Lucas 18

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare metei ara Jesús imiari ye jemimboe reta pe omojaanga reve. Oipota oicuauca chupe reta quirai icavi co jecuaeño oyerure vaera Tumpa pe jare agüɨye vaera icuérai chugüi.
1 Jesu bai’obaiyen ta oroubonamaim ana bai’ufununayah i’obaiyih eo, “Mar etei kwanayoyoyoban, men guban nahurir yoyoban kwanihamiyimih.”
2 Jae rambue jei chupe reta:
2 “Veya ta bar merar gagamin ta’amaim tur nowarayan orot ta nati’imaim ma’am, i men kafa’imo God isan birubir naatu orot babin isah birubirumih.
3 Jae ramiño vi oico jocuae tenta pe metei cuña imemano vae. Metei ara cuña imemano vae ojo oporojaa vae pɨri jare jei chupe: Cherepɨ cherovaicho güi —jei, jei—.
3 Nati bar meraramaim i kwafur babin auman ma’am. Nati babin mar etei tur nowarayan orot ifefeyan eo, ‘Ayu akokok inibaisu au kamabiy wairafin airi kwanao ayu ana ma gewas.’
4 Oporojaa vae mbaeti mbae oyapo oepɨ vaera cuña. Erei mbovɨ ara rupi jei iyeupe ipɨa pe: Yepe tei mbaeti aquɨye Tumpa güi jare aroɨro iru vae reta,
4 Veya moumurih maiyow orot iti babin ana fefeyan nonowar men kafa’imo abisa ta sinafumih. Baise yomaninamaim taiyuwin ma binotanot eo, ‘Ayu i men God abibiruw naatu orot babin men akakafiyih.
5 erei cuae cuña imemano vae chemambeco rambue, aepɨta co. Echa mbaeti yave, jecuaeño outa chepɨri jare ngaraa omaeño aputuu —jei, jei.
5 Baise iti babin i mar etei isau enan, gewasin babin i boro anibais nama gewas, saise men mar etei nan ayu nihaharu’umih.’”
6 Jayave ñandeYa jei ye:
6 Naatu Regah Jesu eo, “Tur nowarayan orot kakafin ana tur kwanowar.
7 Erei Tumpa jupi co. Jae rambue oepɨta co oiparavo vae ara rupi jare pɨtu rupi oyerure chupe vae reta, yepe tei güɨramoi ngaraa oepɨ raivi —jei—.
7 Naatu kwanotanot God ana roubinen sabuw fai mar isan hinarererey boro men na’itin nibaisih hinama gewas? Naatu baibaisih isan boro nama narubirabir?
8 Che jae peve, ɨmambae Tumpa oepɨ retata. Erei che cuimbaera ayeapo vae ayu ye yave ɨvɨ pe, ¿oimeta ra ñogüɨnoi oporogüɨrovia vae reta? —jei.
8 Baise a tur ao’owen, God i boro hai yababan na’itin naatu boro matan nakabiy nasinaf. Baise Orot Natun namatabir maiye nanan ana veya, tafaramamaim boro sabuw baitumatumayah natita’urih.”
9 Jare Jesús oia pe ñogüɨnoi amogüe oñembojupi iñemongueta pe vae. Jae reta güɨroɨro iru vae reta. Jare Jesús jei chupe reta omojaanga reve:
9 Sabuw afa taiyuwih tebora’ahih gewasih terouw, taih tuwah tinunufuruwih isan, Jesu oroubonamaim eo.
10 —Mócoi cuimbae yogüɨraja Tumpa jo pe oyerure vaera Tumpa pe. Metei vae fariseo co jare iru vae mburuvicha peguara ocovara vae co —jei—.
10 “Ana veya ta orot rou’ab hitit hin Tafaror Baremaim yoyoban isan, orot ta i Pharisee, naatu orot ta i kabay o’onayan.
11 Fariseo oñemboɨ jare oyerure iyeupe ipɨa pe corai: Tumpa, amee yasoropai ndeve. Echa che mbaeti aico iru cuimbae reta yogüɨreco rami. Che mbaeti aporombotavɨ apɨro vaera quia güi imbaembae. Mbaeti ayapo jupi mbae vae. Mbaeti añuvanga menda re. Mbaeti vi ayapo jocuae mburuvicha peguara ocovara vae oyapo rami —jei, jei—.
11 Pharisee orot akisin nabin bat yoyoban eo, ‘God a merar ayiy gagamin maiyow, anayabin ayu i men sabuw afa na’atube’emih, ayu men kabat mowan, men baifufuwenayan, men bainowan mowan, men taituwau a’aawah ufuh a nan, naatu ayu i men iti kabay o’onayan na’atube.
