Atos 28
Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI
1 Opareve roe ma ɨvɨ pe yave, roicuaa jocuae ɨvɨ jee co Malta.
1 Ataiy ana dones ayey men yait ta aboyouw, naatu nuw imaibo ai’inan, aki i ana Malta nuw ayen.
2 Jare joco pegua reta ipɨacavi yae oreve. Echa oremboresive cavi, jare oyatapɨ, ama oquɨ jare iroɨ rambue.
2 Nuw sabuw merarayow gewasin maiyow hiti, ai merar hiyi wairaf hi’asir rari, anayabin toun i yarayar naatu tutuban ea’ani.
3 Jare Pablo omboatɨ yepea, jare oñono tata re. Jayave metei mboi tata güi oe otecuarai, jare oyepócoi Pablo ipo re, oichuu yave.
3 Paul ai heaf na wairaf wan yayara’aten, naatu kok wairaf wabuburin bai kayam tit, Paul uman yub fifin.
4 Jare joco pegua reta oecha yave mboi osagüɨu oi Pablo ipo re, jei reta oyoupe:
4 Nuw sabuw Paul umanamaim kok fifin inu’in hi’itin basit taiyuwih hio, iti orot i uman rara. Riy yan yawasin taiy na yen, baise koubaitotorayan ana god men ekokok boro yawasin nama.
5 Erei Pablo omotumo ipo güi mboi tata pe, jare mbaeti mbae oyeapo chupe.
5 Baise Paul uman ta’asiy kok wairaf wan yen earah naatu men abisa ta isan matar.
6 Jare joco pegua reta oñemongueta tei iruruta ani güɨramoi oata jare omanota. Erei jae reta oaro tei ma ɨma yave, oecha mbaeti mbae oyeapo chupe. Jayave jae reta mbaeti ma oñemongueta tenonde rami. Jei reta ma:
6 Sabuw hima hi’itin hinotanot i boro uman tadaw o an ta’uy tare tamorob. Baise manin maiyow hima hikakaif men abisa ta isan matar, imih hai not hibotabir hio, “Iti orot i god wari’en!”
7 Jare jocuae ɨvɨ pegua reta juvicha Publio jee vae güɨnoi jocoropi iɨvɨ reta. Jae oremboresive cavi, jare oremongaru mboapɨ ara.
7 Nati dones inan sisibin turin i orot wabin Publius ana bar merar. Publius i nati nuw hai orot gagamin. Ai merar yi, veya tounu ana nanawan na’atube bairi ama ituwi.
8 Jare Publio tu imbaerasɨ oi jupa pe. Jacu jare jepotiugüɨ. Pablo ojo omae jese. Jare oyerure Tumpa pe güire, oñono ipo jese, jare ombogüera.
8 Publius tamah sawow biyan ana fora’abin ra’at, naatu yan yub ana gem yan inu’in. Paul na ana bar run isan yoyoban, biyan butubun naatu yawas.
9 Jare cuae oyeapo güire, iru imbaerasɨ vae jocuae ɨvɨ pegua reta yogüeru, jare Pablo ombogüera vi.
9 Sawar iti mamatar ana tur hinowar, sabuw iyab nati nuwamaim hisawow hi’inu’in hinan etei hiyawas.
10 Jayave jae reta orembopota jeta mbaembae pe. Jare royeupi ye yave buque pe, omboyeupi vi oreve mbaembae roipota vae.
10 Naatu hai kakaf gagamin na’in aki hiti, wa afe’en ayey ana veya ai remor isan abisa akokok etei hibaisi.
11 Jare mboapɨ yasɨ ma oasa yave, rojo joco güi metei buque Alejandría pegua pe. Cuae buque opɨta jocuae ɨvɨ pe, iroɨ iara reta omboasa vaera. Buque iti re ñogüɨnoi chaguaquiraanga ɨvɨra pegua Cástor jare Pólux jee vae.
