hai baimatnuwen!”
12 Jayave jae reta yogüɨraja, jare omombeu iru vae reta pe:
12 Basit hitit hin bowabow kakafihine dogor baikitabiren isan hibinan.
13 Jare jae reta omondo jeta aña reta oya jese vae reta güi, jare jeta imbaerasɨ vae reta re oñono mbaequɨra ombogüera vaera.
13 Wagabur moumurih maiyow hinunih hitit naatu sawusawuwih moumurih na’in biyah raiy hirarouw etei hiyawas.
14 Opaete vae oendu ma Jesús regua. Mburuvicha guasu Herodes jee vae oendu vi. Jae jei:
14 Jesu wabin ra’at aiwob orot Herod nowar, anayabin sabuw afa hio’o Iti i John Baptist morobone misir maiye, imih biyanamaim fair ma ina’inanen ta ta sinaf temamatar.
15 Iru vae reta jei:
15 Afa hio, “Iti i Elijah. Afa ibanak hio’o, ‘Iti i marasika dinab orot ta na tit.’”
16 Erei Herodes oendu yave, jei:
16 Baise Herod nonowar ana maramaim eo, “John sikan abuburu’um i morobone misir maiye?”
17 Echa ndei Juan omano mbove, Herodes omenda Felipe jembireco Herodías jee vae ndive. Felipe co jae Herodes tɨvɨ. Jayave Herodes omondo oipɨuca Juan, jare oñonouca tembipɨɨrɨru pe, Herodías oipota rambue.
17 Anayabin Herod taiyuwin iuwih John hifatum hibai hin dibur baremaim hiyaru’uy. Iti sisinaf ana’an i Herod tain Philip aawan bi’awan isan.
18 Echa tenonde yave Juan jei Herodes pe:
18 Anayabin Herod tain aawan bi’aawan isan John gam tur fokarin maiyow eo, “O i ofafar iastu’ub yawas kakafin kusisinaf.”
19 Jae rambue Herodías pochɨ Juan pe, jare oipota tei oyucauca, erei mbaeti ipuere.
19 Imih Herodias yan so’ar kok kwanekwan boro John ta’asabun, baise ef men ta ma boro tasinaf.
20 Echa Herodes oicuaa Juan co jae cuimbae jupi vae. Jae rambue oquɨye chugüi, jare mbaeti omaeño quia re oyapo vaera icavi mbae vae chupe. Jare oendu yave Juan jei vae, oñemambeco yae. Erei jecuaeño oipota oyeapɨsaca jese.
20 Baise Herod i John isan birubir anayabin i so’ob John i orot kakafiyin, ana yawas mutufurin imih tatafafar, John binan Herod nonowar ana not i’afiy baise Herod ana kok i John tabinan i tanowar.
21 Erei ovae ara Herodías oyapo vaera icavi mbae vae Juan pe. Jocuae ara Herodes omboarete oaa, jare omboatɨuca iru mburuvicha reta, sundaro reta juvicha reta, jare oicocatu vae Galilea pegua reta, omongaru vaera.
21 Basit veya gewasin ta Herod tutufuw ana veya baiyasisir isan hiyuw bogaigiwas, ana sabuw nukwanukwarih, baiyowayah nukwanukwarih, naatu Galilee wanawanan sabuw gagamih etei e’af ayuwih.
22 Jare Herodías imembɨ cuña oique opɨrae yave, omboyerovia Herodes jare jae ndive ocaru ñogüɨnoi vae reta. Jayave Herodes jei cuñatai pe:
22 Nati’imaim Herodias natun babitai na run benaben Herod ana nanawan sabuw hiru’ay hima’am etei hiyasisir men kikimin ta.
23 Jare jei ye chupe Tumpa jee re:
23 Naatu babitai isan eobaifaro eo, “Abisa isan inifefeyan au aiwob turin auman boro anit.”
24 Jayave cuñatai oe ojo oparandu ichɨ pe:
24 Babitai in hinah ibatiy, “Ayu boro abisa isan anifefeyan?” Hinah iya’afut iu, “John Baptist ukwarin!”
25 Jayave ɨmambaeño cuñatai oique ye mburuvicha guasu oia pe.
25 Babitai matan kabiy in aiwob biyan tit ifefeyan eo, “Ayu akokok John Baptist ukwarin tew yan inayai iti boun inab inan initu.”
26 Jayave mburuvicha guasu ipɨatɨtɨ yae. Erei Tumpa jee re jei chupe rambue, jare iru vae reta oendu rambue, mbaeti oipota jei chupe: Ani.