12 Che ayecuacu tembíu güi mócoi vese semana ñavo, jare amee ndeve diezmo opaete anoi vae güi —jei, jei—.
12 Fur ta’imon wanawanan mar rou’ab ayoyohar naatu au kabay abaib roumukur etei o a siwar abit ofafaramaim eo na’atube.’
13 Jare mburuvicha peguara ocovara vae oñemboɨ mombɨrɨ fariseo güi, jare mbaeti oipota jovaɨva. Jaeño ocua iyee ipɨtía re jare jei: Tumpa, cheparareco. Echa che cheyoa co —jei, jei—.
13 Baise kabay o’onayan akisin babanane bat, uwan yi dogoron rab yoyoban eo, ‘God kwiwanbabanu, ayu bowabow kakafin wairafu.’
14 Che jae peve, Tumpa iñɨro mburuvicha peguara ocovara vae pe imbaeyoa reta re, jare jae ojo ye jenta pe. Erei mbaeti iñɨro fariseo pe imbaeyoa reta re. Echa oime yave quia oñemboete vae, oñemomichiucata co. Jare oime yave quia oñemomichi vae, oñemboeteucata co —jei.
14 A tur ao’owen, orot rou’ab yoyoban ufunamaim au bar hinan kabay o’onayan God matanamaim i roumutufuren bai yasisiramaim ana ubar in, men Pharisee. Anayabin orot yait taiyuwin ebobora’ah God boro nab nayare, baise orot babin yait taiyuwin eyayare God boro nayara’ah orot gagamin namatar.”
15 Jare amogüe vae güeru Jesús oia pe michia reta Jesús oñono vaera ipo jese reta. Erei Jesús jemimboe reta oecha reta yave, oñeengata güeru vae reta pe.
15 Sabuw afa natunatuh Jesu baigegewasinih isan hibow hina biyan hititit, ana bai’ufununayah hi’itih, sabuw higam hi’uwih.
16 Erei Jesús oeni michia reta jare jei jemimboe reta pe:
16 Baise Jesu kek eafih hina biyan hitit naatu eo, “Kek kwaihamiyih tena biyou titit, men kwanao tanihimih, anayabin sabuw iyab dogoroh iti kek gidigidih na’atube God ana aiwobomaim boro hinarun.
17 Añete che jae peve, mbaeti yave peipota Tumpa peócuai vaera metei michia oipota rami, ngaraa peico Tumpa iporoocuaia pe —jei.
17 A tur ao’owen, orot yait nayare iti kek na’atube God ana aiwobomaim boro narun.”
18 Jare metei mburuvicha jei Jesús pe:
18 Jew sabuw hai bonawiyenayan orot ta Jesu ibatiy, “Bai’obaiyenayan Gewas, kuo anowar, abisa anasinaf boro yawas ma’ama wanatowan anab.”
19 Jayave Jesús jei chupe:
19 Jesu iya’afut eo, “O aisim ayu orot gewasu irouw kuo’o? Men yait ta gewasinamih, baise God akisinamo i gewasin.
20 Nde reicuaa co mboroócuai reta: “Agüɨye eñuvanga menda re. Agüɨye eporoyuca. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndeapu iru vae re. Emboete nderu jare ndesɨ” —jei Jesús chupe.
20 Ofafar etei Moses ana Bukamaim kikirum iso’ob? ’Taituwa a’aawah ufuh men inan, men sabuw ina’asbunuw, men inabain, men inifufuwen, men inayanuw, naatu hinat tamat fanah inabosiyasiyar.’”
21 —Mbaeti ayavɨ metei ave cuae mboroócuai reta chemichi güive —jei.
21 Orot iya’afut eo, “Ayu kek ana veya’ika abusuruf iti ofafar etei ai’ufnunen, men ta astu’ubimih.”
22 Jare Jesús cuae oendu yave, jei chupe:
22 Jesu nonowar ufunamaim eo, “Sawar ta’imonamo men isinafumih. Inan sawar etei inabow sabuw hinatobon naatu kabay yababan wairafih inafaramih. Imaibo inan ayu ni’ufnunu, saise maramaim o boro totobuyoy wairaf inamatar.”
23 Erei mburuvicha cuae oendu yave, ipɨatɨtɨ yae. Echa oicocatu yae.
23 Baise orot iti tur nonowar ana maramaim ana yababan ra’at, anayabin i totobuyoy wairafin.
24 Jare Jesús oecha yave mburuvicha ipɨatɨtɨ opɨta, jei:
24 Jesu iti orot biyababan itin basit eo, “Sabuw iyab totobuyoy wairafih maramaim run isan boro isah nafokar.
25 Yavai yae oicocatu vae oique vaera Tumpa iporoocuaia pe, maemɨmba camello jee vae yuu mi jesacua rupi oasa vaera güi —jei.
25 Sinak ana sou awan kikimin camel imaim boro karam nasorabon, baise orot totobuyoy wairafin God ana aiwobomaim run isan boro men karam narun.”