11 Sumar tounu ama’ama ufunamaim wa ta Alexandria’ane nan abai. Iti wa wabin, “God Kikifu” anayabin iti wa nanamaim i Kastor naatu Folux hairi hai yumat hikirum hi’inu’in. Rarab siba’u aki nati nuwamaim wa tafan ama in rarab siba’u sawar.
12 Jayave rojo rovae tenta Siracusa pe, jare ropɨta joco pe mboapɨ ara.
12 Wa abai atit an tafaram wabin Sarakus imaim arun veya tounu imaim ama.
13 Jayave joco güi royere jare rojo rovae tenta Regio pe. Jayave pɨareve pe oyevɨ ɨvɨtu, jare pɨareve ye pe rojo rovae tenta Puteoli pe.
13 Naatu nati’imaim atit anunuw ana Rhegium bar merar gagamin arun imaim a’in. Mar to waruw gurufune busuruf babin, naatu aki atit anunuw veya bairu’abin Puteoli arun.
14 Jare joco pe roñovae oporogüɨrovia vae reta ndive. Jare jae reta oparea oreve ropɨta vaera jae reta ndive siete ara pegua. Jare joco güi rojo tenta Roma cotɨ.
14 Nati’imaim baitumatumayah afa hima’am atitourih naatu hifefeyani bairi fur ta’imon ama. Imaibo aremor ana Rome atit.
15 Jare orereracua oporogüɨrovia vae Roma pegua reta pe, jare amogüe jae reta yogüeru orerovaiti tenta Foro Apio pe, jare iru vae reta yogüeru orerovaiti tenta Tres Tabernas pe. Jare Pablo oecha yave cuae reta, omee yasoropai Tumpa pe, jare oñemoatangatu.
15 Baitumatumayah Rome hima’am aki anan bigai hinowar basit hina Apius ahar ana efan hitit, naatu afa hina Nanawan Bar Tounu hibatabat imaim hi’iti ai merar hiyi, Paul iti sabuw i’itih ana veya God ana merar yi naatu i koufair gagamin maiyow bai.
16 Jare rojo rovae yave Roma pe, cien sundaro vae juvicha omoeterenga tembipɨɨ reta iru sundaro reta juvicha pe. Erei omaeño Pablo re oicoiño vaera metei sundaro oñangareco jese vae ndive.
16 Ana Rome atitit ana veya, Paul akisin ma isan ana baibasit hitin, naatu baiyowayah orot ta hiyai kaif hairi hima.
17 Jare mboapɨ ara ma oasa yave, Pablo oeniuca judío reta itenondegua reta. Jare oñemboatɨ reta yave, Pablo jei chupe reta:
17 Veya tounu ufunamaim Jew orot ukwarih etei Paul eaf hiru’ay. Eaf hiruru’ay ana veya’amaim iuwih eo, “Taitu ayu i men kafa’imo ata sabuw isah asinaf kakaf, naatu uwatanah hai binanakwar abisa hibitit aigigimimih, baise Jerusalem imaim ayu hifatumu naatu hibuwu Rome gawan umanamaim hiya’u.
18 Jare jae reta oparandu güire cheve, oipota tei cheyora, mbaeti mbae nunga teco ayapo amano vaera rambue.
18 Ayu ubar hitu bairi ao hinunutitiy au kakafin men ta hitita’ur boro ata morob, imih hikok boro hitabotaitu.
19 Erei judío reta oyovaicho cheré rambue, mbaeti mbae ayapo vaera, jaeño ayu vaera chejaa César, yepe tei mbaeti co mbae amboeco vaera cherentaɨgua reta jese vae —jei chupe reta—.
19 Baise Jew sabuw men hikok ayu hitabotaitu, imih ayu Caesar isan ai fefeyan. Iti asisinaf i men ata sabuw ubar baitih na’atube abiwa’an.
20 Jae rambue che poeni poecha vaera, jare chemiari vaera pe reta ndive. Echa Israel pegua reta güɨrovia vae jeco pegua añeapɨti ai cuae cadena pe —jei.