26 Aiwob orot yababan gagamin bai, baise men karam sabuw matahamaim babitai isan eo’obaifaro ta’astu’ub.
27 Jae rambue omondo sundaro tembipɨɨrɨru pe, Juan iñaca güeru vaera.
27 Mar ta’imonamo tur iyafar sika afu’afuw orot iyun in John dibur baremaim ma’am sikan buru’um.
28 Jayave ojo sundaro tembipɨɨrɨru pe oiñacasɨa Juan. Jayave güeru iñacagüe metei ñae pe, jare omee cuñatai pe. Jare cuñatai omee ichɨ pe.
28 Naatu ukwarin tew yan iwan bai na babitai itin imaibo bai in hinah itin.
29 Jare Juan jemimboe reta cuae oicuaa yave, yogüeru güɨraja jetegüe oñotɨ.
29 John ana bai’ufununayah tur hinonowar ana veya hina biyan hibai hin rahamaim hiyai.
30 Jesús jemimondo reta oñemboatɨ ye yave ipɨri, omombeu reta chupe opaete oyapogüe jare oporomboe jese vae.
30 Tur Abarayah himatabir hina Jesu biyan hitit mi’itube hibowabow naatu sabuw hibi’obaiyih ana tur hi’owen.
31 Jayave Jesús jei chupe reta:
31 Naatu Jesu iuwih eo, “Tarabon tan efan sira’utubinamaim mar kafai taniyarir. Anayabin sabuw moumurih Jesu isan hirun hititit, ana bai’ufununayah bay men karam boro hitaa.
32 Jayave jae retaño yogüɨraja chalana pe mbaeti quia oicoa pe.
32 Imih akisihimo wa afe’en hisra’at hin efan ana sira’utubinamaim hitit.
33 Erei jeta vae oecha yogüɨraja, jare oicuaa quia co jae. Jare yogüɨraja ɨvɨ rupiño tenta reta güi Jesús ojoa pe, jare yogüɨraja ovae ndei Jesús ojo ovae mbove, jare oñemboatɨ joco pe.
33 Baise hinan sabuw moumurih na’in hi’itih hi’inanih, naatu hai bar hai merar hihamiyen aunah hi’iyon hina hima isan hikakaif na run,
34 Jesús ogüeyɨ yave chalana güi, oecha jeta yae vae, jare oiparareco reta. Echa jae reta vecha iñangarecoa mbae vae reta rami. Jare omboɨpɨ omboe reta jeta mbaembae re.
34 wa’ane bisure auman sabuw kou’ay gagamin hima’am itih iyababan, anayabin iti sabuw i sheep na’atube aurih nabatanenayan en, naatu busuruf sawar moumurih na’in i’obaibiyih.
35 Caaru ma yave, Jesús jemimboe reta yogüeru jei chupe:
35 Veya ra’iy birabirab auman, ana bai’ufununayah hina biyan hitit hio, “Iti efan i yok na’in naatu veya i sawar,
36 Emondo cuae reta, yogüɨraja vaera tenta oime coropi ñogüɨnoi vae reta pe. Joco pe togua jembiura. Echa mbaeti mbae jou reta vaera —jei reta.
36 sabuw kwiyafarih ten bar merar afa iti yubinamaim naatu masaw baremaim bay hinatobon hinaa.”
37 Erei Jesús jei chupe reta:
37 Baise Jesu iyafutih eo, “Kwa a efanamaim abisa ema’am i kwaitih te’aan.” Naatu hiya’afut hio, “Bay nati na’atube i boro sumar etei eight orot ta’imon ana baiyan ana fofonin tanatobon sabuw tanituwih.”
38 Jesús jei chupe reta:
38 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy fafar bai’ab isa tema’am? Kwan kwa’itin.” Hin hiso’ob hina ana tur hi’owen rafiy fafar etei five naatu siy rou’ab.
39 Jayave Jesús oyócuai opaete vae oñemboatɨatɨ vaera oguapɨ capiata joquɨ vae re.
39 Imaibo Jesu eo, “Sabuw kwa’uwih matan, matan fotan gewasin yan timarir.”
40 Jayave oñemboatɨatɨ reta oguapɨ cien rupi jare cincuenta rupi.
40 Naatu sabuw hi’uwih matan, matan fotan gewasin yan himarir, afa 100 na’atube afa 50 na’atube.
41 Jayave Jesús oipɨɨ jocuae cinco mbɨyape jare mócoi jevae ɨ rupigua, jare omae ara re, jare omee yasoropai Tumpa pe. Jayave opɨsae mbɨyape reta, jare omee jemimboe reta pe, jae reta omee vaera yatɨyatɨ ñogüɨnoi vae reta pe. Jesús opɨsae vi jocuae mócoi jevae ɨ rupigua, oñemee vaera opaete vae pe.