26 Jayave cuae oendu vae reta jei:
26 Sabuw iti tur hinonowar hio, “Orot yait i boro yawas natita’ur?”
27 Jayave Jesús jei chupe reta:
27 Jesu iyafutih eo, “Sabuw isah i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow.”
28 Jayave Pedro jei Jesús pe:
28 Imaibo Peter, Regah isan eo, “Aki ai bar ai tumar o abi’ufnuni ku’itin.”
29 —Añete che jae peve —jei Jesús—, oime yave quia oeya jo, ani tu, ani ichɨ, ani tɨqueɨ reta, ani tɨvɨ reta, ani jembireco, ani imichia reta Tumpa iporoocuaia jeco pegua vae,
29 Jesu iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, orot yait ana bar, aawan, natunatun, taintuwan, hinah tamah, ihamiyen God ana aiwob isan i’akir ebowabow
30 jeta yae jecoviata chupe ɨvɨ pe oico rambueve, jare taɨcue rupi Tumpa omeeta chupe tecove opa mbae vae —jei.
30 boro sawar moumurih na’in iti tafaramamaim tafan hinaya’abar nabow naatu yawas mar boro enan ma’ama wanatowan boro nab.”
31 Jayave Jesús oeni jocuae doce jemimboe reta, jare jei chupe reta:
31 Jesu ana tur abarayah nah 12 buwih nabinamaim iuwih eo, “Kwananowar! It i au Jerusalem tayey, naatu nati’imaim dinab oro’orot Orot Natun isan abisa mataramih hio hikikirum boro imaim yabin namatar.
32 Echa iru vae reta chemoeterengata judío mbae vae reta pe. Jare jae reta cheyoyaita, oyapota icavi mbae vae cheve, jare ondɨvɨta cheré —jei—.
32 Nati’imaim i boro hinab Eteni Sabuw umahimaim hinayai, hinab hini’i’iyab, hinigigim, hinakwaitututur, hinawabir naatu hina’asabun namorob.
33 Jayave chenupata chicote pe jare cheyucata. Erei mboapɨ ara rupi aicove yeta ayu omanogüe vae reta ipɨte güi —jei.
33 Baise veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.”
34 Erei Jesús jemimboe reta mbaeti oicuaa mbae ra oipota jei cuae Jesús jei chupe reta vae. Yavai yae chupe reta oicuaa vaera mbae jei vae.
34 Naatu bai’ufununayah Jesu abisa eo men kafa’imo tur naniyan hibai hinotaboun. Anayabin kawen turamaim eo naniyan bain isan fokar.
35 Jare Jesús coiño ma ou Jericó güi yave, metei cuimbae jesa mbae vae oguapɨ oyerure oi tape jembeɨ pe.
35 Jesu yena Jericho biyubin auman orot ta matan fim nati ef yanamaim ma fefefeyan.
36 Jae oendu jeta vae oasa ñogüɨnoi jocoropi, jare oparandu mbae ra oyeapo oi.
36 Sabuw hinan fanah nowar, basit ibatiyih, “Abisa matar kwa’i’itin?”
37 Jayave oasa vae reta omombeu chupe Jesús Nazaret pegua oasa co ojo.
37 Sabuw hiya’afut hio, “Jesu Nazareth matuwan enan.”
38 Jayave jesa mbae vae iñeeata reve jei:
38 Basit orot matan fim erererey auman eaf eo, “Jesu David ana’agir kwiwanbabanu.”
39 Jeta joco pe ñogüɨnoi vae reta oñeengata chupe. Oipota tei omoquirii. Erei jesa mbae vae jecuae iñeeata reve jei:
39 Sabuw wan hi’iyon hinan hitatabir orot hikwarar tatab awan fotamih hio. Baise orot matan fim fan sib aumetawat na’in eaf eo, “David ana agir kwiwanbabanu!”
40 Jayave Jesús opɨta, jare jei joco pe ñogüɨnoi vae reta pe güeru vaera jesa mbae vae. Jare jesa mbae vae ou yave Jesús oia pe, Jesús oparandu chupe:
40 Basit Jesu nutanub bat naatu eo, “Orot kwabai kwana aitin.” Orot hibai hina Jesu biyan hitit, Jesu orot ibatiy.
41 —¿Mbae pa reipota ayapo vaera ndeve?
41 “Abisa kukokok isa anasinaf?” Orot iya’afut eo, “Regah ayu akokok matau nigewasin ana nuw maiye.”
42 Jayave Jesús jei chupe:
42 Basit Jesu orot iu, “Mata igewasin kunuw, abaitumatumamaim ebiyawasi.”
43 Jare jupivei ipuere omae, jare ojo Jesús jaɨcue omboete Tumpa reve. Jare opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta vi cuae oecha yave, omboete Tumpa.
43 Mar ta’imonamo orot matan igewasin nuw naatu God ana merar yi bora’ara’ah auman Jesu i’ufunun hairi hin. Naatu abisa matar sabuw hi’itin ana maramaim God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.