20 Ana’an iti isan ayu kwa aifefeyan kwatan kwata’itu bairit tatao isan. Ayu hifatumu dibur ama’am anayabin i Israel sabuw orot nati biyanamaim nuhih fot tema’am isan.”
21 Erei jae reta jei chupe:
21 Hiya’afut hio, “Aki Judea’ane men fef ta o isa abaimih, na’atube taituwat nati’ine men o asinaf isan naatu abisa isisinaf kakaf ana tur men ta na eo anowar.
22 Erei roipota roicuaa neñemongueta. Echa roicuaa opaete que rupi jei reta mbaeti co icavi cuae moromboe —jei reta.
22 Baise aki akokok o anot i ku’o anowar, anayabin efan ta ta etei sabuw iti o a kou’ay boubun isan hio tegamigam anonowar.”
23 Jayave jei reta Pablo pe iru ara yogüeruta co. Jayave jocuae ara jeta vae yogüeru Pablo jo pe. Jare neimbove güive Pablo icaaru omombeu chupe reta Tumpa iporoocuaia regua. Jare Moisés iporoócuai rupi jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe rupi omombeu vi chupe reta Jesús regua. Cuae oyapo, jae reta güɨrovia vaera.
23 Basit Paul bairi veya hiyai naatu nati veya’amaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay. Paul ma’am ana efanamaim. Mar auman Paul busuruf God ana aiwob isan kubuna naatu eorerereb etei hinowar. Sinaftobon Moses ana ofafaramaim naatu dinab oro’orot hai turamaim sabuw botabirih Jesu dogoroh baitinin isan ma iuwih in veya re.
24 Jare amogüe güɨrovia Pablo jei vae. Erei iru vae reta mbaeti güɨrovia.
24 Sabuw afa abisa eo i hitumatum, baise sabuw afa i men hitumatum.
25 Jae rambue oñemboyao reta oyougüi, jare yogüɨraja Pablo jo güi, Pablo opa güire jei chupe reta cuae ñee:
25 Taiyuwih wanawanahimaim Paul ana tur yomanin eo isan hibusuruf hibibas ufunamaim himisir hitit hin. Paul eo, “Anun Kakafiyin i turobe uwatanah isah dinab orot Isaiah iwan eo,
26 Ecua tenta pegua reta pe, jare ere chupe reta:
26 ‘Kwen sabuw iti isah kuo,
27 Echa cuae tenta pegua reta ipɨa tanta yae, jare iyapɨsa pe oendu tei, jare osapɨmiño, agüɨye vaera oecha cavi jesa pe, jare agüɨye vaera oendu iyapɨsa pe, jare agüɨye vaera oicuaa ipɨa pe, jare agüɨye vaera oyerova checotɨ —jei Tumpa—.
27 Anayabin nati sabuw fudirih i fokar.
28 Peicuaa cavi cuae: Tumpa omombeucata cuae ñee judío mbae vae reta pe, jae reta oñemboasauca vaera. Echa jae reta oyeapɨsacata jese —jei.
28 Isan imih ayu akokok kwa kwanaso’ob, God ana yawas i Ufun Sabuw isah ebiyafar naatu i boro tur hinanowar!”
29 Jare cuae Pablo opa ma jei yave, judío reta yogüɨraja oyoaca yae reve oyoupi.
29 Tur iti eo ufunamaim Jew hihamiy taiyuwih higam auman hin.
30 Jare Pablo oiporu metei o omboepɨ reve, jare oico joco pe mócoi año. Jare omboresive opaete yogüeru opou ipɨri vae reta.
30 Kwamur rou’ab tutufin Paul bar ta tutubun imaim ma naatu sabuw iyab itinamih hinan i mar etei hai merar yiy.
31 Jare jecuaeño omombeu Tumpa iporoocuaia regua, jare oporomboe ñandeYa Jesucristo re oquɨye mbae reve, jare mbaeti quia omboavai.
31 Nati’imaim ma’am men kafa’imo bir naatu men abisa ta ana ef ya’afutimih, baise God ana aiwob isan ma binan, naatu Jesu Keriso isan sabuw i’obaibiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.