41 Jesu rafiy five naatu siy rou’ab auman bow au mar nuw ra’at God ana merar yi imseseben ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
42 Opareve ocaru, jare jɨvata.
42 Sabuw etei nati bay hi’aa hai fofonin bai.
43 Jayave Jesús jemimboe reta omboatɨ tembíu oñepɨsaegüe jembɨre vae, jare omotɨnɨe doce canasta.
43 Ana bai’ufununayah rafiy rebarebah, naatu siy turih sabuw hi’aa hibow sakasak etei 12 hiwan foten.
44 Jare ocaru vae reta güi cuimbaegüeño oyepapa cinco mil.
44 Oro’orot bay hi’aa i etei 5,000.
45 Jare jupiveiño Jesús oyócuai jemimboe reta oyeupi vaera chalana pe, jare yogüɨraja vaera jenonde ɨ guasu jovaicho pe tenta Betsaida pe, jae omondo rambueve yatɨ vae reta.
45 Mar ta’imonamo Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa hisra’at au Bethsaida wan iyafarih hirabon naatu i baise ma sabuw itubabarih hai ubar hin.
46 Jare opa omondo yave yatɨ vae reta, jae oyeupi ɨvɨtɨ re oyerure vaera Tumpa pe.
46 Sabuw itubarih hinan ufunamaim yoyobanamih yen in oyaw wan tit.
47 Pɨtu ma yave, chalana jemimboe reta yogüɨraja pɨpe vae ɨ guasu mbɨte pe ma ojo, jare Jesusño opɨta ɨvɨ pe.
47 Birabirab auman wa re in kuyowen naatu Jesu akisinamo i me yanamaim ma.
48 Jare Jesús oecha tanta ma oparavɨquɨ reta, güɨroata vaera chalana. Echa ɨvɨtu tanta oovaiti. Jare coe seri ma yave, Jesús oguata ojo ɨ iárambue oupitɨ. Jare oasata tei chugüi reta.
48 Ana bai’ufununayah i’itih i hiboy hibi’akir, anayabin yourabad nahine bababin, mar tot auman Jesu tit riy yan bat remor in biyah tit tanatabirihimih.
49 Jae reta oecha yave oguata ojo ɨ iárambue, oñemongueta tei oecha mbae iagüe, jare osapúcai reta.
49 Baise hinuw harew yan bat remor nan hi’itin ana veya wagabur mowan ta hirouw hitar koukuw.
50 Echa opaete jae reta oecha, jare ipɨacañɨ yae. Erei jupiveiño Jesús ombou iñee chupe reta:
50 Anayabin Jesu iti na’atube sinaf hi’itin i hibir men kikimin ta, baise Jesu matan kabiy iuwih eo, “Ya hinakwat! Men kwanabirumih! Ayu anan.”
51 Jayave Jesús ou oyeupi chalana pe, jare opɨta ɨvɨtu. Jare jae reta ipɨacañɨ yae.
51 Naatu wa afe’en yen nuwarob eafuw ana bai’ufununayah hifofofor men kafaita.
52 Echa jocuae mɨacañɨ mbɨyape regua oyapo yave, Jesús oipota tei jae reta oicuaa cavi vaera. Erei ndeiño oicuaa. Echa ipɨatanta vɨteri.
52 Anayabin rafiy bimasib ana kirikirifot men hiso’ob, baise dogorohine i fokar.
53 — ausente —
53 Naatu harew hirabon tafaram Genesaret imaim hirun hai wa hirouw,
54 — ausente —
54 wa’ane hitit hirara’iy ana veya sabuw Jesu hi’itin hi’inan.
55 Jare yogüɨraja opaete jocuae ɨvɨ rupi, jare omboɨpɨ güeru imbaerasɨ vae reta jupa reve Jesús oia pe. Iru vae reta omombeu chupe reta quiape oi.
55 Naatu nati tafaram wanawanan sabuw himatkabikabiy hinunuw sawusawuwih emo’em hiwan hi’abar Jesu ana tur hinonowar imaim hi’abar hin.
56 Jare Jesús ojo tenta michi vae reta pe, jare tenta tuicha vae reta pe, jare tenta reta icatu rupi. Jare ojoa rupi joco pegua reta güeru oñono imbaerasɨ vae reta tape reta pe, jare oyerure Jesús pe imbaerasɨ vae reta oyavɨquɨ vaera jemimonde jembeɨ yepe. Jare opaete jemimonde oyavɨquɨ vae reta ocuera.
56 Bar merar kikimin o gagamin, naatu masaw bar imaim inan ana tur hinonowar, sawusawuwih hibow hitit ahar efanamaim hiya hifefeyan hai kok i mi’itube ana waifuw yomaninawat hitabutubun. Naatu sabuw etei Jesu hibubutubun iyawasih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.